FaavaeinaSaienisi

Density o le lalolagi. O le suesueina o le paneta

O le Lalolagi o se vaega o le faiga o le la, o loo tu i se mamao e 149,8 miliona kilomita mai le Sun ma o le lona lima pito i tele i totonu o le isi paneta.

A itiiti e uiga i le paneta Lalolagi

O le saoasaoa o se tino selesitila i le Sun e 29,765 km / s. Full avanoa e faia mo 365,24 aso la. ei ai se isi satelite lo tatou paneta Lalolagi. Lenei masina. E orbiting lo tatou paneta i se mamao e 384.400 km. ua Mars masina e lua, ma Seu - onosefulu ma le fitu. Le faataamilosaga averesi o le paneta o le 6371 km, ao ai e tutusa i se ellipsoid, teisi faamafola i le amo ma faaloaloa i luga o le ekueta.

O le vaega tele ma density o le Lalolagi

O lona mamafa e 5.98 * 1024 kg, ma le density averesi o le Lalolagi o 5,52 g / cm 3. I le taimi lava e tasi le fuainumera i le momoi mea o le lalolagi o loo i totonu 2.71 g / cm 3. Mai lenei e faapea o le density o ua matua faateleina le paneta Lalolagi i le loloto. ua mafua ona o lona fausaga lenei.

Lalolagi density averesi muamua na fuafuaina e Newton, lea ua fuafuaina i le aofaiga o le 5-6 g / cm 3. O lona tuufaatasiga vailaau e tutusa i le paneta terasitila, e pei o le faia uigaese ma Mars ma vaega o le mekuli. uʻamea lalolagi tuufaatasiga - 32% okesene - 30%, silica - 15%, Mg - 14% teio - 3% Ni - 2% kalisiu - 1.6% alumini - 1.5%. I le totoe elemene o le aofaiga tala mo le tusa ma le 1.2%.

Lo tatou paneta - malaga Blue i avanoa

Mauaina o le Lalolagi e latalata i le uunaiga a le Sun i le afioaga o le latou po o isi vailaau i tulaga suavaia ma gaseous. Ona o le tuufaatasiga o eseese a le Lalolagi, na faia le siosiomaga, hydrosphere ma lithosphere. e aofia moni o le siosiomaga o se tuufaatasiga o kasa, nitrogen ma le okesene 78% ma le 21% faasologa. Foi carbon karaponi - 1.6% ma mataʻituina aofaiga o kasa inert e pei o feulaina i le kesi, neon, xenon, ma isi.

Hydrosphere o lo tatou paneta o le vai ma nofoia 3/4 o le fogaeleele. Lalolagi - o le na paneta iloa i le faiga o le la i aso nei, lea ei ai se hydrosphere. ua taaalo vai se matafaioi taua i le mapuna aʻe o le ola i le Lalolagi. Ona o lona faasalalauina vevela faapitoa maualuga ma hydrosphere faapaleni ai le tulaga climatic i latitudes eseese, ma faatupuina le tau o le paneta. Ia sui o le sami, vaitafe ma le eleele. e faia aʻe vaega mautu o lo tatou paneta maa sedimentary, maamora ma vaega maʻa.

O le faatulagaina o le Lalolagi ma ona faatulagaga

Le lalolagi e pei o isi paneta terasitila ei ai se fausaga i totonu layered. loo i ai se vaega faaogatotonu len¯ao i lona ogatotonu. e mulimuli i lenei ala i le ofutalaloa, o nofoia se vaega taua o le tusi o le paneta, ma le momoi mea o le lalolagi. Ua faia i le va o le faaputuga e ese i latou tuufaatasiga. Mo le vaitaimi o le i ai o lo tatou paneta, e sili atu nai lo le 4.5 piliona tausaga le matua, o le papa ma le elemene mamafa i lalo o le aafiaga o le kalave tuia ma atili ai foi i le ogatotonu o le Lalolagi. Isi elemene, faamamaina, mafuta vavalalata i le fogaeleele.

O le lavelave ma inaccessibility o fatafata

e matua faigata lava tagata e ati loloto i le lalolagi. O se tasi o le vaieli loloto drilled i le Penisula Kola. O lona loloto e 12 kilomita.
O le mamao mai le pito i luga i le nofoaga autu o le e sili atu le paneta nai lo 6300 kilomita.

Tatou te faaaogaina meafaigaluega suesuega tuusao

Ona o lenei le loto o lo tatou paneta, e tuuina i se loloto tele, iloiloina o le taunuuga o se suesuega seismic. Itula uma o le Lalolagi i vaega eseese e tupu i le sefulu oscillations o le fogaeleele. I luga o le faavae o le faitau afe o nofoaga seismic taitai ai suesuega propagation faamatalaga i le taimi o se mafuie. O nei vibrations ua propagated i le ala lava lea e tasi e pei o le galugalu o le mea o le togi. Ina ua ati le galu i le vaega compacted, e suia faafuasei lona saosaoa. O le faaaogaina o lenei faamatalaga, sa mafai tagata suesue e fuafua le tuaoi o le atigi figota i totonu o le paneta. O le faatulagaina o le Lalolagi, e tolu faaputuga autu.

O le momoi mea o le lalolagi ma ana meatotino

O le pito i luga atigi o le Lalolagi - o le momoi mea o le lalolagi. e mafai ona fetuunai lona mafiafia mai le 5 kilomita i vaega oceanic i le 70 kilomita i Amerika vaega maugā. E faasino i le atoa paneta manifinifi e pei o lenei atigi o se eggshell, ma i lalo o le a matamataita afi lalo o le eleele. Siuleo o le faavae faagasologa e tutupu i le loto o le lalolagi ina ia tatou vaai i le tulaga o mauga ma mafuie mu, mafua ai le faafanoga tele.

O le momoi a le Lalolagi - o le vaega na o lea o loo avanoa mo tagata e nonofo ai ma suesuega atoa. O le faatulagaina o le momoi a le Lalolagi i lalo o le konetineta ma vasa eseese lava.

momoi mea o le lalolagi konetineta o nofoia se vaega laiti le tele o le pito i luga o le lalolagi, ae ei ai se fausaga sili ona faigata. E aofia ai se faaputuga maa i fafo vaega sedimentary ma maʻa o le pito i lalo. O le momoi konetineta feiloai a papa ua leva, o lona tausaga o le toeitiiti lava lua piliona tausaga.

manifinifi momoi Oceanic, na o le lima kilomita, ma e aofia ai faaputuga e lua: o le maʻa sedimentary lalo ma luga. Tausaga o breeds oceanic na lē sili 150 miliona o tausaga. I totonu o lenei vaega, e mafai ona i ai le olaga.

Ofu ma mea ua tatou iloa e uiga i ai

I lalo o le overlies taʻua vaega momoi ofu tele. O le tuaoi i le va ai ma paʻu lava malosi makaina. E igoa Mohorovicha vaega, ma e mafai ona maua i le loloto o le uiga i le fasefulu kilomita. aofia Mohorovicha tuaoi faapitoa o maʻa ma silicates oi ai i le tulaga mautu. O tuusaunoaga o nisi o "taga o lava", o loo i pepa suavaia.

O le mafiafia o le ofu tele - toetoe lava tolu afe kilomita. na maua i le faaputuga e tasi i isi paneta. I lenei o loo i ai se faateleina manino i le velocities seismic tuaoi mai 7,81 e 8,22 km / s. ua vaevaeina ofu o le lalolagi i le vaega pito i luga ma le pito i lalo. Le tuaoi i le va o le vaega o faamatalaga auauna geospheres Galitsina lea o loo i le loloto o le e uiga i 670 km.

E faapefea ona e fausia ai le malamalama e uiga i le ofu?

I le tuaoi senituri lona 20 vave talanoaina le maelega Mohorovicha. O nisi suesue talitonu o loo i ai iina o le faagasologa metamorphic lea papa ua faia ma density maualuga. ua faamalamalama saienitisi isi le faateleina maai i suiga saoasaoa galu seismic o le aano o le papa mai le matua le malamalama i le ituaiga malo.

O lenei ua manatu lenei manatu e avea ma malamalama i autu o le auala o suesuega ma le faagasologa o le faia i totonu o le paneta. Lava le ofu tele o le Lalolagi e le o maua tonu mo suesuega tuusao ona o le loloto-pepelo, ma sa le oo mai o ia i le luga.
O lea, e maua le faamatalaga faavae e ala i metotia geochemical ma geophysical. I se tulaga lautele, e ala i le toe fausia o punaoa oi ai nei - o se galuega faigata tele.
Ofu mauaina le leisa mai i le ogatotonu, faamafanafanaina mai le 800 tikeri e 2000 tikeri i le pito i luga latalata i le vaega faaogatotonu len¯ao. E faapea, o le mea moni, o le mea o le ofu talaloa i le lafo faatu e le aunoa.

O le a i le density o le ofutalaloa o le Lalolagi?

O le density o le Lalolagi i totonu oo le ofu tele e uiga i 5,9 g / cm 3. O le faatosinaga faateleina ma le loloto ma e mafai ona aapa 1.6 Mill. ATM. I le mataupu o le fuafuaina o le vevela i le saienitisi manatu ofu e ambiguous ma nai feteenai, 1500-10000 tikeri Celsius. O le manumalo manatu i saienitisi.

O le latalata i le nofoaga autu, o le vevela

I le ogatotonu o aveina le Lalolagi e ala i le kernel. O lona vaega pito i luga o loo tu i se loloto o le 2900 kilomita mai le laualuga (autu i fafo) ma e tusa ma le 30% o le mamafa atoa o le paneta. o le ua i ai lenei vaega meatotino a viscous suāvai ma conductivity eletise. O loo i ai i le 12% teio ma le 88% uʻamea. I le malosi faateleina density lalolagi ofu-autu ma aapa uiga i 9.5 g / cm 3. I se loloto o uiga 5100 km iloa lona vaega i totonu, o le faataamilosaga o lea e uiga i le 1260 kilomita, ma mamafa - 1.7% i le mamafa o le paneta.

O le mamafa i le ogatotonu o lea tele o le uʻamea ma le limasene, lea e tatau ona suavai, ua i ai i le tulaga mautu. E tusa ai ma suesuega, o le nofoaga autu a le Lalolagi o se nofoaga ma tulaga Superextreme ma se uunaiga o le 3.5 miliona atmospheres ma le vevela i luga 6000 tikeri.

I lenei tulaga, uamea-limasene uʻamea filogia e le o faaliliuina atu i le tulaga o suavai, e ui lava i le mea moni e faapea o le faaliusuavai tulaga o nei uʻamea e tutusa ma le 1450-1500 tikeri Celsius. Ona o le uunaiga tuu atu i ¯ i le ogatotonu o le vaega tele ma density o fai lava si tele o le Lalolagi. O se tasi decimeter kupita o mea mamafa e uiga i le sefulu ma le lua ma le afa kilokalama. E tulaga ese ma na o le pau nofoaga e maualuga tele le density a paneta nai lo so o se isi o lona moega.

Faalauteleina o auala uma o fegalegaleaiga i totonu o le o le a le Lalolagi e le gata manaia, ae faapea foi aoga. A avea i tatou faatuina manino o minerale eseese ma o latou nofoaga. Atonu o le a malamalama atoatoa i le auala o le mafuiʻe o le a mafai ai saʻo e lapatai i latou. I le taimi nei, oi latou o le mautinoa ma aumaia le tele o le oti ma le faatafunaga. malamalama tonu o le tupe convection ma a latou fegalegaleaiga ma le lithosphere, e mafai faamaligiina malamalama i lenei faafitauli. O le mea lea, o le a saienitisi i le lumanai a le umi, galuega manaia ma aoga mo tagata.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.