Faavaeina, Kolisi ma iunivesite
Ata mechanistic a Newton o le lalolagi
E oo lava i aso anamua, i le aso o Palato, tuuto toe taumafaiga malamalama ma le malamalama o le faagasologa o le faia i fafo atu o le tagata ma ia lava. Ona o le le lava o le malamalama ma le malamalama o le tele o tulaga e pei o le faaaliga faalelagi. Le aluga o taimi, o le faaputuina malamalama ua taitaiina atu ai i se malamalamaaga sili atu o le faagasologa oi ai nei ma sootaga i le natura.
Le talafaasolopito o le faavaega o le ata mechanistic o le lalolagi
sa tuitui i le ala o le foafoaga malamalama. E ei ai se matafaioi taua o le avea ma se malamalama masani o le tulafono ma le naunau o tagata i lena taimi e talia pe teena se vaaiga faapitoa o le lalolagi.
Sosaiete ma o le malamalama i le natura
Faavaeina o le ata mechanistic o le lalolagi sao i le atinae faatekonolosi vave o le lalolagi. Peitai, e umi se taimi mo lona faatinoina.
I lalo o le uunaiga a popoto, tagata mafaufau ma saienitisi o le vaitaimi ua mavae, e pei o Democritus, Aristotle, Epicurus, Lucretius, ma faasolosolo mai i le malamalama ma talia le auala materialist.
O le faaputuputu malamalama o le matematika, fisiki, kemisi, ua faaalia ai le eseesega ma le vaega o le ata mechanistic o le lalolagi mai le malamalama i le taimi nei o le tulafono o le lalolagi i lena taimi.
O galuega a Aristotle ma Ptolemy i le taimi sa le saʻo. Ae peitai, o nei sa le taumafaiga muamua o le malamalama ma le malamalama o le a le ata mechanistic o le lalolagi.
O le amataga o le vaitau o le ata mechanistic o le lalolagi
Fai si mulimuli ane, i le senituri lona 16, o le isi faateleina o mafaufauga faasaienisi ma le resonance i le sosaiete faamalosia galuega "i le feauauaʻii o le lalolagi i selesitila" Nikolaya Kopernika. Ona soo vaai rationality ma le talafeagai o le auala faasaienisi, o le suesuega o le lalolagi. Mulimuli ane, e faavae i luga o le galuega o le na fanau mai Copernicus ma Galileo se vaitaimi fou o le lalolagi.
I le faagasologa o le foafoaina o se vaaiga mechanistic o le lalolagi ma lona faavaega sa a saienitisi Farani loloto aafiaga Rene Dekart. sa lautele lona vaega o le malamalama lava, ua ia galue i le fanua o le fisiki, matematika, filosofia, ma paiolo. e leʻi aoaoga faalelotu o le talavou Rene a faalavelaveina i le atinae o le malamalama, ma sa mafai ona ia avea ma se tasi o le faavaeina o le malamalama fou o le faatulagaga o le lalolagi.
E tusa o le fitu tausaga faifilosofia ma saienitisi faaaluina feoai i le senituri lona sefulu fitu Europa, le mauaina mai aafiaga o le olaga ma le manatunatu i le faafitauli faafilosofia ma faamatematika o le vaitaimi.
ua ausia Descartes manuia iloga i le fanua o le matematika. o loo atagia mai lona ausia i le lauiloa galuega "Geometry", lomia faasalalau i le 1637. O le ua tuuina mai lenei galuega faasaienisi faavae uma o geometry nei. ea foi Rene faatusa faatautaiina i algebra. sa i ana tusitusiga o se aafiaga tele i le atinae o le matematika i le lumanai. I le 1644, saienitisi Farani ma faifilosofia tuuina atu lona faamatalaina o le tulai mai ma toe atinae o le filemu ma le natura o loo siomia ai.
E tusa ai ia te ia, o le faiga o le la ma le paneta e maua mai le mea o le vortices rotating tafatafa o le la. Sa talitonu o ia o le tino vavae ese mai le auala e manaomia ai se saoasaoa eseese avetaavale. Ma le tuaoi o le tino ua avea ma moni, afai o loo alu le tino, ma ia fuafuaina lona foliga ma le tele. le o faiga ma faamatalaga uma na ia faaitiitia tino displacement masini. uiga ese, na tuuina mai le malamalama avanoa mo i tatou i le taimi nei, e le o i ai? Ae e pei o le manatu o nisi o tagata atamamai o lena taimi.
manatu o le Newton e uiga i le faagasologa i le natura ma le atulaulau
foafoa manatu ni eseese o le ata mechanistic o le lalolagi - Isaak Nyuton. O ia o se mathematician, physicist, faifilosofia ma astronomer. ana faaiuga uma lenei pundit faia i luga o le faavae o suesuega faatinoina, ma le faaeteete i le iloiloina i latou. O le autu credo o le fuaitau "hypothesis e le fafauina!" O se ausia faasaienisi taua o le faatuina o le talitonuga o le Newton o le lafo faatu o le paneta ma le lalolagi i selesitila.
I le 1688, o le na tupu i Egelani le Fouvalega Mamalu. Le atunuu i lenei vaitaimi oo a fermentation faaupufai malosi mai a Malo Faitupu i se analogue atoatoa o le faakomunisi. Ae peitai, e ui i tulaga fesuisuiai o le olaga, o se tagata atamai tele ma le faifilosofia faaauau pea ona galulue i le tusitusiga faafilosofia e uiga i le lalolagi.
Filosofia ma le saienisi o le taimi ua tuanai
ua mavae ata mechanistic a Newton o le lalolagi i se ala matuitui ma faigata. I le faagasologa o le tusia o le vaega mulimuli o lana galuega sa ia fai mai: "O le vaega lona tolu, ua ou fuafua nei e aveesea le filosofia - o le tasi tamaitai faasausili, e feagai ai ma o tantamount e auai i se taua faaletulafono." Mulimuli ane, i le alu atu o le malamalama mai i lona "faamatematika Mataupu Faavae o le Faalenatura Filisofia" (1687). O lenei faiga ua maua le faamaoniga aoao ma ua avea ma se talitonuga malosi lelei faavaeina.
I le galuega a Newton e tuuina atu i galuega o le suesueina o Copernicus o le lafo faatu o le paneta o loo siomia ai le la. O le galuega mulimuli o le saienitisi sa faamaeaina tolu tulafono o Descartes, Huygens ma Galileo ma isi mafaufau tele o le taimi, ai le fuafuaina o le faatuina nisi o le vaaiga mechanistic lalolagi ma le malamalama o le faagasologa i le natura.
I le manatu aoao e uiga i le lalolagi i le seneturi lona sefulu fitu o se ata o se tasi o le lalolagi na foafoaina ma lagolagoina ai le atulaulau.
Tolu tulafono a Newton i le lalolagi i ona po nei
O le tele o suesuega o saienitisi faaalu i faagasologa faaletino i le va o le tino. I le taimi o le galuega sa ia aumaia le tulafono e tolu e tatou faaaogaina i aso nei.
Setete muamua e faapea o le mana e avea o se mafuaaga mo le saoasaoa o le tino. Uma faagasologa i le matele lalolagi e faatelevaveina le mea faitino o le mafuaaga o le fegalegaleaiga o le tino.
O le tulafono lona lua faapea o le faamamaluina i le mea faitino i se tuuina atu taimi ma le a tuuina mai tulaga e suia lona saosaoa, lea e mafai ona fuafuaina.
O le tulafono lona tolu o loo faapea mai le gaoioiga o le tino i luga o le tasi le isi e tutusa i le malosi ma faafeagai i itu.
E faapea o sea o le worldview mechanistic Newtonian. Space, taimi e leʻi fesootai ma le tasi, sa i ai e pei o se aafiaga matautia eseese. Ae peitai, o le faamatalaga o Newton auauna atu e pei o le uunaʻi ai mo le suiga o le vaaiga ma se suiga atoatoa i se ata atoa o le avanoa sootaga - taimi.
le malamalama moni o le natura o le avanoa ma le taimi?
E lua selau tausaga mulimuli ane, i le seneturi lona luasefulu amataga, na fai mai Albert Einstein le ata mechanistic Newtonian o le lalolagi o le mataupu ma avanoa e mafai ona faamatalaina le gata i totonu o le masani ai, e masani ai i tatou i le lalolagi.
Ae peitai, e le o le eria i le na o lenei le mea e leai ni tulafono a le Newton latou faaaogaina. Faatasi ai ma le toe afio mai o le suesuega o le fasimea tulagalua ma le uiga oa latou amioga e manino mai i lenei eria o loo fai sina eseese tulafono. Latou e matua uiga ese, o nisi taimi e le mautinoa ma e mafai ona faalavelave i lo tatou malamalama e masani ai o le taimi ma le vanimonimo.
O le vaaiga i le faaupuga nuu faasaienisi o le fisiki quantum le mafai ona malamalama i ai e mafai ona na o le talitonu, faamatala le eseesega tele tele o manatu e uiga i le lalolagi i faiga uma e tutupu i ai i le tulaga subatomic.
Mafuaaga ma le aafiaga
I le faagasologa o le faavaeina o le manatu materialist o le natura o loo siomia ai le worldview mechanistic Newtonian ua fuafuaina e le moni nisi o le talafaasolopito o tagata. Tekonolosi ma le atinaeina o le malo o tagata e fesootai vavalalata ma le aafiaga talu ai ma matafaioi malosi i lona taimi ua tuanai ma pepa nei se ata o le vaaiga o le lalolagi.
Similar articles
Trending Now