Soifua maloloinaVai

E fia vaega toto ai? O le a le uiga o vaega ogatasi vaega toto

circulates faaauau pea ona tino o le tagata le matua e uiga i le 5 lita o le toto. Mai le loto o le faasalalauina e ala i le tino lava upega vascular branched. manaomia loto e uiga i se minute, po o le 70 strokes e faamisi le uma le toto, lea e tuuina atu i vaega uma o le tino ma le elemene taua.

E faapefea i le faiga circulatory?

E auina atu le okesene ma o le tuuina atu o le malamalama na maua mai i meaai tamaitusi digestive i le mea o loo latou manaomia. feaveaia foi le toto i le homone taunuuga ma uunaʻia le talaina i tua mai le oloa pala tino. ua faatamaoaigaina O le malamalama ma le okesene, ma mai ai exits karaponi carbon i le ea, pe a exhales le tagata. E feaveaia otaota feaveai i le totoga o excretion. E le gata i le tausiga o le toto i le tino ua avea pea uniformly mafanafana. Afai ei ai vae po o le lima malulu o se tagata, o lona uiga ua ia te ia tuuina atu le toto lava.

Erythrocytes ma leukocytes

O nei o le sela ma o latou uiga faapitoa ma le "galuega". sela mumu (erythrocytes) ua faia i le ivi su ma ua toe faafou e le aunoa. Le 1 mm 3 o le toto o le 5 miliona sela mumu. O la latou galuega - e laveai le okesene e sela eseese o le tino. sela White toto - leukocytes (6-8 afe i le 1 mm 3). Latou taofiofia faatupu faamai mai fafo ua tuia i totonu o le tino. Ina ua sela papaʻe i latou lava ua aafia i le maʻi, o le tino aveesea ai ana galuega tauave e puipuia ai, ma e mafai ona oti le tagata mai le oo lava i se faamaʻi e pei o fulū, lea i faiga puipuiga masani e vave ona taulimaina. sela White toto o se onosai AIDS pisia i se siama - o le tino e le mafai ona tetee i le faamai lava ia. Taitasi feaveai, o se feaveai toto paepae pe toto mumu feaveai - o se faiga o le ola, ma ona gaoioiga faaalia faiga uma e tutupu i le tino.

O le a le uiga o le toto?

ese tuufaatasiga toto i totonu o tagata, e pei lava foliga, lanu o le lauulu ma paʻu. E fia vaega toto ai? E fa: Le (I), A (II), I (III) ma AB (IV). O le mea moni, lea vaega lenei po o le toto o loo aafia o le polotini o loo i ai i sela mumu o le toto ma plasma.

ua valaauina polotini antigens i le erythrocytes agglutinogens. ua valaauina polotini Plasma agglutinins. Agglyutinogeny e lua ituaiga: A ma le B, agglutinins foi, ua vaevaeina - ma i.

O le mea lena e tupu. Ia 4 tagata, mo se faataitaiga, Andrew, Alla, Alexey ma Olga. vaega toto Andrei A ma agglutinogen A i le sela ma agglutinins plasma. Alla - Vaega B: O le lelei agglutinogens ma agglutinins. Alexei Vaega AB: faaalia 4 toto vaega e auai i ai agglutinogens A ma le B, ae e matua leai se agglutinins. ua Olga o se vaega o uiga - e leai agglutinogens le taimi nei, ae i le plasma o agglutinins a ma le b. Taitasi tino amio ma isi agglutinogens uma faasaunoa ese.

ogatasi

Afai sasaa Andrew ma vaega A toto vaega B, agglutinins o le a le talia se mea mai fafo. O nei sela e le mafai ona agai saoloto e ala i le tino. O lea, o le a le mafai ona e tuuina atu le okesene e totoga e pei o le faiai, ma e lamatia ai le ola. O le mea lava lea e tasi e tupu pe ae tuufaatasia vaega A ma le B. Vailaau I sosola ese mai le se mea, ma mo G (I) le vaega e le o talafeagai uma e lua A ma le B. Ina ia taofia ai mea sese i luma o gasegase tuiina muamua tofotofoina mo vaega toto. Tagata i ou vaega toto, manatu le foai sili - e fetaui i se tasi. E fia vaega toto ai - e lelei i latou uma e uiga i le vaega toto E, e le aofia ai sela mumu agglutinogens, e le mafai ona "e pei" o le isi. O tagata (e pei o lo tatou tulaga, Olga) e foai aoao. Vaega AB loo uma A- ma B-polotini, e mafai ona fesootai ma le isi. O le mea lea, o se onosai i 4 toto vaega (AB), faatasi ai ma le manaomia o le tuiina mafai ona saogalemu maua se isi lava. O le mafuaaga lena tagata e pei o Alex, ua taʻua o le "tagata e faaaogāina le lalolagi atoa."

I o tatou taimi e taumafai ai tuiina i se onosai o le faaaogaina o vaega o le toto, o le taimi nei i le onosai ma le gata i le tulaga o faalavelave tutupu faafuasei, e mafai ona e faaaogaina le aoao muamua. I soo se tulaga, e tatau ona muamua siaki latou tulaga ogatasi, e le faaleagaina ai le onosai.

O le a Rh vala?

corpuscles Red nisi tagata o loo i ai se porotini taʻua o le Rh vaega, ina ia latou maua se vaega Rh lelei. O i latou e le o le maua o le porotini, latou te fai mai ua latou maua se vaega lelei Rh, ma ua faatagaina i latou e sasaa na o le toto tonu lava lea e tasi. A leai o le a teena la latou faiga puipuia ai ina ua mavae le tuiina muamua.

E taua e iloa ai le vaega Rh i maitaga. Afai e le vaega lona lua le lelei le tina, ao le tama lelei, e mafai ona mautofi i le tamaitiiti vala Rh a le tama. I lenei tulaga, o ni polotini e tetee faaputuputu, lea e mafai ona taitai atu ai i le faafanoga o sela mumu o le toto i le toto tina. O le vaega lona lua o le lelei fetal Rh-feteenaiga faatupuina matautia i le ola ma le soifua maloloina o le tamaititi.

vaega faasalalauga tau kenera

E faapena foi, e pei o le paolo o le lauulu, o le toto, o tagata mautofi mai o latou matua. Ae e le faapea o le tamaitiiti o le a maua le faatulagaga lava lea e tasi e pei o faasalaga uma e lua po o se tasi o matua. O nisi taimi i le fesili lenei mai le valea e avea ma mafuaga o misa aiga. O le mea moni, e noatia le tofi toto i nisi tulafono o kenera. Ina ia malamalama i le mea ma le tele o vaega toto ai i le faavaega o se olaga fou, o le a laulau i lalo.

Mo se faataitaiga, pe afai o le toto o 4 vaega, ma lona tama muamua i le tina, o le tama o le a le maua le lava toto e pei o le tina. E tusa ai o le laulau, e mafai ona avea o le lona lua, ma le vaega lona tolu.

tofi tamaitiiti o vaega toto:

Vaega o le toto o le tina

vaega o le toto o le tamā

ou

II

III

IV

ou

ou

Ou, II

Ou, III

II, III

II

Ou, II

Ou, II

Ou, II, III, IV

II, III, IV

III

Ou, III

Ou, II, III, IV

Ou, III

II, III, IV

IV

II, III

II, III, IV

II, III, IV

II, III, IV

Mafai variants tuufaasolo i le tamaitiiti

ua maua foi vala Rhesus. Mo se faataitaiga, pe afai e lua po o se tasi o le matua ua i ai se vaega lelei lona lua, e le mafai ona fanau mai le pepe ma rhesus lelei ma le lelei. Afai ei ai le lelei Rhesus matua taitasi, amataina lea o le tulafono o le āiga. Le tamaitiiti atonu o le muamua po o le vaega le lelei lona lua.

Faalagolago i le amataga mai o le tagata

E fia vaega toto ai, o le a latou sootaga i tagata eseese, e fuafua i lo latou nofoaga amataga. O loo i ai le tele o tagata oo o se suega e iloa ai le vaega o le toto, e tuuina atu se avanoa mo le suesue ina ia iloa le auala eseese taimi e eseese e faalagolago i luga o faafanua. ua U.S. Europeoids 41% se vaega toto, pe a faatusatusa i le 27% o Aferika Amerika. Toetoe lava uma le Initia i Peru vaega o aʻu, ma i Tutotonu Asia, e sili ona taatele o vaega III. Aisea ua i ai nei eseesega - e le atoa malamalama i ai.

Aafia i faamai nisi

Ae ua matauina saienitisi nisi sootaga manaia i le va o le toto sela ma faamai patino. Umia o le toto vaega o Aʻu, mo se faataitaiga, i se tulaga lamatia maualuga o faamaʻi papala. Ma tagata i se vaega lona lua o le tulaga lamatia o le kanesa o le manava. E uiga ese, ae o le polotini e mafua ai le toto, e talitutusa lava polotini maua i luga o nisi siama ma siama pathogenic. Afai ua aafia se tagata i le polotini luga siama, e pei o lona lava, e mafai ona iloa le faiga puipuia i latou ma o latou lava ma faatagaina i latou e proliferate lē siakiina.

Mo se faataitaiga, aliali polotini o microorganisms mafua mala bubonic, e talitutusa lava le ou porotini vaega toto. masalomia suesue faasaienisi ina ia aemaise aafia nei tagata i lenei siama. Saienitisi talitonu o le amata faamaʻi i Sautesasae Asia ma ua salalau atu i le itu i sisifo. A oo loa i Europa, ua faaumatia se kuata o lona faitau aofai o tagata i le XIV senituri: afai o se faamaʻi e taʻua "o le oti uliuli." I Tutotonu ua Asia le aofaiga aupito maualalo o tagata ma ou vaega toto. O le mea lea, o lenei vaega na "leai" i le vaega e faapitoa taatele lea mala, ma tagata ma isi vaega e maua ai se avanoa sili atu o le ola. Saienitisi talitonu o loo i ai se sootaga o le faamai o le toto. le a fesoasoani le suesueina o lenei lomiga i le lumanai e decipher le Kenese o faamai ma faaali mai mealilo o le ola o le tagata.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.