Aoga:Saienisi

Fa'asaienisi faaonaponei fa'aonapo nei

– одна из важнейших эпох в истории. tulaga masani i le atinae o le faasaienisi - o se tasi o vaitaimi sili ona taua i le talafaasolopito. E pau i le 17-19 seneturi. O le vaitaimi lenei o le mea ua maua ma mea fou e sili ona taua. . Tele le faafetai i le ausia o saienitisi ua faatatauina e avea o se tulaga masani o le faasaienisi. I lenei vaitau, na fa'ataoto ai se fa'ata'ita'iga o le cognition. . Seʻi o tatou iloiloina nisi o le a le faasaienisi o le vaitaimi masani.

Tulaga o

началось с формирования механистической картины мира. Faavaeina o le faasaienisi uluaʻi amata i le faavaeina o le ata mechanistic o le lalolagi. Na fa'avae i luga o le manatu e faapea o tulafono o le fisiki ma le fa'ainisinia e fa'aopopoina e le gata i le natura natura, ae fa'apea fo'i i isi fa'alapotopotoga, e aofia ai gaoioiga a le sosaiete. формировалась постепенно. na faia faasolosolo faasaienisi Tuai. O le taimi muamua e tupu i le 17-18 seneturi. E fesootai ma le mauaina o le tulafono a le Newton o gravitation ma le atinaega o lona ausia e saienitisi o Europa. I le taimi lona lua - i le faaiuga o le 18th ma le amataga o seneturi 19. - na amata le eseesega o saienisi. Na fa'atulagaina e ala i fela'uaiga fa'apisinisi.

Fa'apitoa

обладает следующими специфическими чертами: ua faasaienisi Tuai nei vaega patino:

  1. Fomai o le vaega autu lea o le malamalama. Sa i ai le manatu o saienitisi o lenei mataupu e faapea o isi uma itu, e le gata o le natura, ae o fesoasoaniga alofa foi, e faavae. O le physics a Newton e matamata i le lalolagi o se masini, o le atoaga o mea faitino, o la latou lafo faatu ua fuafuaina e tulafono mama. O lenei malamalamaga i mea ua tutupu ua salalau atu i faiga fa'alautele.
  2. O le lalolagi na manatu o se vaega o malosiaga o le faanatinati ma faatosinaga. представляла как перемещение элементов вещества, лишенных качественных особенностей. faiga uma, e aofia lautele, saienisi masani o aso nei sui o le gaoioiga o le elemene o le mataupu, e aunoa o elemene qualitative. O le mea muamua i le auala na amata ona maua ai fa'atusatusaga, o fua sa'o na tu'uina atu i ai le gauai faapitoa.
  3. нового времени формировалась на собственной основе. faasaienisi po nei Tuai faʻapēnā i lona lava tulaga. E le i aafia o ia i talitonuga faalelotu, ae na faalagolago i luga o ana sailiiliga.
  4. на сложившуюся в эпоху Средневековья систему образования. filosofia Tuai o le faasaienisi aafia ai le taimi nei i le faiga o aoaoga Tutotonu Ages. Na fa'aauau ona fa'apipi'i a'oa'oga fa'apitoa mo matata eseese i iunivesite oi ai nei. I le taimi lava e tasi, na amataina ona amata polokalame a le a'oga e tusa ai ma se isi polokalame. Sa faavae i luga o le mea muamua masini, ona alu ai lea i le fisiki ma le kemisi, o le biology ma le sociology.

O le Tausaga o le Malamalama

E pau i le aso 17 o le 18 senituri. находилась под влиянием идей Ньютона. I lenei tulaga o le faasaienisi masani sa i lalo o le uunaiga a manatu o Newton. I lana galuega, na ia ta'ua ai le mamafa, lea o loo faaalia i tulaga faalelalolagi, o le malosi lava lea e tasi o loo taofia ai le paneta i totonu ma isi tino faaselesitila. O le tele o saienitisi na o mai i le manatu o se amataga o le lalolagi atoa ma luma o Newton. Ae ui i lea, o le taua o le mulimuli, o ia lea na mafai ona fa'amalamalama manino le taua taua o malosiaga fa'avasegaina i totonu o le ata o le ata o le lalolagi. O lenei mamanu na avea ma faavae seia oo i le 19 seneturi. O le mamanu na luitauina e Einstein ma Bohr. O le mea muamua, aemaise lava, na faamaonia ai o le saoasaoa o le malamalama ma le tele o mamao e iloa ai le megaworld, avanoa ma le taimi, e faapena foi i le sa'o ma le tele o tino e le usitai i tulafono a Newton. Bohr, o lo o faia suesuega i luga o le atunuu, na faavaeina ai e faapea o tulafono muamua na toesea muamua tulafono e le o faaaogaina foi. O a latou amioga e mafai ona valoia na o le tusa ai ma le manatu o le tulaga.

Fuafuaga faalelalolagi a le lalolagi

. O le tasi lenei o vaega autu, lea ei ai le faasaienisi masani. I le Vaitau o le Malamalama i mafaufau o saienitisi, na faatuina ai se vaaiga i le lalolagi, e ese mai i lotu (e faavae i le talitonuga). Na talitonuina o le atiaeina o le atulaulau e maua mai e tusa ai ma tulafono ua na o ia lava. O le manatu e uiga i lea ituaiga tagata lava ia na faamaonia i Laplace's "Heavenly Mechanics." Na suia le Tusi Paia e le "Encyclopedia of Crafts, Sciences and Arts", na faia e Rousseau, Voltaire ma Diderot.

"O le poto o le mana"

I le tausaga o le malamalama, sa manatu le saienisi o le sili ona lauiloa. F. Bacon na avea ma tusitala o le lauiloa lauiloa "malamalama o le mana". E faamauina ai le manatu i le mafaufau o tagata e faapea o le poto o le tagata ma le alualu i luma lautele tele ai le gafatia. O lenei mafaufauga na maua ai le igoa o le fealofani ma le mafaufau lelei. I luga o lenei tulaga, e tele fa'amatalaga lautele na faia. Toeitiiti lava a mae'a le fa'aalia o le galuega a T. More, na i ai tusi na saunia e T. Campanella, F. Bacon. I le galuega a le vaega mulimuli, "New Atlantis" o le muamua lea e otootoina ai se poloketi i luga o le fa'alapotopotoga a le setete o le polokalama. – Петти - сформулировал исходные принципы познания в сфере хозяйственной деятельности. O le faavaeina o le tamaoaiga masani - Petty - tuufaatasia le mataupu faavae o le malamalama i le tulaga o gaoioiga tau le tamaoaiga. Na latou fa'aalia auala mo le fuafuaina o tupe maua a le atunu'u. рассматривала богатство, как гибкую категорию. ua manatu tamaoaiga Tuai tamaoaiga, o se vaega fetuutuunai. Aemaise lava, na fai mai Petty o le tupe maua a le pule e faalagolago i le numera o faamanuiaga o mataupu uma. O le mea lea, o le tele lava o latou tamaoaiga, o le tele lava lea e mafai ona e aoina lafoga mai ia i latou.

Fa'aleleia

Sa malosi tele i totonu o le fa'amalamalamaga. O le taimi lea na amata ai ona amataina le faatulagaga o le faasaienisi, lea o loo i ai pea i aso nei. I le vaitaimi o le Enlightenment, sa i ai ni fale fa'apitoa na tu'ufa'atasia ai saienitisi atamamai. Na ta'ua i latou o a'oa'oga o le faasaienisi. I le 1603, na tulai mai ai le uluai faalapotopotoga. O le Roma Academy. O Galileo o se tasi o ona sui muamua. E taua le ta'u atu e le o toe mamao ae o le a'oga na puipuia le saienitisi mai osofaiga a le ekalesia. I le 1622 na fa'avaeina ai se fa'avae tutusa i totonu o Egelani. I le 1703, o le ulu o Royal Academy o Newton. I le 1714, na avea ai le alii Menshikov, o se tasi o soo o Peteru le Sili, na avea ma sui mai fafo. I le 1666 na faavaeina ai le Academy of Sciences in Farani. O ona sui na filifilia i se maliega fa'atasi ma le tupu. I lenei tulaga, o le tupu (i lena taimi o Louis XIV) na faaalia lona fiafia i gaoioiga a le a'oga. I le 1714 na filifilia ai Peter le Sili e avea ma ona tagata mai fafo. Faatasi ai ma lana lagolagosua i le 1725, na faia ai se fa'avae tutusa i Rusia. Ona o ona uluai tagata na filifilia Bernoulli (tagata su'esu'e ma le poto masani), ma Euler (mathematician). Lomonosov mulimuli ane na ulufale i le a'oga. I le vaitaimi lava e tasi, na amata ai ona siitia le maualuga o su'esu'ega i iunivesite. Sa amata ona aliali mai iunivesite fa'apitoa. Mo se faataitaiga, i le 1747, na tatala le Mining School i Pale. O se fa'apena tutusa i Rusia na fa'aalia i le 1773.

Fa'apitoa

I le avea ai ma isi fa'amaoniga o le fa'alauteleina o le tulaga o le fa'avaeina o le fa'asaienisi, o le tula'i mai o fa'avae faapitoa o le malamalama. O latou polokalame fa'apolokalame su'esu'e. E pei ona ou talitonu, na talitonu le au Latkatos, i lenei vaitau e ono ni autu autu na faia. Na su'esu'eina i latou:

  1. Malosiaga o ituaiga eseese.
  2. Gaosiga o metallurgical.
  3. Eletise.
  4. Fa'ata'ita'iga.
  5. Biology.
  6. Astronomy.

Manatu Faavae

E ui lava i le eseesega o le vavalalata i le taimi umi o le foma'i faasaienitisi, ae o loo tumau pea i se tautinoga faapitoa i nisi o auala lautele masani ma ituaiga o mafuaaga. O le mea moni, na latou a'afia ai le tulaga o le lalolagi. Faatasi ai ma na foliga e mafai ona matau manatu nei:

  1. O le faaiu mulimuli o le upu moni i se tulaga atoatoa atoatoa, ae le o le faalagolago i tulaga o le cognition. O sea fa'amatalaga na fa'amaonia e avea o se mana'oga fa'apitoa i le fa'amatalaga ma le fa'amatalaga o fa'avae autu (malosi, matā'upu, ma isi mea) na fa'amoemoe e suia ai mea moni ma a latou fegalegaleaiga.
  2. Fa'atulagaina mo fa'amatalaga e le mafaamatalaina-fa'amatalaga fa'amatalaga o mea tutupu, faagasologa. E le aofia ai le iloiloga o mea e ono tutupu ma fa'alavelave fa'afuase'i lea na manatu o se taunuuga o le le atoatoa o le malamalama, fa'apea foi ma fa'asalalauga fa'avae i totonu o mea.
  3. O le vavaeeseina o elemene faaletagata lava ia mai le faasaienisi, o auala ma tuutuuga mo le faatinoina o gaoioiga tau suesuega e tulaga ese ia te ia.
  4. Fa'amatalaina o mea faitino o ni polokalama faigofie e usitaia ai manaoga o le fa'aaloalo ma le tulaga fa'atagata o latou uiga autu.

Fa'asaienisi ma le leai o se fa'ataienisi

I le faaiuga o le 19 - i le amataga o le 20 seneturi, o manatu na ta'ua i luga na talia lautele. I luga o la latou faavae o le tulaga masani o faasaienisi faasaienisi sa faia. Na talitonuina o le ata o le lalolagi ua fausia ma ua faamaonia atoatoa. I le lumana'i, o le a na'o le fa'amalamalama ma fa'amaonia nisi o ona vaega. Ae ui i lea, o le tala na fa'atonuina i se tulaga ese. O lenei vaitau na faailogaina e le tele o fa'amatalaga na le talafeagai i soo se auala ma le ata o mea moni. Bohr, Thompson, Becquerel, Dirac, Einstein, Broil, Planck, Heisenberg ma le tele o isi saienitisi na suia le fisiki. Na latou faamaonia le le aoga o le fa'avaeina o masini fa'apitoa. O taumafaiga a nei saienitisi na latou faataatiaina faavae mo se mea moni fou. O le mea lea na pasi ai le saienisi i se tulaga fou e le masani ai. O lenei vaitau na faaauau pea seia oo i le 60 o le 20 seneturi. A o faagasolo lenei vaitaimi, o se faasologa atoa o suiga fou na tutupu i vaega eseese o le malamalama. I a'oa'oga fa'a-fisiki, fa'asologa o fuainumera ma le toe fa'atulagaina, i le cosmology - o le talitonuga o le atulaulau e le o va'aia. O le tula'i mai o le gasegase ua maua ai suiga tetele i le malamalama o meaola. O le talitonuga o faiga, cybernetics na faia ai se sao taua i le fausiaina o le ata e le o le tino. O nei mea uma na o'o atu ai i le fa'amuamuaina o manatu i tekonolosi tau pisinisi ma agafesootai.

O le autu o le tetee

– естественные явления, возникшие в ходе становления и расширения системы. faasaienisi Tuai ma le lē masani - ofoofogia o le natura e tulai mai i le taimi o le faavaeina ma le faalauteleina o le faiga. O le fesuiaiga mai le tasi vaitau i le isi e alagatatau i le faia o se ituaiga fou o le sa'o. I lenei tulaga, o se suiga i le lalolagi atoa o le a faia. O lona uiga o le autu na fa'aofiina i totonu o le mataupu o le "tino" o le cognition. Saienitisi masani le su'esu'eina o le malamalama moni o se fa'amoemoe. I totonu o le auivi o manatu o lo'o i ai nei, o le cognition e le faalagolago i le mataupu, aiaiga ma auala o lana galuega. I le faiga e le o le tino, fa'amatala ma fa'amatalaga o fegalegaleaiga i le va o le mea faitino ma le auala e iloa ai o le mea taua lea mo le mauaina o se fa'amatalaga moni o le moni. O se taunuuga, ua suia le tulaga o le faasaienisi. O le autu o le cognition e le o se fa'amautuga moni, ae o se fa'amatalaga manino o lea mea, na tu'uina atu e ala i le faiga o metotia, ituaiga, ma auala o su'esu'ega.

Fa'asalalau fa'apitoa, fa'asalalau ma fa'asalalau fa'asalalau

Talu mai le 60 o le seneturi talu ai, ua amata le suiga i se tulaga fou agavaa. Sa amata ona maua e Saienisi ni tulaga fa'amaonia fa'apitoa (fa'aonapo nei). I lenei laasaga, o se suiga na tupu tuusao i le natura o le gaioiga o galuega. Na mafua mai i suiga tetele i metotia ma auala e maua mai ai, gaosia, teuina, fa'aliliuina ma iloiloina le malamalama. Afai tatou te mafaufau i le saienisi i luga o le numera i le tulaga o se suiga i le ituaiga o faitalia, ona faalauteleina ai lea o le lautele o mafaufauga faalemafaufau e faatatau i mea autu ma vaega o vaega o suesuega. I le faatusatusa atu i faiga muamua, e mana'omia ai le iloiloga o fegalegaleaiga ma fa'atalatalanoaga o le malamalama, e le gata i fa'atinoga faapitoa ma auala o le su'esu'eina o le mataupu, ae fa'apea foi ma le taua o mea e fa'atatau i le tau, o lona uiga, fa'atasi ai ma le aganu'u fa'a-aganuu o le vaitau o le talafaasolopito e pei o le siosiomaga moni. O le mea e le masani ai, na fa'aalia ai le fa'aaogaina o tulafono fa'atonutonu, o lo'o fa'atusalia i le tulaga o le va'aia i auala o le mataituina, o le fuainumera ma le fa'atusa o le natura o gagana eseese mo le fa'amatalaga o mea faitino. O le fa'aonaponei fa'aonaponei o le faiga o lo'o ta'ita'ia ai le tagata su'esu'e i le iloiloga o mea fa'apitoa o le fa'atulagaga, fa'aleleia atili, fa'atulagaina e le tagata lava ia o gaioiga i le mea moni. E aofia ai i le suesueina o mea faitino i se vaaiga faasolopito, i le amanaia ai o le galulue faatasi, aafiaga tuufaatasia lelei o lo latou fegalegaleaiga ma coexistence. O le galuega autu a le tagata su'esu'e o le toe fa'afouina lea o le mea na tupu i le tele o ana fa'atalanoaga ma feso'ota'iga. O lenei mea e maua ai le toe fa'atulagaga o se ata fa'avae ma le atoatoa o le faagasologa i le gagana o le saienisi.

Tele o le ata fa'aonapo nei

E taua le ta'u atu e le mafai ona fa'amatalaina uma faailoilo autu o le mataupu autu o le saienisi fa'asalalau. O lenei mea e mafua mai i le mea moni o lo'o fa'alauteleina ana punaoa ma taumafaiga i le toetoe lava o vaega uma o mea moni, e aofia ai faiga fa'avae, aganuu, ma le agaga ma le mafaufau. O su'esu'ega fa'asaienisi e le'i mae'a fa'asalalau su'esu'ega o le fa'aogaina o le fesuiaiga o le vanimonimo, fesili e uiga i fegalegaleaiga a le tagata ma le biosphere, le atina'eina o tekonolosi fa'avavelosi mai le nanoelectronics i neurocomputers, manatu o le evolusione o le lalolagi ma le fa'aopoopoga-ma isi mea. O le fa'aonaponei fa'aonaponei o lo'o fa'aalia e ala i le va'ava'a'iga fa'aleaopilosaga ma le su'esu'eina o faafitauli. I le avea ai o ni mea faitino i le asō, o tulaga fa'apitoa ma aganu'u masani i totonu o le fausaga o lo'o i ai se tagata.

Faaiuga

O se tulaga manaia o le ulufale atu i le faasaienisi i le lalolagi o tagata soifua ua fatuina ai ni tulaga fou taua. Latou te tu'uina atu se fa'alavelave o fa'alavelave fa'aletonu o le lalolagi e uiga i le taua ma le uiga o le malamalama, o fa'amoemoega o lona ola ma fa'alauteleina, fegalegaleaiga ma isi ituaiga aganuu. I se tulaga faapena, o le fesili o le tau moni o mea fou, o taunuuga e ono o'o i ai le latou fa'aofiina i totonu o le faiga o feso'otaiga a le tagata, fa'atupulaia o mea faaleagaga ma mea fa'aleleia, o le a matua amiotonu.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.