MalagaFaatonuga

Dominica. Taupulega o Dominica

ua fesootai Dominica ma se fenumiai faafanua uiga ese. E toatele ave lona malo faitele Keripeane eponymous. faamoemoe e faamanino ai lenei fesili la tatou mataupu faavae. Uma e tolu mea faaupufai po o le faataatiaga faafaafanua o loo tu i le Sami Keripeane. Ae o le tutusa muta ai iina. O le Dominican Republic nofoia le itu i sasae o le motu o Haiti e fai si tele. E tu i le faasologa Sili Antilles. Ae e aveina Dominica a atoa, se tamai motu. E le lava se isi setete faatasi ma lona lava malo, tupe ma talafaasolopito. Atunuu ei Dominic i le vaega o le Antilles Itiiti i le Sami Keripeane. I tulaga o le faitau aofai o tagata ma teritori o le atunuu ua manatu a setete lotomaualalo dwarf. Tourism vaega o le tamaoaiga ua maua mai le malosiaga ma e tele lo o mamao faalauiloa tua pea le Dominican Republic. Ae mo le Taupulega se lumanai matagofie. e masani ona taʻua o le atunuu o le "Island o le natura o le Karepiane", alluding i le laufanua taupou pristine.

iloa fanua

Dominica i luga o le faafanua o le lalolagi o faigata vaaia. O lona nofoaga - na o le 754 kilomita faatafafa. Tatou te taumafai e maua mai ai i luga o se faafanua. O se fasi vaapiapi mai matu i le alualu i saute o le Antilles Itiiti (pea taʻua Windward Islands), tulimatai le loʻu o le tuaoi i sasae o le Sami Keripeane. I totonu o lenei atumotu e aofia ai le tele o setete dwarf, e pei o, mo se faataitaiga, e pei o le Au Paia o Martin (Saint Martin), Antigua ma Barbuda, Grenada. e tu pe tusa Dominica i le ogatotonu o le fuifui o le motu. Mai le itu i matu-sisifo o le tuaoi i Guadeloupe, ma i le itu i saute-sasaʻe - Martinique. ua faia Antilles maualalo i le faatinoina o mauga mu. O nei, Dominica - o le uii. Ae maugamu toaga i le motu e leai. Na vaipuna vevela ma geysers molimau atu ua le toʻa le eleele laualuga. O le manatu maualuga o le mauga mu toaaga Diablotins Morne (1447 mita maualuga sami). I lenei motu maugā o le vaituloto ma le faavavau-pupuna le vai i le lona lua aupito sili ona tele i le lalolagi.

tau

e tu pe tusa Dominica i le tikeri sefulu ma le lima o latitu i matu. Ma ona o le susū vevela le tau. Le ea vevela iinei faataamilo tausaga o loo i le vaega + 25 ... + 27 tikeri. I le itu i sisifo o le motu, e latalata i le sami, o loo i ai si vaega matutu. Ae i le tele o Dominica masani ona timu. E lua vaitau faapitoa. Mai Novema ia Mati, o le tau tele ua faatuina e le masina. Livni pe afai latou te, ua a umi puupuu, ma timuga i le po. Ona, i le motu o le vaitau o turisi. Ae mai ia Iulai ala Setema e sili ona lelei e aloese mai le malaga i Dominica. O le motu i le taimi lenei o loo i le inisiua afa. E talu ai nei e avea o se afa matautia "Eric" taia ia Aokuso 2015 i Dominica, faatulaga le atunuu i lona atinae le luasefulu tausaga ua mavae. E matūa matagofie i le natura o le motu. Highland coated vaomatua vao. Latalata i le sami pepelo le matafaga ma le oneone mauga mu auro po o le lanu uliuli. o vaomatua Teropika aiga i le tele o ituaiga o laau ma manu, e leai se toe feiloai i soo se mea i le lalolagi. Le eria o le vai mai le talafatai o Dominica ua teeming ma meaola. O le mea lea, o le lalelei o le motu mo lona fagota sami.

History of Dominica

Ina ua iloa Hristofor Kolumb le motu o le lalolagi, sa Novema 3, 1493, Aso Sa. O le mea lea, o le tagata suʻe nuʻu tele taʻua o le fasi fanua i le aso o le vaiaso (mai le upu Latina Dominicus). Ina ua mavae lena, o le motu o Dominica o se selau tausaga galo i Europa. I le 1635 o le aia tatau i lenei teritori aumaia Farani. Ae ina ua uma le luasefulu-lima tausaga, na tuua le motu i le lafoaia o Carib Initia. Ae tumau pea le faatosinaga Farani. E ala i le tulaga o le Feagaiga o Paris, sainia i le 1763, sa aveesea ai le motu o Peretania Tele. O le faitau aofai o tagata sympathized ma le Farani, ma taumafai i latou i le 1778 e toe aumaia le kolone. Ae i le 1805, na avea aloaia vaega Dominic o le tofi o Peretania. Pologa na faaleaogaina i nofoaga uma o le Malo o Peretania i le 1834. Ona sa faamalosi nofoia le motu i tagata malaga mai Aferika, na avea Dominica le teritori muamua lea na fai ma sui o le toatele o Negroid i le malo. I le tausaga 1958-1962 le motu o se vaega o le Malo o le Indies West. O se tutoatasi tulaga faaali Dominique i luga o le faafanua faaupufai o le lalolagi 3 o Novema, 1978. O lenei aso e faamanatuina o se aso malolo o le atunuu.

I faiga faaupufai i le taimi nei ma le faatusa tulaga

E tusa ai ma le ituaiga o faigamalo o se malo faitele Palemene. o lo o pulea Dominica e le Peresitene, o ia lea ua filifilia e le Palemene, ma le Palemia. I lenei taimi, e Charles Savarin ma Roosevelt Skerrit. vii Dominica e amata i le upu "Motu o le Matagofie ma le matagofie." Malo mautauave o se fuaitau i le patois: "Ina ua maea le Atua, tatou te alolofa i le Lalolagi." I le Taupulega o Dominica o se fuʻa matagofie. I luga o se fanua lanu meamata (lanu vaomatua) o loo faaalia le sisseru sega. O lenei manu ua taʻua foi o le malo o le Amasone, e ola na i le motu o Dominica ma se isi lava mea. O lenei faatetele ona teuteuina o latou lava, ma le ofu talaloa o le lima o se malo faitele le Palemene i lalo o le suafa o Dominica. Tupe - tala Keripeane Sasae. o loo taʻua o ia e faasaga i le US pe tusa o le tasi i le lua ma le afa. Le atunuu ua vaevaeina administratively i palisi. i latou uma tauaveina le igoa o le au paia (lea e faaalia ai le pule sili o le Ekalesia Katoliko Roma i le motu). I le atoa ai o le sefulu: David, Andrew, George, John, o Iosefa, Mareko, Luka, Paulo, Patrick ma Peteru.

faitau aofaʻi

motu Dominica o fale e 73.607 tagata - o le toatele lava o lenei tupuga mamao o Aferika. Aborigines - Carib Initia - faia aʻe ai le itiiti ifo i lo le tolu pasene o le faitau aofai o tagata. White Europa ma e oo lava i le itiiti ifo i lo le - 0.8%. Malo Dominica - taulaga. I aai, e le o le fale e uiga i le fitusefulu pasene o le faitau aofai o tagata. E ui e faalagolago le manuia o le atunuu i luga o le manuia o faatoaga. Le laumua o le atunuu o Roseau (Roseau). e le o se metropolis lenei, ae faapea foi le aai aupito tele i le motu. O lona faitau aofai o tagata - sefuluvalu afe. tele lava tagata i le motu ola umi: o le 80 tausaga - fafine, 74 tausaga - tagata. O le faitau aofai o tagata density o 94 tagata i le sikuea kilomita. ua iloa le gagana aloaia o le gagana Peretania. I nuu i tua, o tagata tautala patois. O le gagana i le lotoifale o loo faavae i le gagana Farani.

aganuu

Le motu Keripeane o Dominica o se ulo ituaiga o tagata, lea o sui o tagata eseese eseese faatasi. E ui lava, ina ua taunuu Europa i nei matafaga, o loo nonofo na o ituaiga e lua - o le Arawaks ma Kalinago. Lenei, o le faitau aofai o tagata e matua bitty, ma o lenei e aafia ai le aganuu i le lotoifale. Siva ma musika - e aunoa ma i latou e le o faia so o se sili atu pe itiiti mea taua tele i le atunuu. O le mafuaaga lena Dominic o le vaaiga o le tele o tausamiga. O lea, talu mai le 1997, o loo e faia i tausaga taitasi o le vaiaso o musika Creole. Foi, turisi na asiasi i lenei motu, o se e tatau ona taumafai ipu o le cuisine le lotoifale. e mafuli mea lenei (e masani lava o se manulele, ae e mafai ona tamai mamoe po o le povi) i se sosi solo le manogi lava. I le tuufaatasiga o auauna meaai suamalie faia mai fua.

faimalaga

O le ivitu o le Taupulega o Dominican tamaoaiga o le galueaina o faʻi, koko, niu, tapaa, citrus ma mango. Tourism o le pisinisi sili ona taua lona lua. Ua ia te ia ua mauaina i tausaga uma le malosiaga. E le mamao mai le laumua o Roseau se malae vaalele faava o malo Melville Hall. Ae ua talia pea pepa mo tupe na i le tupe faavae ma le faaaog ¯aina sisifo talafatai. Turisi asiasi tele lava le motu i le taimi o le taumalulu. Tele lava tagata tosina matafaga matagofie ma le matafaga oneone uliuli le sala tupe ma le Sami Keripeane azure. O le itu i sasaʻe o le motu o Dominica e ala i le Vasa Atalani. Lea iinei alu foi saogalemu. Natura iinei fabulously matagofie. I le togavao i le tele o manu felelei isi atunuu mai le mauga i auvae afu ma vaitafe tioata. Vevela faamaluluina agi pea i matu-sasaʻe matagi fefaatauaiga. Mo tagatanuu Rusia asiasi le motu mo tagata tafafao maimoa mai, e le o manaomia visa. Ae peitai, o le vaitaimi o le a le sili atu o le Taupulega luasefulu-tasi aso.

matafaga

Malolo i luga o le oneone uliuli, fufuluina i le vai turquoise - e le o se tala faʻataulāitu? Afai e te le mautinoa po o se tagata aau, filifili le talafatai i sisifo o le motu. Ae i le itu i sasaʻe oi ai ni vaega pe afai o le galu maualuga o le Vasa Atelani e le o faia o latou ala i luga o le aau. O lenei matafaga oneone i saute o Calibishie. I se tulaga lautele, e ofoina Dominic Republic turisi eseese o nofoaga matagofie mo le aau. I le itu i saute o le motu o le "Beach siamapaina". Ia iliili, ae le o le manatu. I le vai papaʻu le vaipuna vevela. puka Air ma tuuina atu le igoa o se eria faafiafiaga. Snorkeling o se nofoaga matagofie, ona faaloaloa le aau amu latalata ane. Ma ili o aso malolo ua faatumulia i le fiafia pisapisao i luga o le a faalatalata atu i le matafaga vai "ulaula» laumei (violē Turtle) i le talafatai i matu. E le Beach popo tuuitiitia le lauiloa Mero ma Napiers.

vaaiga

ua i ai mea uma Dominica mafai ona faateʻia a turisi. «Tatau vaai» muamua faitaulia lisi o le pupuna Leki. E pei ona manino mai i le igoa, o loo pupuna le vai ona o le pala gaoioiga mauga mu. ua aofia ai le lepa i le lisi UNESCO, o loo i le National Park Morne Trois Pitons National Park. A taulima faia e le natura lava ia, ua afu o le tiga, pireniti, Sari-Sari. I le laumua o le setete, Roseau, e tatau ona tagai i Fort Sherli ma Old Maketi, lea faʻatasi na faatau atu ai pologa. E i ai foi i le vaaiga o le lisi o L`Eskale Tete Shin.

A mauga afi mū na tupu le faitau afe o tausaga ua mavae na faia ai se fanua tele o maa lava. O lenei atunuu malama laufanua mafaufau paia, ma le tele o talafatu e fesootai i ai. E taua ina ia tumau ai i lenei motu Keripeane le itiiti ifo i se ulugalii o aso e malamalama ai pe aisea ua tuu i se faavasegaga lona fa Dominica i le lalolagi i totonu o le atunuu e sili ona fiafia (e tusa ma le faatulagaga a le Faavae Tamaoaiga New).

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.