Pisinisi, Faʻatoʻaga
Faatoaga Forage: cereals, pulses. Lisi o faatoaga forage
Faatoaga le mafai ona mafaufauina e aunoa ma lafumanu. O iinei e mafai ona tatou iloa le eseesega fanafānauga oti, moa faatoaga, fanafānauga solofanua, manu husbandry (susu, aano o manu, susu ma aano o manu), mamoe, lapiti, faatoaga puaa, beekeeping, taifau, ma isi itiiti masani alamanuia. Ma afai e filifili se tagata e ave husbandry manu, e amata i ai e talafeagai ina ia mafaufau i le mea o le a ia fafaga i ana faatoaga. Mo lenei faamoemoe, e le o laau talafeagai fua forage. E mafai ona latou tuputupu ae i latou lava ma le e faaalu tupe e faatau oloa manu. faatatau i lena laau e mafai ona avea o meaai, o le taimi nei ma o le a talanoaina.
Sei o tatou amata i le sili ona lauiloa.
faatoaga Forage. O le lisi o laau o loo talanoaina i le mataupu
- meleniusi Stern.
- papiki Aft.
- faletalimalo Stern.
- Rai.
- Karite.
- Polesi.
- Soybeans.
- Lupine.
gourds
Melons ma faatoaga forage - o, i mea uma, meleniusi, zucchini ma papiki.
meleniusi taumuli
O se laau faaletausaga a le aiga gourd. Misasa ona fua e mai le 10 i le 30 kg. manu fafaga nei fua pepa fou po o puaa. meleniusi Transom loo polotini (0.3 kg i le 100 kg o oloa), carbohydrates lea e faigofie ona digestible, i.e. kulukose, fructose ma sucrose, acid folic, pectin (0,36-0,75 kg i le 100 kg o oloa), faapea foi ma vaitamini D, A, C, B, ma le uʻamea.
papiki aft
O lenei laau ea foi i le Cucurbitaceae aiga ma o se faaletausaga. mamafa fetal e oo atu i le 30 kg.
ai i le fua o lenei laau se aofaiga o suka sili (12 kg i le 100 kg o oloa), polotini (0.4 kg i le 100 kg o fua), vitamini E, pp, C, e faapea foi provitamin A.
o exceptionally talafeagai lenei oloa e pei o meaai mo povi, puaa ma moa. I le taimi muamua, e faateleina ai le faamalieina gaʻo o le susu ma le faateleina o le aofai ma le mulimuli i se papiki meaai amata ona tauaveina sili atu fuamoa.
zucchini taumuli
Melons ma faatoaga forage - o se maukeni foi. O le a latou pepese i luma o le lisiina laau i luga, o se avanoa le masalomia i latou. Gata i lea, e mafai ona latou e oo lava i ona fafagaina i meaola moto, muai tataina po steamed.
Maukeni - melons faatoaga forage o loo i ai porotini i se aofaiga o 0,7-1 kg i le 100 kg o oloa. O nei mea e maua e le gata i fua ae faapea foi i le tumutumu o le laau (0.8 kg i le 100 kg).
fodder saito
O lenei vaega e faapitoa aofia rai, karite ma sana. faatoaga forage fatu o laau uma ua i ai se aofai o drawbacks. O lenei mataupu laiti kalisiu talafeagai mo le atinae masani o le manu, e pei foi o le matua maualalo digestibility o le polotini o loo i ai i le fatu.
rai
100 kg o laau toto saito o lo o aofia ai 10.1 kg porotini 2.3 kg o cellulose, 1.9 kg o gaʻo, 66,1 kg o NFE (nitrogen-saoloto extractives), 1.8 kg felelei lefulefu ma le 16 kg o vai.
te le fiafia i meaola rai taumamafa i le aofaiga tele. ua fesootai lenei mea ma le tofo tart lea e umia. Foi, 'ai tele rai mafai ona mafua ai faaletonu o le faiga digestive. O lenei aemaise lava e faatatau i faatoa seleseleina saito. O le mea lea, i le meaai o le povi po o puaa aofaiga aina rai le tatau ona sili atu i le 30% o le meaai atoa.
I le faaopoopo, e tatau ona amanaia le tulaga e faapea o le pi o le laau o loo i ai se aofaiga itiiti sagatonu o polotini digestible. O lenei e tatau ona tauia e le afioaga o le porotini-mauoa oloa meaai, e mafai ona avea f.t.t. leguminous faatoaga feed.
parili
100 kg o karite polotini saito o loo 10.8 kg, 4.8 kg o cellulose, 2.2 kg o gaʻo, 65,6 kg o NFE, 2.8 kg felelei lefulefu ma le 13 kg o vai.
O lenei laau ua a le tele o tulaga le lelei. E mafai ona tuu i se faavasegaga maualalo i kalisiu, phosphorus, vaitamini, ma mataupu porotini lava. Le aofaiga o le fibre, i luga o le ese mai ai, faateleina, e ui e feed tatau ona faatoa faaaoga faatasi ma oloa e maualalo i lenei mea (saito ma sana).
Ae peitai, e ui lava i vaega lelei uma, e faaaoga lautele karite o meaai mo manu faatoaga, e pei ona e fesoasoani e faia e sili atu le tulaga lelei mea e 'ai ma le susu.
piglets talavou e tuuina atu i le fatu o lenei laau e mafai ona lelei faia, ma puaa - i le eleele. e masani ona fafagaina povi taususu a karite bran po o le falaoamata.
polesi
100 kg o oat polotini o loo 9.1 kg, 10.4 kg gaʻo 4.9 kg gaʻo NFE 57,3 kg, 4 kg o lefulefu ma le 13 kg o vai.
Ata Tifaga sana saito o loo i ai se aofaiga tele lava o le fibre, lea e faasolo le digestibility o le oloa.
ua manatu lenei a feed tagavai mo solofanua. O le meaai o le povi ma puaa atonu e 40%, moa - 30%. Ae peitai, e le mafai ona tuuina atu le susu povi i le taimi o le tuuina atu o le suauu ma le peti puaa i le tulaga e gata ai.
Lekiumi pei fodder mo manu faatoaga
Bean faatoaga forage, suafa lea e iloa e le uma - o soy ma lupine.
O le fatu o le tasi o nei laau maua se vaega tele o polotini. E moni lava lenei o soybean.
Le tuufaatasiga vailaau e tusa ma le pi. 100 polotini kg soy maua 33,6 kg, 5,7 kg o cellulose, 17,4 kg o gaʻo, 26,8 kg o NFE, 4.6 kg felelei lefulefu ma le 11 kg o vai. Le 100 kg o lupine porotini o loo 27,5 kg, 5.3 kg o gaʻo, alava 12.8 kg, 35,8 kg o NFE, 2.7 kg felelei lefulefu ma le 14 kg o vai.
Forage faatoaga lisiina atu i luga, o loo taua e le gata maualuga i porotini, ae faapea foi se vaega tele o acids amino, B vaitamini ma acid ascorbic, kalisiu, phosphorus, kopa, uʻamea ma le metala paʻepaʻe.
Ae e ui lava i lo latou taua lelei ma manuia, o le pasene o lekiumi i le meaai e le tatau ona sili atu i le 25%, o se ua aofaiga tele o lenei oloa mafua ai faafitauli i le tamaitusi gastrointestinal, e aofia ai bloating, ma e mafai foi ona mafua ai ona fafano lona maitaga i tamaitai maitaga.
E sili ona taatele ma masani ona faaaoga laau forage legume o soybean. O loo i ai se aofaiga tele o polotini e latalata i le manu, e pei foi acids amino, lea e tuuina metabolism masani i povi.
Faaaoga nei pi e pei ona fautuaina ai meaai mo manu felelei, ae muai pulea i latou e le vevela togafitiga. Manatua, ae peitai, o le faaaogaina o le foi e taitai maualuga i le vevela i se faaitiitia o le tulaga lelei o oloa. e mafai ona tuuina manu pi soy mata.
Lupine ai ituaiga e tolu: paʻepaʻe, lanu samasama ma le lanu moana. e suamalie eseese lanu samasama ma le lanu paʻepaʻe, e eseese mai le lanu moana mataupu i lalo o alkaloids (0,002-0,12 kg i le 100 kg o le oloa, e ese mai le kg 3,87 i le lanu moana). O le aofaiga e sili o porotini i totonu o le ituaiga e tolu e lupine samasama. I le faaopoopo atu, ituaiga uma o lenei laau o loo i ai acids taua amino e le mafai ona maua ai le tino i luga o latou lava manu. O nei pi foi vaitamini ma minerale.
O le filifiliga sili ona lelei - o le faaaogaina o pi lupine pei feed mo puaa i le meaai o loo i ai le tele o le pateta. O le tulaga le lelei o lenei fodder fua e mafai ona iloiloina mataupu maualuga alava, lea e tatau ona amanaia pe le fuafuaina o le aofaiga o meaai i le meaai o manu faatoaga. I pi lupine menu puaa talavou e tatau ona sili atu nai lo 18-20% o le meaai, puaa matutua - leai se silia i le 12%.
A o le faaiuga e ulu atu i le manu e fafaga i le tatau ona totogi foi meaai gauai i le mea moni e faapea ona o le mataupu i totonu o alkaloids i ai ia tuuina atu e le susu ma le pata tofo oona. Foi intake o nei mea i le aofaiga tele e mafai ona mafua ai faaletonu o le faiga digestive. E taofia ai e mafai ona avea nei ofoofogia le lelei e ala i le muai ona iloilo le pi. Ina ia aveese lupine saito alkaloid e faʻasū i le vai malulu, ma steamed mo le tasi le itula ma toe rinsed. Faagasolo meaai e tatau ona faaaogaina i totonu o le aso e tasi, o le a ese ai deteriorate.
Ae peitai, o le faaletonu o lenei laau ua faatatau i le mataupu i totonu o alkaloids, o nei aveesea i le fesoasoani a fanafānauga eseese o saito e toetoe lava e le o aofia ai nei mea.
Similar articles
Trending Now