FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

Fagaloa o St. Lawrence: faamatalaga, mea moni talafaasolopito ma manaia

Fagaloa o St. Lawrence (eng. St. Lawrence), o loo i le talafatai i sasae o le konetineta i Matu o Amerika. Sa faia e le tuufaatasiga o le vaitafe o le suafa lava lea e tasi i le Vasa Atalani. ua manatu Bay le taufusi aupito sili ona tele i le lalolagi. Mulivai - o le gutu o le vaitafe, lea ei ai se faʻatumu-e pei o foliga ma faalautele atu i le sami.

O fea o le Fagaloa o St. Lawrence, o le a malamalama i luga o le faavae o le mataupu isi. O le lautele o le gutu o le Vaitafe o Lawrence St. - silia ma le 150 km. ua Bay se nofoaga tele ma e matua lavea i le laueleele, ua avea ma a semi-siʻomia eria vai, lea, o le mea moni, e mafai ona taʻua o se sami otooto.

faamatalaga puupuu o

Eria Bay -. 263 afe km 2, o le aofaiga atoa o le suavai -. 35 afe km 3. O le foliga o le Fagaloa o St. Lawrence e tutusa i le tafatolu. E faaloaloa mai i saute i sisifo i le itu i matu-sasaʻe mo 820 km ma lona lautele - silia ma le 300 km. I le Vasa Atelani, tauaveina Fagaloa lona vai e ala i apiapi o 3: saute Canso, matu i sasae sautesasae ma Cabot o Belle Motu. O i latou e fai si lautele, le averesi o lenei taua - 400 km. lua motu tetele o loo i ai i le vai o le Fagaloa o St. Lawrence: Anticosti ma Prince Edward Island. O loo i ai foi se faasologa tamai motu i le vaega tutotonu o le Fagaloa - Islands Magdalen, i le vaega i sisifo - motu Chipeganskie.

E mulumulu?

o Bay i le Talafatai i Sasae o Kanata, le penisula Labrador ma Nova Sikotia, e uiga i. Newfoundland. North, sisifo ma talafatai i sasae ua i ai se laufanua maugā ma malifa tifato. ua le motu maualalo-pepelo talafatai. I le faaopoopo atu i le vaitafe autu. St. Lawrence, i le Bay o vaitafe laiti tafe: Miramichi, Humber, Margaree, River Restigouche ma isi.

loloto

Le loloto o le eseese lava Fagaloa latalata e tusa ma tagata i latou iai. vaega i Saute o le faga o mafolafola ma papaʻu. O le fua faatatau aupito i maualuga i lenei eria -. 60-80 m i le vaega i matu o le Fagaloa o pito i lalo St. Lawrence ei ai se uiga ma liuliuina, lea ua suia le vai papaʻu e faatanoa loloto. Le loloto averesi o lenei vaega o le vaega i le va o 400-500 m loloto maualuga Bay -. Mālifa Lawrence (572 m).

Vai salinity ma vevela

Lua āu i le Fagaloa (Gaspé ma Cabot) ua avea o se faasalalauina cyclonic, agai fata-faʻauati. O le vai i le faga e tolu tiers, lea e ese i le vevela ma salinity. O le pito i luga e sili ona le mautonu. I lona variability aafia tuutuuga climatic.

faasalalau iinei le vevela o le vai mai +2 ° C i +20 ° C. Mai Tesema e Mati e mafai ona aofia ai le vaega pito i luga i le aisa ma ua faia icebergs. Le mafiafia vaega o le 18 m - taumafanafana e 54 m - taumalulu. Salinity - 32-34 ‰. O le vai o le vaega lona lua e pasia i se loloto o le 50-100 m vevela -. E tusa 0 ° C, faaitiitia teisi le salinity - ae e 30-32 ‰. O le vaega o le vai i lalo i ai o se vevela o uiga +5 ° C ma salinity maualuga - silia ma le 35 ‰. Mafanafana vai vaega maualalo aiaia ai mo Labrador, afifi i se tamai faaosofia faga.

lalolagi o eleele ma papa

fufuluina St. Lawrence River i se pito i lalo o le faga auala tutotonu. Na oo mai i le tuaoi i sasae. Ona o le tafe tele o vai vaitafe i le faga e mo le tele o tausaga tele faʻapēnā faatanoa biota.

I le tulaga o eleele ma papa ua neodnoobraznoe le Fagaloa o St. Lawrence amataga. Na maua e le vaega i matu o le pito i lalo o le Fagaloa - o se itulagi o Precambrian Kanata talita. Ma i le itu i saute o le tapulaa faga sui Mauga Appalachian papa papa, ua faia i le maualalo Paleozoic. O le pito i lalo o le tuuina i saute Fagaloa o St. Lawrence Devonian granites ma sediments vaesape o papa mauga mu. Foi, o loo i blotches maa sedimentary o le vaitaimi Carboniferous, le Triassic ma Permian. Sedimentary minerale i le pito i lalo o le faga.

faatanoa loloto i le vai faaalia ai ua i ai le pito i lalo i lalo o le uunaiga a le Age Aisa. aisa uunaiga tele loloto pito i lalo o le faga. O le mea moni e faapea, ua tualiali lenei eria i le glaciers, o le mea moni e faapea e mafai e le vai e liu aisa tausaga taitasi mai ia Ianuari e Mati-Aperila.

tau

I le tau i le taimi nei o le tino vai e avea o Lawrence Bay i le aai o Lawrence, subarctic, ei ai se uiga monsoonal. ea vevela i le ogatotonu aʻe i luga +15 ° C ma seasea toulu ni lalo -10 ° C. O le masina tau malulu tele o le tausaga - i le masina o Fepuari, o le hottest - Aokuso. Ona o le natura o le tau o timuga i le taumalulu o loo agi i matu-Laʻi matagi, ma aumaia ai le malulu, ma i le taumafanafana - le itu i saute sisifo, saturating vevela ma le sūsū maualuga.

gaoioiga seismic

saofaga foi faiga mauga Appalachian i le uiga seismic o le itulagi. O le topography pito i lalo o le Faga o matua ese lava mai isi tino vai i le pito i sasae o Amerika i Matu. 45 km - e parameter mafiafia ua Fagaloa o St. Lawrence.

Nofoaga o le mea tele e aafia ai lona gaoioiga. fatuina o faaputuga, o le momoi a le Lalolagi e aofia ai galu longitudinal o le vaitaimi Carboniferous. papa Denser loo i ai i le faaputuga maualalo ma ua i luga tuuina papa carboxylic. e taʻu mai ai lenei mea i le taimi ua tuanai sa seismically toaaga lenei itulagi, ae i le taimi ua mou lenei gaoioiga. E ui lava, e tusa ma le sailiga o taunuuga i le eria o le penisula lagona taimi Gaspe saosaoa galu longitudinal maualuga (e uiga i le 8.5 km / s).

vaa

O le taimi nei, o le Fagaloa o St. Lawrence - o se nofoaga lea e atiina ae le malosi faatautaiga. A sone fata talafeagai mo faigafaiva faapisinisi. O le ituaiga sili ona taatele i le Fagaloa: haddock, halibut, flounder, sami Bass, eleni. Foi, atiina ae o le fanua o le suauu i le atunuu i fafo.

I le talafatai o Labrador o se uafu autu o le Fagaloa - Setema-Îles. o lo oi le isi taulaga i le gutu o le Vaitafe o Lawrence St. - Quebec City, o le laumua o le itumalo Kanata.

Parks ma Fanua a le Malo

Fagaloa o St. Lawrence - o se itulagi ecological taofia i Amerika i Matu. Vaega o le talafatai, e aofia ai motu laiti, o se nofoaga puipuia. O nisi nei o paka le atunuu le ofoofogia: National Park Prince Edward, Gataifale Park Saguenay-Saint-Laurent, paka, Gros Morne National Park, Kuchibokvak ma Cape Breton laufanua maualuluga National Park. E ese mai ia i latou, i soo se mea i luga o le talafatai e mafai ona maua a itiiti itumalo. Le Malo o Kanata uunaia ma le lagolagoina o le galuega o malae atunuu uma.

O le nofoaga muamua

Fagaloa Coast, faapea foi i ai i le tagata aina motu Fagaloa. tulaga faalenatura e fai lava si lelei mo le olaga. O le tagata muamua sa nonofo ai i le teritori o le talafatai ma le motu - o le atunuu o ituaiga Kanata migmau. I le vaitaimi o le mauaina faafanua Tele (XVI senituri) tuta i le motu, faifaiva Farani ma Potukale, oe ua galulue punouai i fagogota mai le talafatai o le Fagaloa.

Lawrence aai

o loo tu ai lenei nuu i le itu i saute o le Fagaloa o le suafa lava lea e tasi. E faatatau i le Chukotka tū toʻatasi Itulagi, o le ogatotonu o le itumalo. Ui lava o nisi valaau ai se aai, ae Lawrence se tulaga nuu. Amataga o se igoa matagofie e fitoitonu i le Fagaloa. Le taimi nei, ua le atiina ae o le lelei tele o le aai. E i ai se falemai, o se aoga ma se potutusi. O se falemataaga foi, na foafoaina toeitiiti atoa le 50 tausaga ua mavae.

lalolagi manu

E le gata i se aofaiga tele o iʻa i Europa ma le alu Fagaloa walruses, tafola. Taua e sili uamea taua lenei oloa, ma o lea ua teena malosi faitau aofai o manu i totonu o le sefulu tausaga muamua ina ua mavae le toe sii. O lenei pue walruses, tafola ma sturgeons faatapulaaina.

Sami Lalolagi, ae vagana ai mo iʻa eseese, tuuina atu o mammals tele. O i latou o le tele: e sili atu i lo le 14 ituaiga. I totonu oi latou o le lanu moana tafola, bowhead ma faamaufaailoga e lanu efuefu, beluga, asa tafola. motu laiti - o se nofoaga se vaega tele o manu felelei wintering. Ma o le Fagaloa Coast i le ua aina vaomatua e musu, uliuli urosa, luko, Martens, aila, luko ma isi.

igoa

Ae tatou te talanoa e uiga i hydronyms, e tatau ona e manatua mai le ala o le talafaasolopito, o le tatalaina o le Fagaloa o St. Lawrence. O le igoa o le faga e tuuina atu e le tagata suʻe nuʻu muamua o le teritori, o le tagata suʻe nuʻu Farani Zhak Karte. O lenei tagata o se tasi o le discoverers o Kanata. I le vaitaimi mai le 1534 i le 1540 gg. faia Cartier i le matafaga o le malaga e tolu Kanata, tatala le faga ma motu i ai. tuuina Tautai le suafa o vai St. Lawrence - Roma archdeacon. Tatalaina aso - Aokuso 10, na ona faamamaluina le manatua o le Agaga.

O le a le Fagaloa o St. Lawrence? E i ai foi se nofoaga manaia i le vaega o tagata tafafao maimoa. O aiga i le pito i tele mamele o le paneta - tafola. O tausaga uma lava, mai Me ia Oketopa, o loo i ai faigamalaga, aau i le tatala sami i le vaa ina ia iloa patino lava le auala o le faia tafola latou tulaga matuai maoae. E tatau ona e asiasi mautinoa le nofoaga lenei, aua ina ua tuanai o le a tumau pea malaga se aafiaga le mafaagaloina o le olaga atoa. Leai o le a le faasaoina turisi sa iinei.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.