Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

AIDS: aafiaga ma le Vaaiga

Tagata Immunodeficiency siama po o siama immunodeficiency Tagata (HIV), auai i le retrovirus aiga ma genus Lentivirus. O lenei genus e aofia ai sui o lea e mafua ai faamai pipisi eseese o le toto ma tupe pau puipuia i se meaola.

O le amataga ma le faailoaina o

O lenei ituaiga o loo faatusalia mai e sui lua lē feaveai - HIV-1 ma le HIV-2, e mafai ona mafua ai le maua Immunodeficiency Syndrome - (. Engl syndrome immunodeficiency mauaina, AIDS) AIDS. Ae peitai, o nei subtypes eseese i le saosaoa o faamaʻi atinae. E talitonu o ia o le lona lua HIV-2 ituaiga itiiti faigata i le faiga sao o le tagata. Sa lautele tufatufaina i Asia, Europa, Amerika ma Aferika.

na lomia le mauaina ofoofogia i totonu o le api o talaaga Saienisi, ina ua maua i le afioaga o le sui sooupu pipisi i le lymph nodes homosexuals ua mafatia ona o syndrome i luga. faaalia auiliiliga DNA o le subspecies e lua o le siama immunodeficiency tagata amataga eseese. O le latalata o le aiga o le HIV-1 liliu atu i le siama e mafua ai le atinae o immunodeficiency i manuki, ona amata lea ona e mafaufau i latou o se subspecies o le ituaiga e tasi. E talitonu sa pisia le tagata e ala i le fesootaiga ma manu aafia. O le ituaiga lona lua na fesootai ma lymphadenopathy.

O lenei mataupu o le a vaai i le auala e tupu AIDS, o le taunuuga o le faasalalauina o lona lagolago mo le tino o le tagata.

faagasologa feagaiga

Siama faagasologa masani uma siama. I totonu o le sela, sooupu pipisi tuufaatasi lona DNA i le helix chromosomal 'au, ua faapea ona suia le natura o ana faaupuga Gene, e mafua i le faateleina i le pasene o tumors matuia.

atiina ae AIDS i le taumafaina o pipisi sooupu HIV. E infects sela uma i luga o lea ei ai se receptor immunoglobulin patino. I le taimi o fesootaiga tau feusuaiga i se ua saunia paaga aafia muamua siama sela dendritic ma macrophages, patrolling le epithelium o measā, o nei receptors ma lymphocytes T (T sela e iloa ma faaumatia antigens fafo) auai i se plurality i le membranes mucous. Afai o se siama e ulufale i le tino e ala i le susu o le susu, o le faitotoa i le auauna atu i lona M-sela patches a Peyer.

Mulimuli ane, afai e ulufale mai le siama o le bloodstream, e mautinoa lava e ulu atu i le nodes lymph, o taimi uma sela au gafatia nei faailoa T-lymphocytes. O le lymph nodes i ai foi i totonu o sela antigen-tuuina (faaumatia antigens), lea e mafai ona auina atu le siama AIDS. E matua matuia lava e le taunuuga.

tulaga o le faamai

I le aso muamua ina ua mavae siama atiina ae vaega matuitui o le maʻi pe afai o le siama ua faateleina vave feaveaʻia e toetoe lava sela uma o receptors immunoglobulin, o le tele o le latou maliu. Ona sui sooupu pipisi avea tulaga lilo ma ua teuina faapitoa e avea o se provirus (tuufaatasia i totonu o le sela 'au), faasa mafuli i T-lymphocytes. O loo latou faia ina ua maea se fonotaga ma se antigen patino, ma o loo faagaoioia pe a toe taʻu mai. Latou te le toe gaosia i totonu o se tamai aofaiga o lo o faasalalauina i totonu o le bloodstream.

Ona oo mai ai le tulaga asymptomatic o le faamaʻi, i le taimi lea ua avea genetically heterogeneous le faitau aofai viral ona o le faatupulaiaina o le mutations. Ina le matauina faaitiitia le numera o le T-sela ona maliliu i latou o replication viral.

e matautia lenei ma le AIDS. O taunuuga o le faamai e aofia ai le mea moni e faapea i se tulaga mulimuli ane o le aofaiga syndrome o sela T faaitiitia faitio, faateleina o le siama i le aano o le tino o le taitai atu nodes lymph i le tulaga soloitua o le taimi ua tuanai, ma o le tele siama siama avea ma avanoa mo a eseese sela 'au. Faagaoioia cytotoxic auai tali sao feaveai, tetee atu i ni polotini e tetee aneti-viral, i nisi tulaga, e eseese tropism pepa solo.

I le vaitaimi o le atinae o le mafai ona lamatia faamaʻi ma so o se siama e mafai ai e le tino. E faasaga i le talaaga o le AIDS i tagata i le faiga sao suia e masani ona atiina ae isi faamai viral. Mo se faataitaiga, HIV ua leva ona manatu i se mafuaaga o le kanesa, ae mulimuli ane tulai mai e faapea o le faavaivaia o le tulaga sao o le kanesa o loo mafua mai i se faatupu faamai mai fafo atoa eseese, ma e le o le aafiaga o le HIV ma le AIDS.

Aisea faiga sao o le tagata ua le mafai ona feagai ma HIV siama?

O le mea moni, o le liliu mai le siama o le HIV e avea o se tomai "manipulator", faatigaulu le faavae o puipuiga mausali ma le totogiina atu i lo latou lelei. "Lelei" o le tomai o le umi o le HIV e tumau ai i se pepa faatumu ua natia. Afai o le taimi lava ina ua maea ona taofia le siama uluai ma se faagasologa pathogenic, ona faasolosolo (i le tele o tausaga) ina ia faatamaia le faiga sao. O le sini autu o le siama e T-lymphocytes. E masani lava latou taufetuli se numera o puipuia tali tali i le faamai o le maua lo latou tomai e proliferate, ma faaitiitia ai le aofaiga atoa. O le isi puipuia sela faiga (B-lymphocytes, monocytes ma NK-feaveai) e iloa taofia masani ona faailoilo puluvaga o sela T amata se tali autoimmune. Tuu le galulue masani ma antigen-tuuina uma sela, e pei ua aafia foi i latou i le siama.

Aisea ua ou i ai sea aafiaga AIDS faamaʻi?

maua neutralizing le tino pisia ni polotini e tetee faasaga i HIV. Ae peitai, e le mafai lava maualuga lo latou aofai, ma i nisi o lagona o loo latou e oo lava i le puipuia o se stimulant mo le variability o le siama. I le tutusa, o se aofaiga o ni polotini e tetee synthesized, epitopes e fesiliaʻi (moiety aloaia e se antibody) teutusi viral, ma e aunoa ma sina maua ona latou glycoproteins faapitoa faamauga. O ni polotini e tetee peitai iloa lelei le ala i le sela o le faiga sao.

I nisi o tulaga, o le faapipii macrophages le gafatia o le siama e fegalegaleai ai ma receptors faaopoopo i luga o sela taulaʻiga ma ati i latou e ala i endocytosis. O lea la, o le tali sao humoral, o le auupega sili ona malosi o le faiga sao i HIV siama o atoatoa momomo.

auga

Vave iloa le faamaʻi e faigata, aua i le amataga o siama e leai ni faailoga. e mafai ona faigofie ona le mautonu A auga mulimuli ane ma isi faamai. Mo se faataitaiga, faateleina nodes lymph, vaivai faaumiumi ma vaivaiga, leai o tuinanau, mamafa leiloa, manatua leiloa, mafaufau puaoa - nei faailoga uma e mafai ona mafua mai i le atoatoa ona lelei. Ma o lenei, e pei o nisi taimi e le taunuuga o le HIV siama ma AIDS.

O le mea lea, o le auga nei e manaomia ona aemaise gauai: soona afuafu tetele po o chills, aemaise lava i le taimi o le po, o le manu mai o le eseese o ituaiga o nofoaga po o rashes i luga o le paʻu, shortness o le manava ma coughing vave, fiva, faafitauli o galuega tauave masani bowel.

O se taua faailo ua manatu e avea o se taimi e faateleina o le tulai mai o siama fungal. O lenei e faatatau i le gata mai feusuaiga ma i siama herpes, siama o le ana tuufofoga, ma isi. O le mea lea, o le foliga mai i le tele o le taimi lava lea e tasi o le auga nei e taua ai ona tofotofoina, ae le taʻua le suesuega faafomai faaletausaga e iloa lelei AIDS i le taimi. Aafiaga o le faamai e mafai ona faaali mai lava i soo se taimi.

fuainumera faamaʻi

E ui lava i taumafaiga a fomai, saienitisi, o le lautele, tulaga lagolago, e tumau pea le lelei pulea le faafitauli, ma ia faamautuina ai le tulaga seia oo ina tuuina mai e le avanoa. E tusa ai ma le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, i le faaiuga o le 80s e 2006, mai le "mala o le seneturi lona luasefulu" fasiotia silia ma le 25 miliona tagata. Mo le tele o atunuu, o le a sili atu ona matuitui lenei faafitauli. E tusa ai ma le faamatalaga na fofogaina i le konafesi faava o malo i le AIDS i le 2010, e silia ma le 40 miliona tagata ua manatu o le a pisia feaveaʻia o le faamai. Mafuaaga ma taunuuga o le AIDS ua talanoaina i luga.

Faamatalaga i siama

ogatotonu methodical-faasaienisi Rusia o syndrome aneti-immunodeficiency tuuina atu le faamatalaga lenei i luga o le aafia, talu mai le 1994:

  • 1994 - 887 tagata;.
  • 1999 - 30647 tagata;.
  • 2004 - 296 045 tagata,;
  • 2009 - 516 167 tagata.

E ala i le iloiloina o nei faamatalaga, e mafai e mataʻituina le dynamics o le faamai. E manaomia e le lalolagi i ona po nei ma pea nisi tulaga maaleale o le tino suesuega e sui viral e le faapea aafiaga matautia o le AIDS. I le tino o le galuega siama sa manino lelei.

Togafitiga ma puipuiga

Lipotia mai le tomai o HIV faatupu ai se faafitauli tele i le sailiga mo ni auala e AIDS togafitiga. O le tele o fua o le puipuiga e faasaga i siama viral ua fesootai ma faaosofia o le faiga sao ma le siama ua atoatoa le solia o ana gaoioiga faatino, lea i lenei tulaga e mafai ona taitai atu ai i taunuuga o le mautinoa.

E le mafai e tau HIV, ma faaleagaina ai pisia uma latou sela aua o le a taitai atu ai lenei i le leiloa foia o manatua puipuia. O le aafiaga lenei o le AIDS. I le tino o le tagata e manaomia le i ai o se isi aafiaga.

Folafola le taitaiga i le atinae o le AIDS togafitiga - o se sailiga mo fualaau taofia le replication o le siama i le taimi muamua le faagasologa o tusitusiga faafeagai, lea o lea e toetoe toesea i eukaryotes. I totonu o lenei taitaiga, ma nisi o le manuia. O lea la, pe afai i le trimester mulimuli o le maitaga, ma ave fualaau faʻatasi le tina "AZT" po o le "Lamivudine", o le tamaitiiti i le 99% o mataupu e le o fanau aafia i HIV. O le faaaogaina o le tele togafitiga antiretrotvirusnoy pe a feagai le onosai togafitiga i le inhibitor transcriptase faafeagai taimi lava e tasi ma se inhibitor protease, e faatagaina ai mo tausaga e faifai lemu ai le alualu i luma o le faamai.

iʻuga

O tui puipui e faasaga i AIDS tumau pea le talafeagai, talu ai e le faamanino tele o vaega o le aafiaga o le HIV i le faiga sao. E faaalia mai e sili atu epitopes immunogenic o polotini viral. O le saoasaoa o mutation o le siama ua ulu atu i le tino o le tagata e matua maualuga, lea e aveesea ai le avanoa o se taimi umi le atinae o le tui, ae o le faamanuiaina tui e mafai ona faaosofia ai le atinae o siama. O nei taunuuga matautia ei ai AIDS.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.