Faavaeina, Tala
5 tulaga matautia o le susunuina o le aitu vavalo i le talafaasolopito
"Tulimanu mo aitu vavalo" O le taimi nei na o se faaupuga masani, e fesootai ma le solitulafono po o le solitulafono, o aso nei le toe maua. o mea uma o lenei ona o le tuuaiga ma exaggerations sese. o lenei (e mautinoa lava) e sau mai se suega faʻataulāitu moni ua faia muamua. O le mea moni, e faigofie e tauleagaina i latou gaoioiga ua mavae, ma o lenei tuliga faʻataulāitu e foliga mai e alu ai, ae e tutusa e mafai ona faatusatusa i ai o tatou faafitauli i le taimi nei. tatau ona manatua lenei mea, e ese tatou tulaga faigata le toe faia o ia gaoioiga o faasalaga talafeagai.
aitu vavalo Basque
Hunt mo aitu vavalo Basque na tupu i Sepania i le Inquisition (o le senituri lona 17), sa aloaia o le aupito tele ma sili ona naunau i le talafaasolopito o tagata. E ua faamaonia e faapea na mu sili atu nai lo le 7,000 tagata. E le o manino le mafuaaga na amata ai le tuliga faʻataulāitu, ona luma e le o se savali e tasi le faamasinoga e uiga i taulāitu i le eria. E talitonu le toatele e faapea e uma sau mai le ekalesia, e pei ona ia taumafai e taofia le auala tuai ma aumaia le lalolagi Katoliko.
Ua fasiotia numera
E tele ni vaega, mo se faataitaiga, i le taimi o muamua o latou susunu 12 aitu vavalo faamaonia. O le sailiga e leʻi muta ai iina, sa ia faaauau pea, na maua mo le tusa ma le 2,000 tagata. Le toatele oi latou tautino mai oi latou o ni aitu vavalo, ma sa fai atu o loo i ai e uiga i le 5,000 tagata na auai i le tasi vaa. Toetoe lava o tagata uma o loo taʻutino atu mulimuli ane, e faapea a latou faamatalaga o le taunuuga o ogaoga e faapuapuagatia ai.
faʻataulāitu Berwick
Faaletulafono taualumaga e faasino i le aitu vavalo North Berwick amata i le 1500 tuai ma umi e sili atu i le lua tausaga, e mafua i le 70 tagata na molia i le faia o se "tele faatasi ma le tiapolo." Sa amataina ina ua Korol Dzheyms VI o, toe foi i le fale mai Denmark, na ia maua i se matagi malosi. Le tagata ofisa i luga o le vaa tuuaia leaga o le tau, lea na faʻataga le taunuuga o taulāitu. Ina ua mavae lena, na faalauiloa ai le faʻataulāitu-tuliga i Denmark, ae mulimuli ane faamaonia le auai o tamaitai mai Sikotilani, lea na ia faaauau pea le faatinoga. O iina ma tauaveina le tuliga faʻataulāitu sili. Muamua, na faatigaina tagata e toatasi. E pei lava ona ia taumafai e puipuia o ia lava, na iu lava ina tautino mai e fesootai ma taulāitu, ona taʻua uma le isi "fouvalega". E toatele na molia ma mu i le siteki e pei lava ona sa malaga lelavava le King James VI i Tenimaka.
Metyu Hopkins
o se tasi o tulimanu faʻataulāitu sili ona poto masani i le talafaasolopito lenei. E talitonu o Hopkins ma lana au o loo aofia ai i le silia i le 60% o le faasalaga o le aitu vavalo i Egelani (o le vaitaimi mai le 1644 i le 1646). E iloa ua amata Hopkins lana tauiviga ina ua uma overhearing le talanoaga o tamaitai oe talanoaina latou fonotaga ma le tiapolo. Na te leʻi faaaogaina le faapuapuagatia masani ina ia maua mai taʻutaʻu atu o agasala mai tamaitai ia tuuaʻia. sa faasaina e faapuapuagatia i Egelani, lea na ia atiina ae lona lava metotia o le faailoaina aitu vavalo. na aveesea o Ia o le moe mo le ua molia, ma ina ia maua mai taʻutaʻu atu o agasala o le tuuaia tingled ma se naifi malie. Afai o le manua e le tafetotoi, na iloa e le fafine le faʻataulāitu.
Na ia faaaogaina foi le auala aau, lea e faapea: pe mafai ona faigofie ona aau le tetee mai le vai, sa agasala. Ae mo lenei tofotofoga o le tuuaia na nonoa i se nofoa ma lafo i le vaituloto. O le isi vaega o le mea ua taʻua o le faailoga o le tiapolo. E masani lava o se mole po o le togi o le pepe, ae afai o loo i ai i luga o le o le tino o le masalomia, manatu Hopkins ia mafai lava ona avea ma nisi o "vaaia" tagata. maliu Hopkins i le 1647, atonu o le mai mamapala. Ae e talitonu le toatele e faapea sa noatia e Hopkins lona lava suega i le aau ma fasiotia, e pei foi aitu vavalo, ae e leai se faamatalaga molimau atoatoa o le a lagolagoina lenei talosaga.
O le faʻataulāitu-tuliga i Hill Pendle
I le 1612, ua folafola mai e le tuliga faʻataulāitu i se nofoaga filemu o Pendle Hill, lea na faaauau pea ona i le salafa o Egelani. Na amata ina ua fesili Elison Uort tasi fefaatauaiga faigofie igoa ia John Lowe i lona pine, lea sa ia vaaia i luga o ona ofu. teena e John le taʻutaʻu atu o le mafuaaga ua ia pine, ma le taimi ina ua uma ona pipili. Sa ia faamatala mai sa taulāitu, ma e uiga i lima Alison uma. Sa iu ina faatagaina o se mea faatasi ma le tiapolo. tuuaia lea o Alison i le isi o le tele o tamaitai o e mamana tele i latou faʻataulāitu. faaauau pea ona oo mai tuuaiga mai soo se mea, ma le 19 tagata na iu lava ina molia mo taulāitu. O nei, na fasiotia 10 tagata mo taulāitu, ma o le amataga lenei o le a tele faʻataulāitu-tuliga i Egelani. ua manatu Pendle Hill le nofoaga sili ona mystical i Egelani, e pei o lenei vaega o loo i ai le tele o mea na fesootai ma aitu vavalo.
O le faʻataulāitu Salema
Atonu mu Salema le sili ona lauiloa o mataupu uma e faia le sailiga faʻataulāitu i lenei lisi ma tumau ai e avea o se faamanatu o mea e mafai ona tupu pe afai e le oo mai le maua se mapusaga mai le lalolagi. Tala e aofia ai se 11-tausaga-le-matua Ebigeyl Uilyams ma le 9 tausaga le matua Betty Paris, o le na oo i osofaiga na manatu foi ogaoga mo faoa epileptic masani. Le fomai le maua se gasegase faaletino ma matauina ai le amioga ese e pei o le isi teine e siomia i latou. O le vaega tuuaia le teine matitiva o tamaitai e tolu - Lelei Sarah, Sarah Osborne ma Tituba - o le a latou sauaina i latou. na iloa e le tamaitai tolu ao lautele pariahs i latou faaaogaina le tulafono tau faaofi ua manatu "masalomia e masani ai." Talu mai lena taimi, sa amata ona milo foi le tulaga mai o le pulea, ma i le faaiuga o Me 1693 na fasiotia ai 20 tagata. O nei mu o se faamanatu o mea e mafai ona tupu pe a faalelotu extremism ma tuuaiga sese salalau atu i le nuu.
Similar articles
Trending Now