News ma SocietySiosiomaga

Aai leiloa o le lalolagi: ata

Leiloa aai i taimi uma le fiafia i le mafaufau o le gata sailia mo mea anamua, ae na adventurers. O nisi o nei mea e le faitau selau o tausaga vaomatua natia, ma na maua ai i latou e faalavelave, sa latou malolo i lalo o le lalolagi strata ma na maua i le taimi o excavations archaeological po o luga o le nofoaga o le fale, ma ei ai i latou ua taua i le pepa aloaia anamua, ae latou te leʻi maua lava .

Le faitau afe o tagata taitasi asiasi tausaga le nofoaga lilo, lea sa nonofo faʻatasi le malo o anamua, e pei o le mea lilo o le leiloa aai - o se oloa turisi aoga lea ua snapping vave aʻe adventurers.

Papelonia

Papelonia - o se aai o lona olaga sa iloa e tagata suʻesuʻe, e le gata ona o le Tusi Paia, ae mai le faamaumauga o talafaasolopito Eleni anamua Herodotus, o lona galuega "Talafaasolopito" ua oo tatou aso. Anamua aai leiloa maoae e pei o Papelonia pe Troy, e leʻi tuuina atu atoa i le suesue. O le mafuaaga autu - o le manao e faamaonia ai se mea faapitoa e le o se talafatu o le tusisolo po o le Tusi Paia "tala", ae moni le faatalanoaga o lo oi ai nei, lea sa i lona lava olaga ma le oti.

Afai e te ave o se faavae o le tala o le tusi paia, na faavaeina e Papelonia e a tupuga mai ia Hamo, le atalii o Noa, Nimarota. O le mea moni, e le iloa le ala o le afa lona lua o le TLM meleniuma 3. e. i luga o le auvai o le Eufirate sa i ai se nofoaga, mulimuli ane e avea ma laumua o le lalolagi, e pei ona faia e Papelonia i latou lava.

Ona o lona tulaga aogā i luga o le faitau afe Papelonia o tausaga na avea ai le laumua o Mesopotamia, lea e tosina mai ai tagata mai i le lalolagi atoa. E sasi o ia i le tele o aganuu, gagana ma lotu, aemaise lava le pule o le atua Marduk sa, e pei ona atua fafine - Ishtar. Ishtar Faitotoa - i le eliga o le a tupu mai le 1899 i le 1917, na maua ai fragments o se tasi o le 8 faitotoa o le aai.

O lenei fausaga matagofie, ufitia i maa glazed lanu moana, e mafai ona vaaia i le Falemataaga o Pergamon i Berlin.

gafatia aai

laulau faʻatasi tagata le gafatia o le teritori o le atunuu lauiloa i aso nei e pei o Peru, Ecuador, Bolivia ma Chile, na avea ma se mea lilo e saienitisi. O lenei malo o talavou, o le talafaasolopito o lea e amata i le na o le 1200 TLM. e., na faaumatia e le Sepania. O le tupuga o le taimi e tasi nuu tele i aso nei ola i le Andes.

aai na leiloa tupua uamea o le Incas, o lē sa na ona "natia" mai le vaomatua o mata o tagata. sa lelei faaauupegaina nei nofoaga, ua i ai se faatulagaga manino ma fesootaiga o le aai uma, ae ui i lea o le tagata mo nisi mafuaaga, tuua i latou.

Le sili ona lauiloa - le leiloloa - Machu Picchu i aso nei asiasi 2,500 turisi i aso taitasi. Maua o ia i le vaomatua i le 1911, iloa tagata faʻaakeoloki Amerika Bingham lelei faasaoina pyramids. folafola Faalapotopotoga UNESCO Machu Picchu gafatia tofi tofi faaleaganuu, pemita aʻe i luga o se numera faatapulaa o tagata asiasi - e le sili atu ma le 800 tagata i le aso, ma latou te mananao e faaitiitia lena fuainumera ina ia faasaoina ai le pyramids.

aai Mayan

sa malo Maya lē i le uiga, e pei ona masani ona talitonu i le nuu faasaienisi. Latou fausia nuu, taitasi lea o le o se tulaga e ese ai. Atonu o le aai leiloa sili ona lauiloa o le auai lalolagi i ai Maya.

Sili e iloa ma e masani ona asiasi i ai turisi mai le salafa o le lalolagi o mea faitino e pei o Chichen Itza, Uxmal ma Coba i le Yucatan Penisula.

Chichen Itza, ona o mafuaaga e le mailoa, na lafoaia i totonu 1194. Tagata suʻesuʻe ua le mafai ona fuafua pe aisea, ina ua mavae le 400 tausaga talu ona tuua o le faavaeina o le nuu. e sili atu lenei nai lo ese, ona i le va o le aai o le Maya i le Yucatan o le auala, ua latou maua se fuafuaga manino, maualuga atinaeina mo fesootaiga taimi ma se aganuu faamanuiaina. Ae i le senituri lona 13 tuua Initia uma le Yucatan, ina ia le Sepania na taunuu ai i le senituri lona 16, sa na o mea na faaleagaina.

E na o le mavae ai o senituri o le leiloa aai o lenei tagata lilo, na tuuina atu le lalolagi kalena, saienisi o fetū, faitauina faiga ma le manatu faavae o le o, na toe tatalaina mo le lalolagi aoaoina, ma e oo mai i lalo o le puipuiga o le UNESCO, o le faalapotopotoga ma le aai o Chichen Itza ua taʻua o le ofoofogia 8 o le lalolagi.

Troy

Le sili ona lauiloa "o se tasi matala" o le o aai na leiloa Troy. Nai talitonu sa i ai i tagata uma. sa manatu o ia o se nofoaga o mafaufauga Homer ai le vavau tusisolo Eleni anamua ma storyteller tuuina toa manumanu o le solo maoae "O le Iliad."

O le mea muamua e talitonu ma filifili e maua se aai lauiloa o tagata faʻaakeoloki lē tufuga ma oa tulimanu Genrih Shliman. O se tagata mauoa, e mafai ona ia tauaveina excavations, i le mea e manaomia, ma o lea sa galue i Kereta, ma i luga o le mauga Hissarlik.

I le taimi o le eliga o i latou ua maua le tele o mamanu, ae o le sailiiliga sili ona taua, o le mea moni, o se Troy, excavated i le 1870.

I aso nei, e leai se masalosalo na i ai moni lava lenei aai, ma mea e tutupu o loo ina elaborated i luga i ana tusitusiga Homer, e mafai moni ai o se nofoaga i le talafaasolopito. Ua lava ai e alu i Turkey e faamaonia le i ai o le le lava mata lauiloa Ilion.

Angkor

Leiloa aai i le vaomatua - lenei atonu o le nofoaga sili ona matagofie mo le alolofa i le mealilo, oa ma malaga.

O se faataitaiga sili o le aai o Angkor i Kemupotia, lea na toe faafoʻi i le seneturi lona 19 e tagata suʻesuʻe Farani.

I le 6 senituri i le aai o le ogatotonu o le tulaga Khmer, ina ua mavae lea na pueina e Tai 'au ma tuu atu i le atunuu. O se tulaga e le masani ai faasaoina toetoe lava pea le le vaomatua tele o malumalu lotu Puta, aiga ma maa faamanatu tele.

Leiloa i le vaomatua malaga mai Farani tautevateva faafuasei Henri Muo luga o le ekalesia e sili ona tele i le lalolagi - Angkor Wat.

O le tupu 22 o Ianuari, 1861. E leʻi umi, o le aoaoina lalolagi atoa e uiga i le maua i le vaomatua. I aso nei, Angkor - o se aai o le malumalu e auai i le tofi Kemupotia ma i lalo o le puipuiga UNESCO.

Skara Brae

e le o lauiloa Laumua o Europa leiloloa ai Thebes ma Memphis i Aikupito ma Angkor i Cambodia, ae lē itiiti manaia ma aoga i le tulaga o le talafaasolopito ma le aganuu o le tagata inhabiting latou.

na maua City Skara Brae i Sikotilani i le 1850 faafetai i le afa, ina ua mavae lea vaega o le na fufuluina laueleele i le sami, le faaali mai o se nuu faasaoina-lelei se tulaga sagatonu le taimi e tasi le mea. ua fuafuaina e tagata suʻesuʻe na tuua ai e le tagata i le 3100 TLM. e., masalo ona o suiga o le tau faafuasei.

faitauina se nuu laitiiti na 8 fale, ae sa latou a alavai lelei, e pei ona molimauina i maua i le aiga o toilets ma bathrooms. Ae paga lea, e leai se faamatalaga e uiga o loo ola i nei aiga, o le ituaiga lava e tasi, e le fuafuaga lava, ae faapea foi meafale.

Atlantis

Leiloa aai o Atlantis faaosofia le mafaufau o tupulaga o tagata sailiili o le oa ma le mamanu. Mai le pepa aloaia i le talafaasolopito o le taua o lenei malo, na musuia faamoemoe o sa i ai, o galuega o Palato. E ui lava o au masalosalo e le o talitonu ...

Le faitau afe o manatu ma finauga i luga o le nofoaga o le malo o lilo sa mai i le taimi e fai mai o le faifilosofia, ae o faamatalaga molimau sa i ai i uma Atlantis, ma sa le maua.

O nisi o tagata atamamai o aso nei ua faateleina le lauiloa maua se manatu (i le ala, talitonu faamauina e sailiiliga archeological) e faapea o le Atlantis - se motu o Santorini, o le vaega tutotonu o lea alu i lalo o le vai i le taimi o se mala o eleele ma papa. O lea la, pe o le mea moni - maua e siaki pea.

Tatou te iloa le mea e tasi: Po o fea lava Atlantis oa o le tuli manu oa e fai ma nofoaga aai na leiloa. Seia oo i le taimi nei, enthusiasts faatulaga diving i le pito i lalo o le Atalani i le faamoemoe o le tatalaina o se motu lilo. Ia, sei o tatou faamoemoe pe afai tatou te le faia, ona le itiiti ifo i le a mafai ona tatou fanau i unravel le mea lilo o lenei malo anamua ...

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.