FaavaeinaTala

Hans Frank - le kovana-aoao o nofoia Polani: talaaga

O se tasi o le tetee i le Tofotofoga Nuremberg o Hans Frank, loia patino o Hitler, Reichsleiter, o le sa i le pule o le Ofisa Loia o le Reich, ma mulimuli ane avea ma Kovana Sili i nofoia Polani. O ia e nafa ma le oti o le toatele o le faitau afe o tagata Iutaia na auina mai e lana poloaiga i le tolauapiga oti ina taʻua.

vitae mataupu aoaoina

na fanau mai Hans Michael Frank i le 23 o Me, 1900 i le aai Siamani o Karlsruhe. Loia e ala i aoaoga, o ia o se politician lauiloa ma tamalii o le Nazi Siamani, Reichsleiter, faapea foi ma le Aoao Kovana o Polani mai le 1939 i le 1945. O lona tama o se loia, e faapena foi e maofa ai le filifili e mulimuli i le atalii i lona tulagavae. Ina ua uma ona faauu mai le aoga maualuga i Munich i le 1918, sa ia tusia i totonu o le autau. Talu ai lava talavou Frank, ia auai puupuu i le Taua Muamua a le Lalolagi, ma e pei o se fitafita.

I le amataga o le 1919, na ia auai i le "ai vaega Tauofo", ma ia Aperila na vaega i le taua e faasaga i le communists, oe folafola atu le Bavarian sosialisi Republic i Munich. I le tausaga lava ia na avea ma se tasi o le Siamani Workers 'Party, ma i lona liua lomiga - NSDAP. Seia 1923, ia suesue ma le manuia tulafono i Kiel, Munich ma Vienna. I le ogatotonu o le tausaga lava ia auai i le tulaga o le GATA ma o se tasi o le mea ua taʻua o Beer Hall Putsch. Ina ua mavae le laki le mafai, na faamalosia Frank e tuua Siamani ma sosola atu i Italia. I lona toe foi mai i le 1924 ia puipuia le manuia lava lona dissertation i le Iunivesite o Kiel.

A oe iloa, ao lei oo mai le Nasi i le mana, o le lagolago tau tupe o lo latou vaega e tauaveina a Society lilo Thule taitaia e Rudolf von Sebottendorf. O le aoaoga faavae o lenei faalapotopotoga na faavae e faapitoa i le talafatu Siamani-Scandinavian, pe afai o le sauniga faaaogaina e le runes anamua, faailoga faapaupau, swastikas, ma isi. N. sa avanoa i ai le toatele o tagata o le NSDAP, talu ai e matua fiafia i latou i lenei aoaoga faataulaitu. taliaina foi Gansa Franka i le tulaga o le Sosaiete Thule. E pei o isi tagata o le vasega, ia suesue i le talatuu o le faʻatasi toe i malo e pei o Atlantis, Lemuria, ma ina Arctida. D.

galuega Nazi

I le 1926, ua o se loia ua agavaa, e amata Hans Frank lana galuega o se loia i Munich e puipuia ai le faamasinoga i lona lava vaega oe na pueina mo le auai i se feteenaiga faaauupegaina i le Communists. e tatau ona ou fai atu i le vaitaimi o le va o le 1925 ma le 1933 sa i ai le silia ma le 40 afe. faagasologa faapena. I se tasi oi latou sa valaaulia o ia e Adolf Hitler. O loo ia galue e avea o se molimau.

Ina ua mavae lena, o le lumanai ofoina Fuhrer Frank e avea lona lava loia ma sa tofia i le tulaga o le ulu o le vaega faaletulafono o le NSDAP. O lea, sa amata ona tuuina atu i le alii talavou e fiafia i ai Hitler i le faamasinoga, lea na ia fetalai puipuiga 150 faagasologa. I le 1930, sa feiloai ai foi loia i le Reichstag Siamani. Matua faatuatuaina Hans Frank, na tuuina atu ia te ia Hitler se feau faalilolilo, o le faamoemoe o lea sa ia faamaonia lona lava atoatoa o le toto o tagata Iutaia.

Ina ua uma ona oo mai le Nasi i le mana, le pule i le lumanai o Polani ave nisi aulelei tulaga taua e pei o le auauna, ma Reich Minisita o Faamasinoga, ma ina ua silia laitiiti ma le tolu sefulu, sa tofia o ia Reichsleiter o le NSDAP. I le gata i lea, ua ia faia le tele o pou e faatatau i tulafono Siamani.

Kovana Sili

I le ogatotonu o Oketopa 1939, ina ua uma ona maua e ala i le teritori Polani, filifili Hitler e tofia ulu Gansa Franka o le pulega fou ua faatulagaina, punouai i le mataupu o le faitau aofai o tagata o le fanua o lo o nofoia. A itiiti mulimuli ane, sa siitia le tulaga i le meli, ma sa ia ave le nofoaga o le Aoao Kovana o Polani.

O le faiga faavae tuliloa e Frank i lenei atunuu, o le faamautinoa lea sa faamoemoe e faia i ai o se kolone. E tusa ai ia te ia, ua avea le pou pe sili atu pe itiiti ifo foi nai lo le pologa o le tele Siamani. Ina ia faia lenei manatu valea, ua faaumatia pea le aoga o le atunuu. E le gata i lea, ua mercilessly exploited uma mea ma punaoa tagata i Polani, e faaaoga i latou i le fiafia o le tulaga Nazi. O lea, na ia faia lona sili ona lelei e liliu le atunuu i totonu o se faaopoopoga mea mata o Nazi Siamani.

gaoioiga faasolitulafono

O le mea muamua ua faia le Kovana Sili fou-fanau mai, o lea ua faia i Siamani i le gagana aloaia, ae lapataia foi o pou ma le tagata Iutaia, o le le usiusitai laiti lava uma i le o lo o nofoia malosiaga po o se mea ua faaleagaina e mafua mai i le tui o le faatulagaga lautele lava, o le a faasalaina i le oti .

aveesea Hans Frank faatauaina faatufugaga eseese o le tele o fale mataaga Polish ma teuteuina o latou fale i Shlierzee (Southern Siamani). I lana poloaiga, aveesea faamalosi o meatotino tau le tagata ua faia i soo se mea. Lona subordinates ia faatagaina o ia e ave i fafo o le teritori i lalo o lana pulega i Siamani se meaai vaega tele. Ia faatagaina o ia lava ina ia faafetaui ma tausamiga ese o le tiga ma le mauoa i le maota o le kovana i Krakow pe mafatia vaega tele o Europa mai le fia aai.

Lona saua ma le popole i le ola o le tagata atagia mai i le mea moni e faapea i le faaiuga o le 1942, e sili atu nai lo le 85% o le ola ai i tagata Iutaia i Polani, na auina atu i latou e tusa i le poloaiga na sainia i le "nofoaga o le oti", lea na latou maliu o le malulu, fia aai ma e faapuapuagatia ai.

faasalaga na

Ina ua uma le faatoilaloina o le Reich Lona tolu, ni nai maualuga taitai Nazi i luma o le Komisi Faamasino Faava o Malo le Militeli, na faia i Nuremberg i 1945-1946. Oi latou o sauā Polish muamua - Hans Frank. Ia, e pei o isi, sa tuuaia i le tolu taulia autu: solitulafono e faasaga i tagata, solia o le tulafono militeli, faapea foi ma a fouvale faasaga i le lalolagi atoa. Mo le lua i latou, sa faasalaina i le oti.

Tatau ona ou fai atu o ia o le na o le tasi o le Nasi, o le atoatoa ioeina lana agasala ma lotulotu faanoanoa lona solitulafono. O lenei ofisa Siamani leʻi talitonu i le Atua, ae ao leʻi liua pea lona faatinoga e Katoliko. E tusa ai ma molimau, o le upu mulimuli o Gansa na faatuatusi Franka faapitoa i le Silisili Ese. na fasiotia le tagata solitulafono i le po 16 o Oketopa, 1946, faatasi ai ma le sefulu o ona uso vaega tagata. I le tofotofoga Nuremberg, sa tuuaia Frank i le numera fitu.

memoirs o a Nazi

Seia oo i le faaiuga o Iuni 1945 toetoe tetee tetele uma, vaega faʻatasi le faaiuga aupito lelei o le Reich Lona tolu, ae Hitler, Himmler ma Goebbels, o le sa tuuto pule i le ola ona o le fefefe o taui, sa pueina. Oi latou o se sa i ai muamua Reichsleiter Frank.

Talu mai na fasiotia i le taimi lava o le solitulafono taua, sa latou taimi e mafaufau i le auala latou ola io latou olaga. O le toatele oi latou na amata e tusia ana memoirs. O nei mau ua tusia ma Hans Frank. "Faasaga-e scaffold" - o le igoa o le tusi, lomia faasalalau e ala i taumafaiga a lona toalua ina ua mavae le faataunuuina o le faamasinoga tonu. Pei ona outou silafia, i le mavae le taua i Siamani, sa matuai taatele, e pei ona molimauina i lona toto - silia ma le 50 afe kopi .. E i luga o le tupe faatuina mai le faatauina atu o le tusi, o ni nai tausaga sa ola aiga Frank - lana ava ma le fanau e toalima.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.