Arts ma Faafiafiaga, Tusitusi
Genri Longfello: talaaga ma Galuega
Fatufatuga Henry Longfellow iloa so o se sili atu pe itiiti tagata aoaoina. Lona solo faaleuo - se itulau pupula i tusitusiga Amerika ma le aganuu. Tatou faamatalaina le auala faʻapēnā le taunuuga o le tusisolo, lea sa i ai se aafiaga i lana galuega ma o le a tusi e tatau ona e faitau i tusitala uma.
Tamaitiiti ma le amataga
na fanau mai e le tusisolo o lumanai Genri Longfello i le aso 27 o Fepuari, 1807 i Portland , Maine. mai lona aiga mai Yorkshire. mai tuaa a Henry i le US i le senituri lona 17, ma tausisi i se manatu Puritan aʻiaʻi. I le taulaga laitiiti o Portland, fiafia faaaloalo tele Longfellow aiga. O le tamā o le tusitala i le lumanai o se loia, se sui o le Konekeresi ma saunia i manuia lelei lona aiga.
ola laitiiti a Henry i le tele ma le mafai ona tuuto atu o latou taimi i mea e fiafia. Sa lava dreamy ma tamaiti maaleale. A o le tama faalogo i le seila i le uafu fai i le faaSipaniolo, Farani, Italia, o nisi manatu atunuu mamao ma miti o le malaga ma malaga. Na ia faitauina le tele, aemaise lava fiafia o Washington Irving. Sa i lalo o le uunaiga a le alofa faaleuo Amerika amata Longfellow e taumafai oe lava i solo. Ua i le 13 tausaga, lomia Henry lana uluai solo i totonu o le nusipepa o le aai i le lotoifale.
faavaeina
aoaoga Peraimeri Genri Longfello, o lona talaaga na fesootai ma Portland i le uluai tausaga i lona aai moni. Ina ua mavae lena sa ia alu atu Boudensky College, le Iunivesite o Harvard, lea sa ia suesue ai i le lumanai o le tusitala maoae o Amerika, faaleuo Hawthorne Nathaniel.
I le 1825, faauu Henry mai le kolisi ma sa ofoina mai e le tulaga o le polofesa o le gagana o aso nei. Ina ia mafai ona oo se suesuega agavaa, alu Longfellow e malaga taamilo i Europa tele ua alu ai mo le tolu tausaga. Na ia malaga atu i Italia, Farani, Sepania, Egelani, i le mea loloto suesueina tusitusiga ma gagana. Ina ua mavae lena sa saunia o ia e amata aoao atu.
Saienisi ma le aoao atu
I le 1829, Genri Uodsuort Longfello, o lona talaaga i taimi uma lava e fesootai ma tusitusiga ma alu e galue i le Kolisi o Bowden. Ina ua uma le 6 tausaga, sa valaaulia ai i se professorship i le Iunivesite o Harvard. E uputuu alu muamua Longfellow i Europa, lea na ia faaleleia ai lona tomai i le taimi o le tausaga. Ona ia alu e galue i Harvard.
I le aluga o tausaga o le aoao atu, ua atiina ae Henry tele o taua mai se tulaga faasaienisi o manatu, o le mataupu autu i tusitusiga Europa, na ia lomia foi le tele o faaliliuga o le galuega o le lomiga faaSipaniolo. O le tafe Iunivesite Longfellow seia oo i le 1854, faatasi ai ma le aoao atu, ia auai i le galuega tusitusia.
valaau
Cravings mo tusi, na oo Henry Longfellow i talavou. sa faafatusolo lana uluai suesuega, ae mulimuli ane sa ia dabbled faatulagaga. I lona talavou, na ia tusia le tele o solo, ae sa le na o le suesuega o le vasega. O se tagata aoga o Henry masani ona auina atu i mekasini ma nusipepa, ma e oo lava lomia lona solo. I le atoa, i le taimi lenei taimi na lomia e uiga i le 40 solo laiti. Lana uunaiga a le otooto malaga i Europa Longfellow faatulagaga, o se ituaiga o api o talaaga malaga, ua taʻua o "malaga o le sami." na lomia lenei galuega i le 1835. Peitaʻi na fanau mai Longfellow tusisolo, o lea o le faaiuga o le 1830 sa amata ona tusi faapitoa solo.
foafoaga
O le mea muamua iloa e le tusisolo o mai ina ua mavae le lomiga faasalalau o le solo "O Salamo o le Ola", o le faataitaiga fatuga faavalevalea. Talu mai le 30 tausaga tuai, ia aunoa lomia faasalalau aoina o solo, lea e saunia ai se olaga atoa fale o manu o le taʻutaʻua o le tusitala. Henry Longfellow, o lona fuaiupu e mafai ona vaevaeina i ni vaega se tolu, alu atu mai le avea o se copycat ma le alofa faaleuo e matutua tusitala ma tagatanuu pupula.
Vaega o le galuega a le tusisolo - o lenei faaliliuga ma faafoliga o tusitala o Europa. Ia faaliliuina i le gagana Peretania, "O le faleaitu Paia" e ala i Dante, ma o se taulima moni. O lenei vaega e aofia ai le tele o Longfellow ballads mataupu Europa masani.
O le vaega lona lua o le galuega o Genri Longfello - o se fatuga faafilosofia ma itiiti didacticism paolo. E aofia ai, mo se faataitaiga, e galue o le "manulele", "O le leo o le po", "Iris" ma isi.
O le vaega lona tolu o le mau o le tusisolo - o lana suesuega i le foafoaga o le a maoae le atunuu, latou e aofia ai le lauiloa "Pese o Hiawatha" ma le "Evangeline". Tu atu fasi tuuto atu i Longfellow le faalauiloaina o le manatu o le saolotoga ma le laveaiga mai le pologa o le pologa. I le 40s tele solo US aafia i le gaoioiga abolitionist, o le gaoioiga mo le soloia o le nofo pologa, ae iloga Henry o ia lava i lenei autu, o le tele laiti nai lo le toatele o ana uo.
I le taimi o lana galuega tusitusia Longfellow faamaloloina 15 tusi o solo, faapea foi ni nai solo ma solo tagata. Foi i lona talatuu o loo i ai le tele o faaliliuga ma se anthology lelei o Europa solo.
"O le Pese a Hiawatha"
Ae, mo le fanau a le ausia autu o Genri Longfello - ". O le Pese a Hiawatha" O lenei solo sa lolomiina i le 1855, o lona faafatusolo itu nonoina "Kalevala" maoae o le lauiloa Karelian. ua aveina le taupulepulega mai le galuega o talafatu Initia Amerika Moni. E le tusisolo o taʻu mai e le talatuu cosmogonic o Apoliki, ua saili e fatu ai se epics Amerika o le atunuu e pei o le Scandinavian "Edda". O le galuega o le faiga o se solo impeccable ma onomea o faiga. I aso nei, "O Le Pese a Hiawatha" - o se masani o tusitusiga Amerika.
le olaga o le Tagata Lava
E le tusisolo o Henry Longfellow, o lona talaaga e fesootai ma tusitusiga, sa faamanuiaina o ia i le galuega, ae le fiafia tele i lona olaga patino. O le taimi muamua na ia faaipoipo atu i lana uo i le vasega Fanny i le 1831. faatasi ola le paga mo na o le 4 tausaga. Na maliu lona toalua i le taimi o la latou malaga faatasi i Europa. Mai lenei faaipoipoga sa 1 tamaitiiti. faaipoipo Henry a taimi lona lua i le 1843. Sa fiafia o le faaipoipoga, na soifua mai ai le ulugalii 5 fanau. Ae i le 1861, na maliu lona toalua faanoanoa i totonu o se afi. O lenei puapuaga mafaufau mo se taimi umi aumaia Henry le paleni. O le tausaga mulimuli o le tusisolo mafatia mai rheumatism, ae faaauau pea ona galulue. Na maliu o ia ia Mati 24, 1882 i Cambridge.
Similar articles
Trending Now