News ma Society, Filosofia
Duns Scotus: o le uiga moni lea o le manatu o
O John Duns Scotus o se tasi o faiaoga sili o Franciscan. Na ia faavaeina se aoaoga faavae ua ta'ua o le "lafumanu", o se ituaiga faapitoa o le atamai. O Duns o se faifilosofia ma le poto masani ua ta'ua o le "Doctor Subtilis" - na tuuina atu ia te ia lenei igoa tauvalaau mo le atamai, le mafaatusalia o le tuufaatasiga o vaaiga eseese o le lalolagi ma filosofia faafilosofia i le tasi aoaoga. E le pei o isi manatu iloga o le Vaitausaga Tutotonu, e aofia ai William Ockham ma Thomas Aquinas, Scott e tausisi i le lotomalie lotofuatiaifo. O le tele o ona manatu ua i ai se aafiaga taua i le filosofia ma le talitonuga o le lumana'i, ma finauga mo le i ai o le Atua o loo suesueina e tagata sailiili lotu i aso nei.
Soifua
E leai se tasi na te mautinoa pe a fanau mai John Duns Scot, ae ua mautinoa e le au tusitala o lona igoa e mafua mai i le aai tele o Duns, e lata ane i tuaoi Scottish ma Egelani. E pei o le toatele o tagata agaalofa, o le faifilosofia na faaigoaina "Scot", o lona uiga "Sikotilani." Na faauuina o ia i le aso 17 o Mati, 1291. Talu ai ona o le ositaulaga i le lotoifale na ia faauuina se vaega o isi i le faaiuga o le 1290, e mafai ona manatu o Duns Scotus na fanau i le kuata muamua o le 1266 ma na avea ma se faife'au i le taimi lava na ia o'o ai i le matua o le matua. I lona talavou, na auai le faifilosofia ma leologiano i le lumanai i le Franciscans na auina atu o ia i Oxford pe a ma le 1288. I le amataga o le seneturi lona sefulufa, o le mafaufau o loo i ai pea i Oxford, i le va o le 1300 ma le 1301 na auai ai o ia i le lauiloa a le lotu - i le taimi lava na uma ai ana lauga i luga o le "Sentences". Ae peitai, sa ia le taliaina e Oxford o se faiaoga tumau, e pei o le abbot lotoifale auina atu o se tagata faamanuiaina i le lauiloa Iunivesite o Paris, lea na ia lectured mo le taimi lona lua i luga o le "Fuaiupu".
O Duns Scot, o lana filosofia ua avea ma sao taua tele i aganuu a le lalolagi, e le mafai ona mae'a lana a'oga i Pale ona o le faaauau pea o le feeseeseaiga i le va o Pope Boniface VIII ma le Farani Farani Philippe Just. I Iuni 1301 na fesiligia ai e avefeau a le tupu ia Franciscan uma i le faletalimalo Farani, ma vavaeese ai le malo mai le au pope. O i latou na lagolagoina le Vatican na talosagaina e tuua Farani i totonu o le tolu aso. O Duns Scotus o se sui o le Papists ma o lea na faamalosia ai o ia e tuua le atunuu, ae na toe foi le faifilosofia i Paris i le autumn o le 1304, ina ua maliu Boniface ma o lona nofoaga sa nofoia e le Pope Pope Benedict XI, o le na mafai ona maua se gagana masani ma le tupu. E mautinoa lava e le o iloa le mea na nofo ai Duns i le tele o tausaga o le ave fa'atagataotauaina; Fai mai tagata talafaasolopito e toe foi atu o ia e faiaoga i Oxford. Mo sina taimi na ola ai se tagata lauiloa ma lauga i Cambridge, ae o le taimi mo lenei vaitaimi e le mafai ona faamaninoina.
Na faamaeaina e Scott ana aoaoga i Pale ma maua le tulaga o le matai (ulu o le kolisi) i le amataga o le 1305. I le isi lua tausaga na sosoo ai, na ia faia ai se tele o talanoaga e uiga i mataupu su'esu'e. O le Poloaiga na auina atu ai o ia i le Fale Fa'ata'ita'i o Franciscan i Cologne, lea na faia ai e Duns ni lauga i luga o le Scholasticism. I le 1308 na maliu ai le faifilosofia; O le aso o lona maliu ua aloaia aloaia i le aso 8 o Novema.
Vagana autu o fa'ata'ita'iga
O a'oa'oga a le faifilosofia ma le failotu e le mavavaeeseina mai talitonuga ma vaaiga o le lalolagi na pulea i lona olaga. O le Middle Ages fa'amatalaina manatu na fa'alauiloaina e Ioane Duns Scotus. Philosophy, lea o loo faamatala otooto ai lana vaai i le mataupu faavae paia, faapea foi ma aoaoga a le au Islama Islam Avicenna ma Ibn Rushd, e tele lava ina faalagolago i aiaiga eseese o le galuega Aristotelian "Metaphysics." O manatu autū i lenei vein o le "avea", "Atua" ma le "mataupu." Avicenna ma Ibn Rushd, o le sa i ai se aafiaga e le mafaamatalaina i le atina'eina o filosofia faa-Kerisiano, ei ai i lenei feso'ota'iga ni manatu fa'asaga fa'amalosi. O le mea lea, ua teena e Avicenna le manatu e faapea o le Atua o le autu lea o fa'ata'ita'iga e tusa ai ma le mea moni e leai se saienisi e mafai ona fa'amaonia ma faamaonia le i ai o lana lava mataupu; I le taimi lava e tasi, o fa'ata'ita'iga e mafai ona fa'aalia ai le i ai o le Atua. E tusa ai ma le saunoaga a Avicenna, o lenei su'esu'ega faasaienisi o le su'esu'eina lea o le natura o le tagata. O le tagata e fesoota'i atu i le Atua, mataupu ma mataupu, ma o lenei sootaga e mafai ai ona su'esu'e le saienisi o se tagata o le a aofia ai le Atua ma vavae ese mea i lana mataupu autu, fa'apea foi le mataupu ma le gaioiga. O Ibn Rushd mulimuli ane na o se vaega e ioe i ai ia Avicenna, ma ua faamaonia ai o le su'esu'eina o faatusa o le fatu o lona uiga o le su'esu'eina o mea eseese ma, aemaise lava, mea taitasi ma le Atua. O le manatu o le fisiki, ae le o le sili atu ona lelei o le faasaienisi o talatalanoaga, ua fuafuaina ai le i ai o le Atua, e le mafai e se tasi ona faamaonia le mea moni e faapea o le autu o tala faatusa o le Atua. John Duns Scotus, o lona filosofia e tele lava ina mulimuli i le ala o le malamalama o Avicenna, e lagolagoina le manatu e faapea o suesuega o talatalanoaga e su'esu'eina tagata, o le maualuga o ia mea e mautinoa lava o le Atua; Ua na o Ia lava le tagata atoatoa e faalagolago i ai isi uma. O le mafuaaga lea ua avea ai le Atua ma nofoaga e sili ona taua i le faiga o fa'ata'ita'iga, lea e aofia ai foi ma le a'oa'oga a le transcendental, e atagia ai le fuafuaga a Aristotelian o vasega. Transcendentales o se tagata, o uiga lelei o se tagata ("tasi", "sa'o", "taumatau" o ni talitonuga faa-transcendental, talu ai ona o loo i ai faatasi ma se vailaau ma filifilia se tasi o le faaiuga o le mea) ma mea uma e ulu atu i itu tetee ("finite "Ma" le gata "," tatau "ma" tuutuuga "). Peitai, i le manatu o le malamalama, faamamafa Duns Scotus o so o se mea moni e pau i lalo o le upu "mea" e le mafai ona iloiloina o se mataupu o le faasaienisi o metaphysics.
Universalia
O le au faifaatoaga taufaasese e faavae a latou galuega uma i luga o le faatulagaga o le komipiuta - aemaise lava, i luga o faiga o loo faamatalaina i le galuega a Aristotle "Vaega" - e faailoa ai sootaga autu i le va o foafoaga foafoaina ma tuuina atu i se tagata le poto faasaienitisi oi latou. O le mea lea, mo se fa'ata'ita'iga, o uiga o Socrates ma Plato o lo'o i ai i ituaiga o tagata, lea o le a avea ma vaega o manu. O asini foi e aofia ai ituaiga o meaola, ae o le eseesega i le tulaga o se avanoa e mafaufau lelei ai le tagata mai isi meaola. O le ituaiga o "manu" faatasi ai ma isi vaega o le faasologa tatau (mo se faataitaiga, o le ituaiga "laau") e aofia ai le vaega o vaila'au. O nei upumoni e le finauina e soo se tasi. O le fa'aogalagi o le fa'alauteleina o le itupa ma ituaiga o meaola e tumau pea i le talanoaga. Pe oi latou i se mea fa'apitoa e le moni pe ua na o ni manatu fa'avae na fatuina e le mafaufau o le tagata? O le genera ma ituaiga o tagata ta'ito'atasi, pe tatau ona latou manatu o ni tagata tuto'atasi, uiga vavalalata? Ioane Duns Scot, o lana filosofia e faavae i lona lava manatu o natura tutusa, e matua taulai atu i nei fesili atamai. Aemaise lava, na ia finau atu faapea o tulaga lautele e pei o "tagata" ma "meaola" o loo i ai (e ui lava o lo latou avea o se "taua tele" nai lo tagata taitoatasi) ma e masani lava ia i latou lava ma i le mea moni.
O se talitonuga uigaese
E faigata ona talia fa'avasega fa'ata'ita'iga na ta'ita'ia John Duns Scotus; O fa'amatalaga, fa'asaoina i uluai punavai ma fa'amatalaga, fa'aalia o nisi vaega o le moni (mo se fa'ata'ita'iga, genera ma ituaiga) i lana vaaiga e itiiti ifo nai lo le fa'atasia o le lotogatasi. O le mea lea, o le faifilosofia e ofoina atu le tele o finauga e lagolagoina ai le faaiuga e le o le lotogatasi moni o le lotogatasi. I le finauga sili ona malosi, na ia faamamafa mai ai afai o le mataupu o le mea tonu lea, o lona uiga o le eseesega eseese o se numera numera. Ae ui i lea, i lenei tulaga, lua eseese mea eseese eseese e eseese uma lava mai le tasi ma le isi. O se taunuuga, e foliga mai o Socrates e ese mai Plato ona e ese mai le ata o le tagata. I lenei tulaga, o le mafaufau o le tagata e le mafai ona maua se mea e tutusa ai Socrates ma Plato. E fesuia'i pe a fa'aaogaina le uiga lautele o le "tagata soifua" i uiga e lua, e fa'aaogaina e se tagata se tala faigofie faigofie i lona lava mafaufau. O nei fa'atonuga fa'avalevalea e fa'aalia ai le tele o le eseesega e le tulaga ese, ae talu ai ona o le tele, o lo'o i ai se tulaga e itiiti ifo nai lo le tele o ituaiga ma e tutusa le lotogatasi ma le autasi o le lotogatasi.
O le isi finauga o loo i lalo ifo i le mea moni e faapea, a leai se atamai e mafai ona mafaufau i ai, o le a mumū pea le mumū o le afi. O le afi o le afi ma le mumu o le afi o le ai ai se lotogatasi moni-o se lotogatasi lea e faamaonia ai o lenei tulaga o se faataitaiga o le mafua'aga le lelei. E lua ituaiga o mumu, o le mea lea, ei ai le natura lautele e faalagolago i le mafaufau ma le lotogatasi e sili atu nai lo le numera tasi.
Le fa'afitauli o le le fa'avaivai
O nei faafitauli o lo'o su'esu'eina ma le toto'a e le tuai o a'oa'oga. O Duns Scot na talitonu o natura masani i totonu ia i latou lava e le o ni tagata tutoatasi, tuto'atasi tuto'atasi, talu ai o lo latou lava lotogatasi e itiiti ifo nai lo le tele. Ae peitai, o masani masani e le o se mea lautele. I le mulimuli ai i talosaga a Aristotle, Sikotone, o lo'o ioeina e le lalolagi atoa se tasi o le tele ma e tele mea e faatatau i ai. E pei ona malamalama tagata mafaufau mafaufau i manatu ua tuuina mai, o le tulaga aoao F e tatau ona matua le manatu e mafai ona faatatau i tagata uma F i se auala e foliga tutusa ai le lautele ma ona vaega eseese uma. I upu faigofie, o le lautele F o lo'o fa'amalamalamaina taitoatasi ia F tutusa lelei. O Scott e malie i lenei tulaga, e leai se natura masani e mafai ona faia i le lautele, e tusa lava pe o loo faamatalaina i se ituaiga o le le fiafia: o le natura lautele e le mafai ona i ai ia meatotino tutusa ma se isi uiga lautele e faatatau i se ituaiga eseese o meaola ma meaola. O nei a'oa'oga fa'apitoa e o'o mai lava i na faaiuga; Duns Scotus, William Ockham ma isi tagata mafaufau e taumafai e pulea i latou lava i le fetuutuunaiga o mafuaaga.
O le matafaioi o le atamai
E ui lava o Scott o le tagata muamua e talanoa e uiga i le eseesega i le va o tagata lautele ma natura lautele, na ia maua musumusuga mai le lauiloa a Avicenna o le solofanua o se solofanua. E pei ona malamalama Duns i lenei fa'amatalaga, o natura lautele e le o manatu i le tagata ta'ito'atasi po'o le lalolagi atoa. E ui lava e le mafai ona latou i ai moni e aunoa ma le tagata taitoatasi, ae o le natura lautele e le o le tasi po o le isi. I le mulimuli ai i lenei manatu, o Duns Scotus o lo'o fa'amatalaina le lalolagi atoa ma le tagata ta'ito'atasi o ni foliga fa'afuase'i o se uiga masani, o lona uiga latou te mana'omia se fa'amaoniga. O a'oa'oga tuai uma lava e ese mai i ia manatu; Duns Scotus, William Ockham ma nisi o faifilosofia ma leologists latou te tuuina atu se matafaioi taua i le mafaufau o le tagata. O le atamai lea e mafua ai le lautele o le natura, faamalosia e auai i sea ituaiga faavasegaga, ma e foliga mai o se tasi o manatu e mafai ona avea ma se tautinoga o le faamatalaina o le toatele o tagata taitoatasi.
O le i ai o le Atua
E ui o le Atua e le o se autu o fa'ata'ita'iga, ae o ia o le sini o lenei saienisi; Metaphysics e taumafai e faamaonia lona ola ma le natura faalenatura. Ua ofoina atu e Scott ni lomiga o faamaoniga o le i ai o le atamai sili atu; O nei galuega uma e tutusa ma le natura o le tala, fausaga ma fuafuaga. Na fausia e Duns Scotus le faavae sili ona faigata mo le i ai o le Atua i fomai atamai uma. O ana finauga e amataina i ni vaega se fa:
- E i ai se mafua'aga autu, o se tagata maualuga, muamua.
- E tasi lava le natura o le muamua i nei mataupu uma e tolu.
- O le natura, o le muamua i totonu o so'o se mataupu ua tu'uina atu, e le i'u.
- E na o le tasi le tagata e le i'u.
Ina ia fa'amaonia le fa'amatalaga muamua, na ia tu'uina atu se finauga le talafeagai i le mafuaaga autu:
- Ua faia se mea patino X.
I lenei auala:
- X ua faia e se isi meaola Y.
- Po o le a le mafua'aga o le mafuaaga, pe na faia e se tasi tagata lona tolu.
- O se faasologa o tagata na foafoaina e le mafai ona faaauau pea e faavavau.
O le mea lea, o le fa'asalalau e fa'ataunu'u i luga o le mafua'aga autu - o se tagata e le mafaitaulia e mafai ona gaosia e tusa lava po oa isi mea.
E tusa ai ma tulaga fa'alelei
Duns Scot, o lana talaaga e na o vaitaimi o le aperenitisi ma a'oa'oga, e leai lava se auala e aluese ai mai mataupu autu o le atamai sikolasipi o le Vaitau Tutotonu. Na ia ofoina atu foi se uiga faigofie o lana finauga:
- E ono mafai ona i ai se malosiaga matua muamua malosi.
- Afai o le mea A e le mafai ona sau mai se isi tagata, pe a fai o iai, e tutoatasi.
- O le mea moni, o le malosiaga muamua mafua'aga e le mafai ona sau mai se isi tagata.
- O le mea lea, o le mea muamua lava o le malosiaga muamua e mafua ai ona tutoatasi.
Afai e le oi ai se mafua'aga autu, ona leai lea o se mea moni o lona i ai. A uma mea uma, afai o le mea moni lava muamua, e le mafai ona faalagolago i luga o se isi mafuaaga. Talu ai o lo'o i ai se mea moni o lona i ai, o lona uiga e na o ia lava.
O le aoaoga faavae o le tulaga ese
O Duns Scot's saofaga i filosofia i le lalolagi e taua tele. O le taimi lava e amata ai e le saienitisi ona faailoa mai i ana tusitusiga e faapea o le autu o talafatu o le faapea, o loo ia faaauau pea le manatu, ma finau e faapea o le manatu o le tatau ona fesootai lelei atu i mea uma o loo suesueina e talafatu. Afai e moni lenei fa'amatalaga e uiga i se vaega o mea faitino, o le meafaitino e leai se lotogatasi e mana'omia mo le su'esu'eina o lenei mataupu e se isi saienisi. E tusa ai ma le tala a Duns, o le fa'ata'ita'iga ua na o se mea tutusa. Afai o le manatu o se tagata e fuafua ni mea eseese o fa'ata'ita'iga e na'o le fa'atusatusaga, e le mafai ona mafaufauina le saienisi.
Duns Scotte ua ofoina atu ni tulaga se lua mo le iloaina lelei o le mea e tupu:
- O le fa'amaoniga ma le faafitia o le mea moni e tasi e feso'ota'i ma se mataupu autu e fausia ai se feeseeseaiga;
- O le manatu o lenei mea matautia e mafai ona avea o le ogatotonu mo le syllogism.
Mo se fa'ata'ita'iga, e aunoa ma se feeseeseaiga, e mafai ona tatou fai atu o Karen sa i ai i le faamasinoga a lona lava lotofuatiaifo (aua e sili ona alu i le faamasinoga nai lo le totogiina o se sala tupe) ma i le taimi lava e tasi e tetee ai i lona lava loto (ona na ia lagona le faamalosia i le tulaga faalelagona). I lenei tulaga, e le maua le feeseeseaiga, ona o le manatu o le "lava loto" e tutusa. Ma e le gata i lea, o le syllogism "E le mafai e mea ola ona mafaufau, o mafaufau o nisi tagata e mafaufau mo se taimi umi ao le i tuuina atu le iuga. O nisi sikola o ni mea faitino" e oo atu ai i se faaiuga le mautonu, talu ai o le "manatu" o loo faaaogaina i ai e tutusa. I le masaniga masani o le upu, o le faaupuga e fa'aaogaina i le fuaiupu muamua; I le fuaiupu lona lua, o lona uiga fa'afaatusa.
Tulāfono
I le manatu o le malosi a'ia'i o le Atua, o le amataga o mea lelei, ua ulu atu i itu uma o aganuu, ua faataatia. Na talitonu John Duns Scotus e tatau i le lotu ona fa'amatalaina mataupu fa'afinau o mataupu fa'alelotu; Na ia su'esu'eina ni auala fou i su'esu'ega o le Tusi Paia, e faavae i luga o le faamuamua o le finagalo paia. O se fa'ata'ita'iga o le manatu o le tatau ai: o mataupu faavae mama ma amio lelei ma amioga a se tagata ua manatu o se taui aoga pe le aoga mai le Atua. O manatu a Scott na avea o se faamaoniga mo le mataupu faavae fou o le mua'i filifilia.
O le faifilosofia e masani ona fesoota'i ma mataupu faavae o le lotofuatiaifo - o le naunau e faamamafaina le taua o le finagalo paia ma le saolotoga o tagata i mataupu uma.
Mataupu Faavae o le Fa'asalalauga Fa'amatalaga
A o mataupu faalelotu, o le manatu ausia sili ona taua o Duns lona puipuiga o le To āusiusi o le Mary Taupou. I le Ogatotonu Ages sa tuuto atu i lenei mataupu le tele o feeseeseaiga faafaifeau. I tala uma, e mafai ona Mary se taupou i le fanau mai o Keriso, ae o le mau o le Tusi Paia, e leʻi malamalama i le auala suesue e foia le faafitauli lenei: ina ua maea le maliu o le Faaola i ona taunuu atu le stigma o le uluai agasala.
Tele atamamai ma popoto o aoaoga faaleatua o atunuu i Sisifo sa vaevaeina i ni vaega, finau le lomiga lenei. E talitonu o le faafitia lava Foma Akvinsky le tulaga aloaia o le aoaoga faavae, e ui lava e le o saunia nisi Thomists e talia lenei talosaga. Duns Scotus, i le taimi, na tuuina atu nei finauga: sa i Mary manaomia o le faaolataga, e pei o tagata uma, ae e ala i le agalelei o le faasatauroga o Keriso, o tusia i luma o le mea e tutupu talafeagai na tupu, sa ia mou atu ma le stigma o le uluai agasala.
ua tuuina mai lenei finauga i le tautinoga pope o le dogma o le To āusiusi. Pope John XXIII fautuaina le faitauina o mataupu faalelotu o le Duns Scotus agai tamaiti aoga.
Similar articles
Trending Now