Arts ma FaafiafiagaTusitusi

Charles Dickens: a talaaga puupuu

o Charles Dickens, e aunoa ma le masalosalo, o le sili ona lauiloa novelist le gagana Peretania o le seneturi lona 19, lea ua maua ai se alofa tele o le au faitau ao ola pea. Na tonu nofoia se taitai nofoaga i totonu o le Tala Faamamai o tusitusiga lalolagi.

aiga

Charles Dickens, o se talaaga puupuu lea ua tuuina atu i lenei pepa, na fanau i le 1812 i Lendporte. na ona matua John ma Elizabeth Dickens. Charles o le lona lua i se laina se atalii o le fanau e toavalu i le aiga.

galue lona tama i le faavae i vaa o le Neivi Royal, ae o ia o se tagata faigaluega malosi, ma o se tagata ofisa. I le 1815 sa ia siitia atu i Lonetona, lea sa ia siitia atu ma lona aiga. Ae peitai, sa latou nonofo i le laumua mo le umi. Totonu o le lua tausaga latou faatalitali mo Chatham.

Ona o le tau o le tele o le manuia e le talafeagai o le aiga, Dzhon Dikkens i le 1824 i le falepuipui a le tagata aitalafu, na auai ai i faaiuga o vaiaso i lana avā ma le fanau. Ia lava laki, ona o ni nai masina mulimuli ane, na ia maua se tofi ma sa le mafai ona totogi aitalafu.

na tuuina atu penisione John le Admiralty, ma i le faaopoopo, o le totogi o le tusitala, lea na ia maua i se tasi o nusipepa.

Laitiiti ma talavou

Charles Dickens, o lona talaaga e manaia i le ili o le lomiga, alu i le aoga i Chatham. Ona o lona tamā na ia alu atu vave i le galuega. O se fale gaosi mo le tuuina atu o faaleleia atili ai, pe afai o le tama na totogi e ono seleni lona tau i le vaiaso.

Ina ua mavae le tatalaina i tua mai le falepuipui i lona tama, sa tumau pea Charles i lana auaunaga mo le maumauaʻi o lona tina. I le faaopoopo atu, sa amata ona auai i le Academy Wellington, lea na faauuina ai i le 1827.

Ia Me o le tausaga lava taunuu Charles Dickens se failautusi fou i se ofisa o le tulafono, ma ina ua mavae se tausaga ma le afa, sa alu e galulue saoloto le poloaiga ua tusitala shorthand tomai.

I le 1830 na valaaulia ai e "Taeao Hronikal".

galuega vave

sa vave le aofia le tusitala novice. Lona faamatalaga tosina ai mafaufau o le toatele.

I le 1836, o le muamua galuega tusitusia na lomia tusitala - uiga suesuega "Sketches e Boz".

Sa ia tusia faapitoa e uiga i le bourgeoisie laiti, o lona fiafia i ai ma le tulaga, tusia o tusiga ata vaaia o Londoners ma sketches mafaufau.

E tatau ona faapea atu o Charles Dickens, o se talaaga puupuu lea e le oo atu i vaega uma o lona olaga, ma lona tala uumi amata ona lomia faasalalau i totonu o nusipepa a le mataupu eseese.

"Pepa Pickwick"

amata lomiga Roma i le 1836. A o na ola tusitala readership mataupu fou.

I totonu o lenei tusi, e faaalia tuai Egelani Charles Dickens ma isi vaega eseese. Taulai atu le vaai - natured eccentric Mr. Pickwick, o lona igoa na avea ma se upu aiga i le iuga.

Club le a malaga tagata i Egelani ma matamata i le eseese temperaments o tagata e masani ona maua i latou lava i le faavalevalea ma tulaga faavalevalea.

Fatuina o tala - o se ulu preinteresneyshaya eseese. na ofoina Dickens faatasi i le masina e tusi se tala puupuu, a tutusa o se tasi o le etchings o tusiata Robert Seymour. Tusitala lotovaivai uma i lenei manatu, ae afai sa ia lagonaina e pei o le faia o se mea tele.

pule i le ola e faaono suia Seymour mea uma. sa ia maua le faatonu se tusiata fou. Avea i latou ma P., na mulimuli ane o le illustrator o le tele o galuega o Dickens. O lenei, e le o se tusitala ma tusiata i ai i le talaaga, faalatalata i le ata e tutusa ma le anotusi.

faia Roma se lagona maoae. O le igoa o le tagata i le taimi lava na taʻua o ulī, e tuuina atu nicknames e ofuina nei pulou ma faamalu, e pei o Pickwick.

isi galuega

Charles Dickens, o lona talaaga ua iloa e nofomau uma o Albion, na faia ata atoa o Egelani. Ae lana fesoasoani lenei e foia sili faafitauli matuia.

Lana galuega e sosoo ai o le tala "O Le Soifuaga ma taaloga o Oliver mimilo." O lenei e faigata ona mafaufau i se tagata e le iloa le tala i le tamaitiiti matuaoti Oliver mai tulaga eleelea Lonetona.

faaalia Charles Dickens le ata lautele lautele i lona tala, paʻi i le faafitauli o workhouses ma e faaalia ai, e ese mai i le soifuaga o le bourgeoisie mauoa.

I le 1843 na ia lomia faasalalau "A Carol le Kerisimasi", lea na avea ma se tasi o tala sili ona lauiloa ma lautele faitau o lenei aso malolo faataulāitu.

I le 1848 na ia lomia faasalalau i le tala "Dombey ma le Alo" valaauina le mea sili i le tusitala.

Nei lana galuega avea "David Copperfield." I nisi tulaga tala faatalaaga. Dickens e aumaia ai i le galuega a le agaga o le tetee e faasaga i kapitalisi Egelani, o le mataupu faavae o le amio mama tuai.

Charles Dickens, e tatau ai o lona galuega i luga o le fata o Egelani uma, na tusia faapitoa tala uumi lautele i tausaga talu ai nei. Mo se faataitaiga, "Times Faigata." galuega Faasolopito "O le Tala o le Laumua lua" Ua faatagaina e le tusitala e faailoa atu o latou manatu i luga o le Fouvalega Farani.

O le tala "O lo tatou le Mutuale Uo" tosina lona counterpoint, e faalagolago i luga o le tusitala faafitauli faaleagafesootai. Ma ua suia ai lona ala o se faiga tusitusia. E faaauau pea ona evolve ma i le galuega lenei o le tusitala, o le mea e leaga, e le atoatoa.

sa tulaga ese le ola o Charles Dickens. maliu le tusitala i le 1870 mai le ta.

mea moni mataina

finau mai Dickens na ia vaaia ma faalogo i le tagata o ana galuega. Latou, i le taimi, i taimi uma vae, aua e te manao i le tusitala e faia se mea vagana ai i latou.

pau masani Charles i se tulaga lofituina, ua le toe iloa lona comrades. sa faalavelave pea e le aunoa ia lagona o loo tupu mea lava e tasi.

Talu mai le 1836 na faaipoipo ai le tusitala e Ketrin Hogart. sa fanau e toavalu le ulugalii. I le vaega o le faaipoipoga sa foliga mai sa fiafia, ae dejected Dickens misa faavalevalea ma lona faletua, o aafiaga tiga mo tamaiti.

I le 1857 na pau o ia i le alofa ma le e faatinoa ata tifaga Ellen Ternan, lea feiloai seia oo i lona oti. O le mea moni, o se sootaga lilo. Tupulaga taʻua Ellen "fafine e lē o vaaia".

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.