Faavaeina, Tala
Alexis de Tocqueville: o le manatu faavae o le tulaga lelei
na fanau mai atamai Farani Alexis de Tocqueville Iulai 29, 1805 i Pale, i se aiga tautupu. Lona tamamatua o se monarchist iloga, i luma o puipuia le Feagaiga XVI Louis ma maliu i le taimi o le Fouvalega Tele. faia ia mea uma e le aiga maua Alexis se aoaoga lelei faatufugaga matamau. I lona talavou, tuuina i Versailles tofi faa-faamasino, sa ia faia puupuu tulafono. Ae a sili atu ona fiafia Tocqueville i le lalolagi socio-faaupufai, tulai lea na ia siitia i le avanoa muamua.
O le manatu o le atamai
E le pei o lona tama matua ma le tama, Alexis de Tocqueville, o lona talaaga o se faataitaiga o se tagata i lona olaga atoa ma le mautinoa lagging manatu faatemokarasi, sa mamao ese mai le avea ma se monarchist. Lona manatu o le tulaga lelei na faia e ala i le masani ma le la itiiti malamalama i ai le Iunaite Setete i Europa.
I Amerika, i Tocqueville 1831. Na alu o ia i atunuu i fafo o se vaega o se malaga pisinisi, lea sa ia suesueina le faiga o le falepuipui o le Iunaite Setete. A o Alexis de Tocqueville, o le tausaga lea e semanu e eseese Europa pe afai sa le o se faataitaiga o Amerika malamalama-alofa, sa ou manao e suesue le faatemokalasi moni o kolone British muamua.
O se malaga i le US
I Amerika, na alu le Frenchman ma lana uo Gustave de Beaumont. I luga o le vasa, sa latou faaaluina le iva masina. Uma le taimi, ua malaga ai le comrades i aai eseese, talanoa ma le intelligentsia le lotoifale, faafaigaluegaina lagona e uiga i le olaga o le masini ma se sosaiete e le masani ai.
I le 1831 US Peresitene Endryu Dzhekson o se Democrat. sa laki Tocqueville - o ia i se atunuu faagasolo se suiga faiga tetele mo i latou lava. E iuni feterale o le setete sefulutolu auai ae e toasefulutasi. Lua o latou (Misuri ma Louisiana) ua nofoia mo le Vaitafe o le tele o le Misisipi. Sa mafai ona asiasi Farani e vaaia patino lava le nofoia tetele o le laueleele i sisifo, lea e saili e adventurers ma nuu fou.
I le 1831, o le faitau aofai o tagata US ua 13 miliona ma faaauau pea ona tuputupu ae vave. Tele ma tele tagata tuua le setete i sasae ma agai atu i le West. O le mafuaaga o lenei o le atinae o kapitalisiga. itulagi tau alamanuia Sasae eseese tuutuuga matitiva faigaluega i gaosi, leai se galuega soo ma faafitauli fale. O le tele o le taimi, sa Alexis de Tocqueville i Egelani Fou. Ia asiasi foi i le vaituloto Tele, vaai atu i Kanata, Tennessee, Ohio, New Orleans. o le Frenchman i Washington, lea na mafai ai ona e faamasani i le mataupu faavae o le galuega o le malo feterale.
feiloai Tocqueville ma ua masani i le tele o tagata Amerika faatosina ma lauiloa: Endryu Dzheksonom, Albert Gallatenom, Dzhonom Kuinsi Adamsom, Sparks Jerid ma Francis Lieber. talanoaga puupuu e pei o le malaga sa ma sui o vaega uma o le faitau aofai o tagata. fesili Tocqueville ma Beaumont Amerika e le mafaitaulia fesili. Latou tusi i uo ma aiga fautuaina se sauniuniga maeaea o le lauga.
"Faʻatemokarasi i Amerika"
ua na tauave o le malaga o le Tocqueville i le Iunaite Setete fua - o le tusi "Faʻatemokarasi i Amerika." O le tusitusiga sa le gata o se le manuia i Farani, ae i Europa atoa. E leʻi umi ae ia faaliliuina atu i se tasene gagana ese. O le vala mataʻina autu o le tusi avea ma se uiga faaituau o le tusitala i ona mataupu, lona malamalama ma le loloto o le malamalama o le autu e faapea foi le tele o aoina mea tulaga ese. Alexis de Tocqueville, "Faʻatemokarasi i Amerika," lea e lei aveesea lona taua i aso nei, faafetai atu ia te ia na deservedly taʻua i totonu o le theorists faaupufai sili o le senituri XIX.
I lana tusi, faatusatusa le tusitala le faiga faaupufai o le Iunaite Setete ma Farani. E pei o se tagata lautele ma se tagata o le lumanai o le Palemene ia manao e siitia atu i lo latou atunuu i le fale le mea sili o le aafiaga o Amerika. vaai i le faavae o le faatemokalasi Tocqueville i le tu masani o le Puritans, sa tu i le amataga o le nofoaga i le Lalolagi Fou. O le lelei autu o malo o Amerika ia manatu i le tulaga tutusa o avanoa mo tagata uma i le atunuu.
O le mataupu o le tulaga lelei
Suesue faatusatusa le decentralization centralization soona fafo Farani (o se lagolago faifai pea o le gata). O le faafetai ia te ia, manatu atamai i le e leʻi i ai le Iunaite Setete aai tele, o loo taua, ma le mativa tele o mataʻina. smoothed avanoa tutusa feeseeseaʻiga a le lautele ma fesoasoani e aloese ai mai fetauaiga. Ou te le iloa le mea e le gata faatusatusa Tocqueville Amerika Farani, ae faapea foi i Rusia, lea na ia manatu o se malosi o autocracy leaga.
Federalism o le isi faailoga o le tulaga lelei, manatu Alexis de Tocqueville. "Faʻatemokarasi i Amerika" Peitai, e le gata viia faatemokalasi, ae faapea foi faamamafa ana tapulaa. E Tocqueville o le tusitala o le faamatalaga lauiloa "sauā o le toatele." O lenei fuaitau o le tusitala fuafuaina le faasologa lea ei ai se vaega tele o le mana e mafai ona faaaoga lelei i ai pe oo lava i le tuuina atu lona malosiaga i le sauā.
faifilosofia Falani o mai i le faaiuga o le ki lea i le saolotoga o le uma o le saolotoga o filifiliga ma e manaomia ai le faatulagaga faale-faavae i le tulaga muamua e faatapulaa ma o loo i le setete. Sa i ai foi faamatalaga feteenai. O lea, talitonu Tocqueville lena i le lalolagi e leai se nofoaga tutusa manumalo ata. "Faʻatemokarasi i Amerika" faitau Alexander Pushkin. tusisolo Rusia sa matuai faagaeetia lava i ai, e pei ona ia fai mai i se tasi o ana tusi Chaadaev.
O le amataga o lana galuega faaupufai
Ina ua mavae le lomiga o le "Faʻatemokarasi i Amerika," sa malaga atu i Alexis de Tocqueville Egelani, i le mea e faapitoa lauiloa lana tusi. Tusitala o le faatalitali mo se faafeiloaiga mafanafana o le faitauina o tagata lautele. I le 1841, na avea ai le faifilosofia se tasi o le Academy Farani o le faasaienisi. Na filifilia foi o ia, e ui lava e leʻi eseese se mea mataʻina lona tulaga i totonu o le Maota.
E aunoa ma le masani e ui lava i lona faaupufai mafaufau taitai o le Palemene, e leʻi alu toetoe Alexis de Tocqueville i le pulelaa, ae e matele galulue i komiti eseese. Ia sa lē auai i soo se vaega faapolokiki, e ui lava e masani palota i le tulaga apaau tauagavale ma masani ona saunoa mai e faasaga i faautauta Palemia Fransua Gizo.
faitioina aunoa Alexis de Tocqueville le malo mo ana faiga faavae, ae le o le aia a vaega uma o le lalolagi. I lana lauga seāseā faaupufai fai atu e uiga i le mautinoa o fetauaiga. E tonu lava na tupu i le 1848. E ui lava Tocqueville o se lagolago o le Malo Faitupu faavae, sa ia iloaina o le Malo fou, o le iloiloina i le tulaga, o le pau lava le auala e faasaoina ai saolotoga faalemalo.
Farani Minisita Fafo
Ina ua mavae le Fouvalega 1848, na filifilia Alexis de Tocqueville i le faaitumalo Aoao Faitulafono. E auai o ia i le itu taumatau ma amata ona tauivi ma le Socialists. Aemaise atamai maʻaʻa, puipuia aia tatau o meatotino. Osofaiga i ia Socialists, talitonu Tocqueville, o le a taitai atu ai i loʻo tulata iai i luga o le saolotoga o tagatanuu o le atunuu ma le faalauteleina o le tele o galuega a le Malo. Mataʻu despotism, o le lelei o le faatapulaaina o le mana peresitene, o le faavaeina o se palemene bicameral, ma isi. D. E leai se tasi o nei sa le faatinoina o talosaga i le faiga.
I le 1849, Alexis de Tocqueville, o lona talaaga, o se politician, ese transience, na tofia auauna i fafo e le malo o Barrot Odilon. O le galuega autu o le ulu matagaluega faava vaai i le faatumauina o aafiaga Farani i tuaoi Italia. E pei lava ona i iu Apeninnskom penisula i se faagasologa umi o le fatuina o se tulaga e tasi. I lenei tulaga, o le feteenaiga gau mai le va o le Ekalesia Katoliko ma pulega faalelalolagi o le Italia fou.
Alexis de Tocqueville, o le manatu faavae o le tausiga o se pule tutoatasi o le Pope, ma taumafai e ausia se suiga i totonu lamolemole i le Pope Setete. Ina ia ausia lenei ia lē mafai, e pei na o ni nai masina ina ua tuanai le amataga o le Minisita o faamavae i Fafo Mataupu Tau le Va o le kapeneta atoa Barrault ona o se isi faalumaina faaupufai e aofia ai le tusi a le peresitene e Ney.
Faamutaina o le gaoioiga faaagafesootai
Tesema 2, le tausaga e 1851 i Farani, sa i ai se isi laki. faataapeina Peresitene Louis Napoleon le Palemene ma maua ai toeitiiti lava malosiaga monarchical. O se tausaga mulimuli ane, na soloia le malo faitele, ma nai lo faasilasila le faavaeina o le Malo o Faalua. Alexis de Tocqueville, lipoti ma lomiga lea na lapatai mai o le matautia o se faasologa o mea na tutupu, i le tulaga o le gata teena le faiga fou o le malo. Mo le usitaia o le pule, sa faafalepuipuiina Vincennes falepuipui. E leʻi umi ae faamaloloina Tocqueville, ae na iu lava ina saeia ese mai gaoioiga faaupufai.
Na faaaoga e le tusitala e tuuaia o ia taimi ese ma amata ona e suesue i mea e tutupu i le talafaasolopito o le fetauaiga tele o le faaiuga o le senituri XVIII. O le laki i Tesema 2, na faamanatu ia te ia o le laki o le 18 Brumaire, lea na oo i le mana atoatoa faʻatasi sa Napoleon. I lenei tulaga, o le faiga faaupufai sese vinyl atamai, lea na faaaogaina e fiafia i le saolotoga faaupufai o maua aia tatau tutusa o tagata, e aofia ai le faiga palota.
"O le poloaiga tuai ma o le Fouvalega"
Ina ua mavae ni tausaga o le galuega i le 1856, na lomia Tocqueville le tusi muamua o le tusi "Old pulega ma le Fouvalega", lea na avea i le iuga o lana galuega lona lua e sili ona taua (ina ua mavae le "Faʻatemokarasi i Amerika"). O le tusi o le aofia ai o ni vaega, ae o le oti o le toe tusitala i le taimi o lana galuega i luga o le tasi lona lua.
O le faamoemoega autu o le suesuega o le saolotoga o le tagata lava ia o le Tocqueville. Sa talitonu o ia o le faaola ma mataupu faavae saʻo o le lē faalavelave i le tamaoaiga. lei vaai atamai le saolotoga a le tagata e aunoa ma aoaoga o le poto salalau ma le aoaoina o tagata. A aunoa ma lea, so o se faalapotopotoga faale-faavae e le o galulue, ua talitonu le tusitala. Na manino mo le tagata faitau e sailia ai le tulaga aloaia o lenei mataupu faavae i luga o se faataitaiga o le fetauaiga tele lava i Farani le faaiuga o le senituri XVIII.
Alexis de Tocqueville, fuaitau poto ma lea o loo faaaogaina nei i le tusitala, tusitala ma tusi aoga manatu o le faavae o le saolotoga ma le tulaga tutusa o faiga faatemokalasi. O lea ua sili atu le naunau o tagata mo le lona lua nai lo le muamua. E toatele tagata lauiloa Tocqueville, ua e saunia lava e ositaulaga le saolotoga mo le lelei o le tulaga tutusa. Faatasi ai ma ia uiga o loo i ai aiaiga mo le faavaeina despotism. e mafai ona faaesea Tulaga Tutusa tagata e atiina ae o latou manatu faapito ma particularism. ua taʻua uma i le tusi, Alexis de Tocqueville.
Galuega "O le poloaiga tuai ma o le Fouvalega" e aofia ai foi manatunatuga o lagona o tagata lautele mo tupe mama. Masani e faaumatia tagata o loo naunau e tuuina atu le malo malosiaga fou mo na o le lelei o le taofia lo latou filemu, poloaiga ma le olaga e masani ai. Ina ua ati i le mana o le tulaga loloto i le lalolagi, le faia o le tagata lava ia itiiti se tagata. O lona uiga o le centralization pulega lenei, lea eradicates le malo i le lotoifale.
Sauā o le toʻatele
O le theses o le "Old pulega ma le Fouvalega," ua atiina ae ua uma ona amata i le tusi muamua o le tusitala o le talitonuga o le faatemokarasi. puupuu ae faamatala faapuupuu Alexis de Tocqueville manatu, o le toatele na fausia ai le faavae o le faasaienisi faaupufai po nei. I le galuega fou le tusitala faaauau pea ona suesue i le aafiaga matautia o le sauā o le vaega toatele. E avea manino e faapea afai ei ai e tau i le tulaga o se taua.
O le vaitaimi umi o le faamasaaina o le toto, o loo i ai se tulaga lamatia o le tulai o le taitai, o le na filifili e fai i luga o le atunuu io latou lima. O lea la, mo se faataitaiga, sa Napoleon. I totonu o lenei taua-vaivai fiafia tagata tuuina atu i le tagata talosaga le tulaga o se taitai o le atunuu uma lo latou saolotoga i fesuiaiga o tupe mo se folafolaga o le tulaga mautu ma le lumanai o faamauoa mai ai le aoao. O lea faaupuga populist ua pea lauiloa, e ui lava ona faamoemoega unfeasible.
Le pau le auala e taofia ai despotism - o le saolotoga lava ia. E aumaia faatasi ai tagata, faavaivaia le le manatu faapito ma le faia o mea e fiafia i mea. le lava Mere faiga faatemokalasi faavae. e tatau ona faavae i le tulaga lelei i le lautele decentralization o le mana. Lea, o le a tele atunuu o le auala sili e faatulaga se tuufaatasiga. O lea manatu, Alexis de Tocqueville. O le manatu o se tulaga lelei, ia deduced i luga o le faavae o le sese talafaasolopito e faatagaina e aofia ai lona atunuu moni o Farani, ma le tele o isi atunuu i le lalolagi atoa.
O faamanuiaga o decentralization
Na e mafai e le malo i le lotoifale e laveai tagata mai tutelage bureaucratic ma ia latou faia o latou lava aoaoga faaupufai. O le le mafai ona tulaga lelei e faia e aunoa ma se faamasinoga atoatoa tutoatasi ma le puleaga faa-faamasinoga o le pulega i le tulaga o le faasaunoa. Lenei faalapotopotoga o le maua ai le aia tatau e teena tulafono e feteenai ma le Faavae ma le aia tatau o tagatanuu.
Alexis de Tocqueville, o le vave faataapeapeina upusii mai le tusi o tupulaga ma fanau, tau foi mo le saolotoga o le tuufaatasia ma fetaomi. I le faamaoniga taimi lava lea e tasi e le encroach le tulaga i latou e le faalapotopotoga, ma o tu ma masani o le tagata. Afai o le a talosagaina e tagata le saolotoga, e tumau pea. I le tulaga o le faitalia o le teena o le tagatanuu o lo latou aia tatau o le a le fesoasoani ia i latou e leai se faavae. E le tatau ona galo ia i lenei tulafono ua i ai le faaiuga i tua. Faalapotopotoga e aafia ai i le faavaega faifai malie o masaniga ma aganuu.
O le taua o fatufatuga Tocqueville
Taumafai e iloa ai le auala e tusi se tusi ma le auala e faia ai se lipoti, na oo mai Alexis de Tocqueville i le isi fofo. I le oloa o Amerika, na ia faamatalaina auiliili le ala i le sami ua faia faatemokalasi e mafai ma o le mea moni e le sao. O le galuega o le suesue Farani taulai atu i le mafuaaga mo le toilalo o taumafaiga ina ia faavaeina ma faamalosia saolotoga faalemalo.
O le poloaiga tuai, Alexis de Tocqueville taʻua o le faiga o ata o le manumalo i lona atunuu i le XVIII senituri i le tuufaatasiga o le fanau mai o le lalolagi feudal ma absolutism tupu. Le malo taofia le vaega o le lalolagi i totonu o vasega, vaai i ai o se faamaoniga o lo latou lava saogalemu. na demarcated le faitau aofai o tagata i strata, o lona tagata taumafai e a vavae ese ma le faaeteete mai le isi faaputuga. E le silasila le faifaatoaga e pei o se nofo aai, ma le faipisinisi i le fanua alii. tuu se faaiuga faifaimalie democratization ma le tuputupu ae o le tamaoaiga i ai. O le taua faaumatia le poloaiga tuai, le faatuina o se fou - fausia i luga o le tulaga tutusa o le va o tagata.
E maofa ai, ua iloa le galuega i le tupulaga Tocqueville tusi faaituau muamua e uiga i le mea na tutupu i le faaiuga o le senituri XVIII i Farani. I luma o ia, ua lomia talafaasolopito suesuega, puipuia le tasi itu po o se isi o le feteenaiga o fetauaiga.
Tonu lava ona o lenei eseesega o le oloa o Alexis de Tocqueville, ma e moni lava o lona lomiga uma ua maua e le aloaia o fanau, ma faasaoina i le manatua talafaasolopito. Na te lei taumafai e faamaonia ai le faatinoga o le monarchists ma le lagolagoina o le malo faitele - ia manao e maua le upu moni, e faavae i le mea moni. maliu Tocqueville Aperila 16, 1859 i Cannes. I ana saofaga i le faasaienisi ma sosaiete ua iloiloina lomiga o le galuega atoa, le tele o taimi tetee reprints faaopoopo.
Similar articles
Trending Now