News ma SocietyFilosofia

Entelechy - se olaga

Entelechy o Aristotle - o se malosi i totonu o le ono o loo i ai le sini, e pei foi o le taunuuga mulimuli. Mo se faataitaiga, e faafetai ai i lenei aafiaga matautia o faatupulaia le laau o le lama.

metaphysics

Entelechy i filosofia - ai se mea e tutusa ma le manatu o le Kabbalah, lea o loo tautala e uiga i le mataupu o le sini i le manatu o le foafoaga. O le upu muamua i mea uma, ea le uiga o le aoaoga a Aristotle, lea na ia fetalai mai e uiga i le gaoioiga ma potency. Entelechy - o se vaega taua o le metaphysics. Foi, o lenei aafiaga matautia ua i ai se sootaga vavalalata ma le mataupu faavae o lo latou iai nei, mataupu, lafo ma pepa.

malosi

Entelechy i filosofia - o le iloa o avanoa ma gafatia e fananau mai i lenei o loo i ai. Lenei aafiaga matautia e tutusa i le tele o le malosi. O se fesili tele lava o le avea mo mea faitino e leai ni ola ma le ola i le tagata soifua. potency ua tetee lenei aafiaga matautia. Entelechy - se vaitaimi e aofia ai le upu Eleni "Faatinoga", "uma" ma "maua". O loo tatou talanoa e uiga i le moni o loo i ai, lea e muamua atu i se gafatia. O taua faapitoa, ua maua lenei manatu faavae i le mataupu tau le mafaufau a Aristotle.

mea

O le entelechy muamua - o se ola po o le agaga. Lenei aafiaga matautia e aumaia e le malamalama o le mea faitino. E pei o le afi ma le tino tino taele foliga e le mafai ona.

E tusa Democritus, e le o se mea faapitoa. Ua talafeagai e faasino i Empedocles. Na ia finau e le mafai ona aveesea le agaga mea uma. Sa ia faamalamalama mai lea e ala i le mea moni e le mafai ona tino se lua nofoia se nofoaga e tasi. I lenei tulaga, o le manatu faavae o le entelechy fautuaina mai ai le agaga incorporeal ma e le mafai ona i ai.

O le Pythagoreans sese talitonu o ia - o le lotogatasi o le tino. Palato, faaseseina, ia finau ai o - numera uunaia le tagata lava ia. manatu Truer se isi faamatalaga. O le agaga lava e le gaoioi ai, e "tuleia" o le isi tino. Le soifua manuia o le na faia i luga o le tino ma le agaga. E tusa ai ma le mataupu o le filosofia, e eseese mea.

Agaga - o le malosi e galue e ala i le tino. E tumau pea e faavasega mai le manatu lona lua. Faavae i luga o le taua muamua, e mafai ona taʻua e faapea o le tino - o se meafaigaluega masani mo le agaga. O nei ofoofogia e le mafai ona tuueseeseina. E mafai ona faatusatusa i le mata ma faaaliga. tutusa taitasi taele tino. O ona o lona malosi ma mo ia. I le faaopoopo atu, o le tino ua fuafuaina e avea o se meafaigaluega e sili ona fetaui mo se gaoioiga faapitoa o le agaga.

E taua ona manatua Pythagoras. E mo le mafuaaga i luga, o le aoao atu o lenei faifilosofia o le transmigration o agaga e faavalevalea e Aristotle. Na ia tuuina atu i luma o le talitonuga, o le faafeagai i le manatu o le popoto anamua faalenatura. na ave i latou i fafo o le agaga natura tino. faia Aristotle le faafeagai. Na te aumaia le tino o le agaga taitoatasi. O le mea lea, matua tautala, na o le animated o entelehiynym moni moni lava mo ia. O lenei manatu o loo taʻua i se galuega o le "I le Vaega o le manu," "Metaphysics", "I le agaga".

E tatau ona manatua e na mafai ona ulufia le tino faatulagaina. E uiga i le auala faamaoni, o elemene uma o lea ua i ai se faamoemoega patino ma ua fuafuaina e faatino galuega tauave tofia. O iina o loo taoto ai le mataupu faavae o le lotogatasi o le tino. Mo lenei na faaali e galulue ma i ai. O i tulafono ma e aofia ai le faaupuga "entelechia" lea e tutusa i le taele. E le mafai ona tuueseeseina mai le tino. Agaga e ala i le lotogatasi. e mafai ona faauigaina faatulagaina tagata ola e pei ona tagata, e pei o loo i ai se sini ia te ia lava.

taimi Medieval ma ona po nei

Entelechy - se vaitaimi coined e Aristotle. I le taimi lava e tasi na ia feiloai i Germolaya Barbara i le Ogatotonu Ages. E iai le manatu ma le fesoasoani a le perfectihabia upu Latina.

Lenei, ia tatou liliu atu i le filosofia o le taimi nei. O iinei o loo tatala i tua le vaitaimi mai le aoaoga faavae Aristotelian o gaoioiga ma potency. O le mataupu o se tasi o le upu autu ma organicist malamalama teleological. E tetee i mechanistic ala causal o le faamalamalamaina o le lalolagi. Lenei aafiaga matautia e faamamafaina ai le le talafeagai primordial, faapea foi ma tagata. E tusa ai ma lenei manatu faavae liliu atu ua uma taulai masini i totonu i le sini. E lava ma saili mo lona lava lelei. taʻua foi Lejbnits le faaupuga. Ia valaauina i latou monads, e faamaonia ai le manatu o le aoaoina moni.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.