News ma SocietySiosiomaga

Afai o loo i ai le density aupito maualuga o le ola laueleele? Mai mea density o le ola faalagolago?

Afai o loo i ai le density aupito maualuga o le ola laueleele? Saienitisi, foia umi ua geographers lenei faafitauli manaia. Tatou foi ofoina atu ia te oe e maua ai le tali i lenei fesili manaia i lenei mataupu i aoaoga.

soifua Density luga o le fanua

Atonu e leai se mea lilo e le o tutusa tufatufaina atu le faitau aofai o luga o lo tatou paneta. Ina ia tonu, e matua le lelei. E faigata ona talitonu i ai, ae na o le lima pasene o le o le Lalolagi i le fale e tusa ma le 70% o tagata uma o le paneta.

Ina ia mafai ona vaai faalemafaufau i ai i le laueleele o loo i ai le density aupito maualuga o le ola, e vaai i le pepa e tutusa ai. Latou te faia i tatou geographers, le faaliliuina o se aofaiga tele o faamatalaga moni i se faamanuiaga lava capacious ma faigofie ona iloa.

O le faafanua o le faafanua, o loo faaalia manino mai le density o le ola i le laueleele. E faia e se vaega e taʻua o le mauaina, pe a le tufatufaina spatial o se aafiaga matautia, o se faagasologa o le faaalia e le tutupu. I lenei tulaga, o le tutupu lomia faamafiafiaina - o le nofoaga sili nonofo ai ni tagata densely.

Faitau aofai o tagata density - o le a lena?

O le density (po density) o le faitau aofai o tagata - o se faailoga o le maualuga o le faitau aofai o se teritori patino. o le aofai o tagata nofomau i totonu o le eria o le iunite lenei. E mafai ona fuafuaina mo le laualuga laueleele atoa, e faapea foi mo le atunuu po o vaega laiti o tagata taitoatasi. Geographers fuaina le density o le olaga laueleele i luga o se fua faatatau faigofie:

Faitau aofai o tagata density = numera o faitau aofai / nofoaga teritori patino.

E fua i le nonofo i le km2.

Ina ia aso, o le density o le faitau aofai o tagata o le paneta - tusa ma le 40 tagata / km 2. I le taimi lava lea e tasi le density faitau aofai o tagata i totonu o nuu i le taulaga i le faitau sefulu o taimi maualuga atu nai lo i nuu i tua.

O le density faitau aofai o tagata i se vaaiga faasolopito

A o fai le talafaasolopito ma anthropologists, 10 afe tausaga ua mavae sa soifua i luga o lo tatou paneta na o le lima miliona tagata. Ao laulau uma, konetineta, ae o le density faitau aofai o tagata atoa sa matua maualalo. Mulimuli ane, i le atinae o tagata, sa amata ona tulai mai le aai, lea ua avea le nuclei o faasalaga faitau aofai o tagata. Siomia ai i latou faia le fusi faatoaga ma tagata faifaatoaga predobladaniem e maua ai meaai mo le faitau aofai o le taulaga.

I le tufatufaina o tagata i luga o le paneta o loo matuai malosi lava aafia i le mea ua taʻua o Fouvalega Alamanuia, lea na amata i Peretania i le senituri XVIII tuai. Residents amata ona taulai atu i vaega tau alamanuia. I le taimi lava lea e tasi o loo i ai se nofoia toaga o Amerika e Europa (le Lalolagi Fou).

O le vaega autu o le tufatufaina faitau aofai

E tatau ona matauina e le density o le ola terasitila e faalagolago i le tele o itu o le lalolagi ma le tamaoaiga. i latou:

  • tuutuuga climatic (le sone aupito densely nonofo ai ni tagata o climates faautauta ma subtropical);
  • fesoasoani (o le tele o tagata i le lalolagi ua taulai atu i le laufanua valevalenoa ma fanua maualalalo);
  • avanoa i le vasa (i le gataifale, o se tulafono faafoe, lava densely nonofo ai ni tagata);
  • le afioaga o se vaitafe po o se faalapotopotoga o vai e puna vai fou;
  • atinae eseese o felauaiga i le laueleele, o le tulaga o le atinae o le alamanuia (ua avea taua ai lenei criterion talu mai le amataga o le senituri XIX).

Afai o loo i ai le density aupito maualuga o le ola laueleele?

O le mea moni, konetineta uma o le lalolagi (ae vagana ai, atonu, Anetatika) i ai le tuutuuga mo le faitau aofai tumau fale. Peitai, "o le iʻa o loo saili mo le mea e loloto, ma le tagata -. Ua lelei" O le mea lea, e 50% o le laueleele o le Lalolagi o le fale e lē sili atu i le 5% o lona faitau aofai.

ua manatu le itulagi sili ona densely nonofo ai ni tagata i le lalolagi Sautesasae Asia. Ua taulai tusa ma le 30% o tagata uma o le paneta. Le itulagi lua i le aofai o tagata i le sikuea kilomita mafai ona taʻua o Western Europa.

O le density faitau aofai o tagata e oo lava i totonu o se atunuu e tasi e mafai ona e matua eseese lava. Faatusatusa i le faataitaiga a le UK: i itulagi maugā o Sikotilani, e leai se sili atu o le fuainumera i lo le 10 tagata / km 2, ao i ai i le totonugalemu Lonetona - tusa ma le 20 000 km 2!

Afai tatou te iloiloina le density o le faitau aofai o tagata o loo faapea mai tagata, o le tau atunuu i lenei faailoga o le:

  • le fanua o le tama'āiga o Monaco (16620 tagata / km 2);
  • Sigapoa (6389 tagata / km 2);
  • Vatikana (2093 tagata / km 2);
  • Melita (1261 tagata / km 2);
  • Maldives (1163chel / km 2);
  • Bangladesh (1005 tagata / km 2).

City-siamupini i density faitau aofai

O le pito i tele le aofai o aai o loo taulai i Europa, Amerika i Matu, ma foi i le motu Iapani. Tatou te aumaia ia te oe le aai e sefulu pito i luga o le lalolagi i le density faitau aofai aupito maualuga:

  1. Shanghai (Saina)
  2. Karachi (Pakisitani)
  3. Istanbul (Turkey)
  4. Tokyo (Iapani)
  5. Mumbai (India)
  6. Buenos Aires (Atenitina)
  7. Dhaka (Bangladesh)
  8. Manila (Filipaina)
  9. Delhi (India)
  10. Moscow (Rusia)

iʻuga

Ina ia iloa le tali i le fesili o le mea e tulaueleele ai le density aupito maualuga o le ola. O lea, ua tufatufaina lava tutusa le toatele le faitau aofai o le laualuga o le lalolagi, ma ona density e faalagolago i le tele o le lalolagi, itu tau le tamaoaiga ma talafaasolopito.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.