News ma SocietyFaiga faavae

British Leipa Party: faavaeina le filosofia, mea moni manaia

UK Party Leipa (LPV) o se tasi o malosiaga faaupufai e lua o loo moni lava tau mo le mana i Albion. Le pei o le fetauai faautauta Party, sa muamua sili taulai atu le Party Leipa i le faaleleia tulaga faaagafesootai mo ona tagatanuu. Mo se malamalamaaga atoatoa o le faagasologa faaupufai i totonu o le UK e taua tele e faamanino ai le matafaioi a le faalapotopotoga i le lalolagi. Ia tatou mataʻituina le talafaasolopito ma le atinae o lenei malosi faaupufai, faapea foi ma maua mai le filosofia tautino mai e le Vaega Leipa.

mapuna aʻe

na faavaeina e le Vaega Leipa i le 1900. Ae peitai, o le uluai igoa ua foliga mai o le Komiti o loo Sui Leipa. O le taimi ua faatulagaina lava e avea o se sui o le vasega faigaluega, faatasi gaoioiga iuni tau fefaatauaiga, ma ua saili e faalavelave i le e taua le pulepuletutu i le vaega taimi i Peretania - Conservatives ma le matamau. avea o se tasi o taitai o le faalapotopotoga mai lava i le uluai aso o Ramsay MacDonald lona faavaeina. Ia o na tu i lona ofisa i le fale. O isi taitai lauiloa sa Dzheyms Keyr Hardi, Arthur Henderson ma Dzhordzh falemanu.

I le 1906, o le faalapotopotoga maua lona igoa nei, lea i le gagana Peretania ua tusia o Leipa Party, ma faaliliuina i le gagana Rusia o le "Party Leipa".

O le laasaga muamua o atinae

I le faiga palota muamua i le 1900, lea na aofia ai talu ai nei foafoaina vaega o le sefululima sui tauva i le pasia o le Palemene British ni alii se toalua, ma o le faatupeina o le tauiviga, e na o le 33 pauna.

Ua i le faiga palota e sosoo ai i le 1906, ua faateleina le aofai o sui o le Vaega Leipa totonu o le Palemene e 27 tagata. O le taitai o le faction Palemene sa Dzheyms Hardi. O lenei taitaiga uiga ma faasamasamanoa i le pati, o se ese le meli o le ulu o le na ona i ai le Vaega Leipa seia oo i le 1922.

Pei ona ou taʻua i luga, muamua le Party Leipa i le sa UK i le ata o le vaega faautauta ma saoloto, o lea e taumafai e sola ese. Ae peitai, i le taimi muamua ona o le vaega toaitiiti o le nofoa i le Palemene, sa faamalosia i latou e galulue faatasi ma i latou i le filosofia latalata matamau. O lenei latalata le a faaauau pea le galulue faatasi seia oo i le 1916. O le tulaga masani, na tofia le soosootauau o le matamau Party le matafaioi o se uso matua.

I le lotolotoi o le Taua ou i le 1918, o le a faaaoga Party Leipa lona lava tusi tomua ma polokalama, lea na avea mulimuli ane o le amataga mo se tulaga o le faalapotopotoga i mataupu autu faapolokiki ma faalauaitele.

O le vaega pule

I le taimi o le Uluai Taua Lalolagi sa i ai se vaeluaina i le tulaga o le matamau Party ma amata ona maua le faateleina o le faagaioiga o galuega i le taimi e tatau ona totogi atu i le tuputupu ae o le tulaga o fetauaiga i Europa. Ma sa oo mai le British Leipa Party i se taaloga tetele, e pei o se malosiaga faaupufai eseese.

I le 1924 sa latou le taimi muamua i le talafaasolopito o le mafai ona avea o se malo. leʻi maua le Party Leipa a toatele i le Palemene, e ui lava na o se faamaumauga numera o sui mo le vaega - 191 tagata. Ae misa i le va o conservatives ma liberals ua faatagaina i latou e avea o le kapeneta. O lea na solia le hegemony o le vaega faautauta ma le matamau, lea e alu ai mo le tele o seneturi. Talu mai lena taimi, o le tauva autu i le tauiviga mo le mana amata ona Leipa ma le Conservatives.

avea ma sui o le Leipa Dzheyms MacDonald Ramsey Palemia o Peretania Tele.

Ae peitai, i le faaiuga o le tausaga o le Malo o Leipa, ona o le uunaiga ma fuafuaga faalilolilo mai faatasi e tau ai conservatives ma liberals, na faamalosia e faamavae. E le gata, ona o le tafe o tauva fetuutuunai i faiga palota fou na faatoilaloina i le Palemene Leipa Party, ma sa faaitiitia i le 151 tagata o le aofai o ona sui.

Ae sa na o le muamua o le isi Oti Leipa Kapeneta.

malo Macdonald

faiga palota i le 1929 ua uma, o le Leipa Party mo le taimi muamua i le talafaasolopito o manumalo i le tele o nofoa i totonu o le Palemene (287 sui usufono) ma ua maua le aia tatau e toe fausia ai le kapeneta. sa Palemia o Peretania Tele toe Dzheyms Makdonald. Ae ona o se faasologa o le toilalo faaupufai ma le tamaoaiga o le malo fou sa i ai se vaeluaina i le Leipa Party lava ia. alu Dzheyms Makdonald i se rapprochement ma le Conservatives i ai o se lagolago malosi i le Palemene. O lenei tau atu i le mea moni e faapea i le 1931, sa ia tuua le pati, foafoaina i le tetee atu i ai le National Faalapotopotoga o Leipa, ae faaauau pea ona umia le tofiga o le palemia seia oo i le 1935, ina ua suia lenei tulaga e ala i se sui o le conservatives.

O le taitai fou o le Vaega Leipa o se tasi o tagata na tu ai muamua i le amataga o lenei gaoioiga - Arthur Henderson. Ae o le vaeluaina o le vaega, e pei foi faatoilalo faaupufai ua tau mai i le mea moni e faapea i le faiga palota le Palemene fou i le 1931, e le mafai miserably, ua i ai le pule faaletulafono o le 52 sui UK.

Attlee vaitaimi

Ua i le tausaga e sosoo ai o le ulu o le vaega suia Henderson Dzhordzh Lensberi, ma i le isi tolu tausaga - Klement Ettli. ua faia o lenei taitai o le Vaega Leipa le pou umi atu nai lo soo se tasi i luma pe talu mai - 20 tausaga. Attlee vaitaimi umi mai le 1935 i le 1955.

I le faiga palota o le 1935 o le vaega i lalo o le ua mafai lana taitaiga e matuai faaleleia ai lona faatinoga, ua sui i le Palemene 154. Ina ua uma ona faamavae mai le premiership Chamberlain faautauta i le 1940, na mafai ai ona ulu atu i Attlee i se malo soʻofaʻatasiga o Winston Churchill.

Le atinae mavae le taua o le APs

Ona o le tulai mai o le Taua Lona II, o le sa faia faiga palota le pau nei i le 10 tausaga i le 1945. Ina ua mavae i latou, na maua ai le Party Leipa se faamaumauga mo ia lava ao 393 nofoa i totonu o le Palemene. O lenei taunuuga na sili atu nai lo ia lava mo le faavaeina o le kapeneta taitaia e Klementom Ettli, o lē na suia e avea ma palemia faautauta Churchill Winston leiloa le faiga palota. e mafai ona na ona faamalo Leipa i lenei manuia, talu vaai o lo latou manumalo i le taimi e pei o se lagona moni.

E tatau ona faapea ua avea ma e sili atu ona lelei le le mana lona tolu afio mai o le Vaega Leipa nai lo le tagata muamua e lua. E le pei o le McDonald, Attlee pulea e umia ai se numera o tulafono taua o le natura lautele, e faʻafaitele nisi kamupani tetele, e toefuatai mai le tamaoaiga o le atunuu, gaui i le taua. O nei ausia ua saofaga i le mea moni e faapea o le faiga palota i le 1950 faamanatuina toe Party Leipa a manumalo, e ui na faatusa lenei taimi sili atu ona tauagafau i le Palemene - 315 tagata.

Ae peitai, o le Attlee le Kapeneta sa na o le manumalo e tasi. A le mafai faiga faavae tau tupe ma le tivaluga o le pauna ua taitaiina i le mea moni e faapea o le faiga palota faapitoa i le 1951 na manumalo e ala i le taitaiina Conservatives e Winston Churchill. maua e le Vaega Leipa 295 nofoa i le Palemene, e ui lava sa lava e faaauau pea ona i ai se aafiaga taua i luga o le faiga faavae a le atunuu, ona o le Conservatives sa sili na o nofoa e fitu.

faiga palota fou i le 1955 aumaia le fiafia faateleina le Party Leipa, ona oo latou taunuuga na latou maua na o le 277 nofoa i le Palemene, manumalo i le Conservatives a manumalo faatalitonuina lava. O lenei mea na tupu o se tasi o mafuaaga e faapea i le tausaga lava faamavae Klement Ettli mai le faiga faavae tele ma o se taitai Leipa, sa suia e Hugh Gaitskell.

O le talafaasolopito mulimuli ane o le vaega faaupufai

Ae peitai, Gaitskell ma le mafai ona avea ma se agavaa Attlee toe suia. ua faateleina le le aveesea o le Vaega Leipa ona lauiloa, e pei ona molimauina i le pa'ū i lo latou aofai i le Palemene ina ua uma le faiga palota o le 1959 i le 258 tagata.

I le 1963, ina ua mavae le maliu o Gaitskell, o le taitai Leipa avea Harold Wilson. Ia e sili atu i lo le sefulu ma le tolu o tausaga o le ulu o le vaega faaupufai. Ua i le tausaga e sosoo ai i lalo o le manumalo o lana taitaiga Party Leipa ina ua mavae se malologa sefulu ma le fa tausaga, na manumalo i le faiga palota e le Palemene ma le 317 nofoa, 13 sili atu nai lo le Conservatives. O lea, na avea Wilson muamua Leipa Palemia Klementa Ettli tuanai ai o le UK.

Ae peitai, sa matua shaky taitaiga a le Leipa i totonu o le Palemene e leʻi tuuina atu ia i latou le avanoa e iloa ai le laasaga autu o le polokalama. O lenei tulaga faamalosia e umia i le 1966 se faiga palota faapitoa i lea manumalo i le Vaega Leipa a manumalo mafuiʻe lea maua 364 nofoa i le Palemene, o lona uiga 111 nofoa sili atu nai lo le Conservatives.

Peitai o le uluai 70 ona tausaga, na faaalia ai le tamaoaiga o le UK ua mamao ata faafuainumera mai lelei. O lenei tau atu i le mea moni e faapea i le faiga palota fou i le 1970, conservatives manumalo auala mautinoa, manumalo sili atu i lo le 50% o le nofoa i le Palemene, ma sa faamalieina Leipa 288 nofoa (43.1%). O le tulaga masani, o le taunuuga o nei taunuuga o le faamavaega a Harold Wilson.

le ola Conservatives ai ma o latou faamoemoega, ma i le faiga palota e sosoo ai i le tautotogo o le 1974 na manumalo i le Vaega Leipa, peitai, e ala i a avaaluga. O lenei mea moni e faamalosia i latou i le tautoulu o le tausaga lava e faia se faiga palota faapitoa, lea e iʻu ai i le manumalo i le Vaega Leipa se vaega toatele fale o manu. agai Wilson toe le malo, ae le mo mafuaaga tele, manino, i le 1976, faamavae. Lona sui o taitai o le vaega ma o le a nofoa palemia sa Dzheyms Kallagan.

I le faafeagai,

Ae peitai, e le mafai ona faatusatusa le lauiloa o Callaghan ma lauiloa a Wilson. O le toilalo matautia o le Party Leipa i le faiga palota i le 1979 o se taunuuga masani o lenei. O le vaitaimi o le le faautauta Party, lea na tuuina atu e le faifeau sili British e mataʻina e pei o Thatcher Margaret (e sili Palemia nai lo le 11 tausaga i se laina) ma Dzhon Meydzhor. O le hegemony o le conservatives i le Palemene alu ai le 18 tausaga.

I lenei vaitaimi, ua faamalosia Leipa e alu atu i le tetee. Callaghan tuanai ai o le faamavaega mai le tulaga o le taitai vaega auai i le 1980, sa faauluulu i Michael Foot (1980-1983), Neil Kinnock (1983-1992) ma Dzhon Smit (1992-1994).

Leipa fou

Ina ua mavae le maliu o Dzhona Smita i le 1994 mai Me ia Iulai o le galue ulu o le vaega faaupufai o Margaret Beckett, ae o le faiga palota e le taitai o le Vaega Leipa manumalo i le politician talavou ma fia Toni Bler, o lē e lena sa faatumulia taimi i le na o le 31 tausaga. O se faafou polokalame o fesoasoani i le tatalaina o le vaega "matagi lona lua." Vaitaimi i le talafaasolopito o le pati, e amata i le filifilia o Blair ma ona taitai i le 2010, e taʻua "Labourism New".

I le ogatotonu o le polokalama "New Leipa" O le mea ua taʻua o le auala lona tolu, lea o loo faatulagaina i le vaega auai e avea o se isi e kapitalisiga ma sosialisiga.

taui ma sui o le Leipa

E faapefea ona faamanuiaina metotia na filifilia e Toni Blerom, na faaalia ai le faiga palota le Palemene o le 1997, lea o le Party Leipa mo le taimi muamua i le 18 tausaga manumalo. Ae sa le na o se manumalo, ae o se rout moni o le taitaiina Conservatives e John Major, ina ua uma ona manumalo i le Vaega Leipa 253 sili nofoa. O le aofai o sui o le Leipa Party totonu o le Palemene sa 418 tagata, o faamaumauga e le motusia pea o le pati. avea Toni Bler Palemia o Peretania Tele.

I le faiga palota i le 2001 ma i le 2005 toe maua le Party Leipa le manumalo i se tapulaa o le lautele, ma le upu sii, faasologa 413 ma le 356 nofoa i totonu o le Palemene. Ae e ui lava i le taunuuga atoa lelei, na faaalia ai le tulaga a faaitiitia taua i le lauiloa o APs i tagata palota. i se vaega itiiti o lenei fesoasoani i le faigata o faiga faavae i fafo o le Party Leipa taitaia e Toni Blerom, faaalia, aemaise, i le toaga lagolago militeli o le fesoasoaniga mai Amerika i Iraq, faapea foi le auai i le faipuluga o Yugoslavia.

I le 2007, faamavae Toni Bler, ma o se taitai o le vaega ma le palemia sa faamanuiaina e ala i Gordon Brown. Ae peitai, o le uluai faiga palota le palemene ina ua mavae le faamavaega a Blair, lea na tupu i le 2010, sa liliu atu i se toilalo mo le Vaega o Leipa ma le manumalo o le conservatives, na taitaia e David Cameron. O lenei taunuuga na fesoasoani i le mea moni e faapea ua faamalolo Gordon Brown le gata o le premiership, ae tuua ai foi i le tulaga o le taitai vaega.

modernity

I le tauiviga mo le tulaga o le ulu o le Party Leipa i le 2010 na manumalo e Ed Miliband. Ae o le toilalo o le vaega faaupufai i totonu o le faiga palota le Palemene 2015, lea sa ia faaalia lava itiiti taunuuga faatalitonuina lo le taimi mulimuli, na faamalosia Mr Miliband e faamavae.

Le taimi nei ulu o le APs o Dzheremi Korbin, o lē, e le pei Blair ma Brown, o se sui o le apaau tauagavale o le pati. I le taimi, sa ia iloa foi e avea o se sui tauva o le taua Iraq.

Talutalu o le filosofia

I lona talafaasolopito, ua faatino suiga taua o le filosofia o le Party Leipa. Le taimi muamua, sa taulai atu i galuega ma fefaatauaiga gaoioiga iuni, i taimi e sili atu ma sili atu ona mitiia le elemene kapitalisi, ai agai ideologically vavalalata ma lona fili e faavavau - o le faautauta Party. Ae peitai, o le ausia o le faamasinoga tonu lautele i le atunuu e aofia ai i taimi uma i le mea e faamuamua o le pati. E ui i lea, o le vaega Union Leipa ma le communists ma isi āu tauagavale mataʻutia.

e mafai ona faamatalaina le aotelega filosofia Leipa pei lautele faatemokarasi.

faamoemoega

I le fuafuaga e sosoo Party Leipa i le manumalo i le isi faiga palota le Palemene e faia i 2020. O le mea moni, e faatino ai o le a matua faigata, na tuuina mai i le toesea oi ai nei o tigaalofa palota i le pati, ae o le taimi e suia ai manatu lava tagata palota taitoatasi.

fuafua Dzheremi Korbin e maua tagata palota fiafia e toe foi atu i le filosofia tauagavale-apaau, lea sa muai fananau mai i le Vaega Leipa.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.