FaavaeinaTala

Hellas - o anamua lenei Eleni. Talafaasolopito, aganuu ma ni toa o Eleni

o Eleni le suafa anamua - Hellas. ua i ai lenei tulaga o se aafiaga taua i le atinae atili o Europa. O iinei i le taimi muamua sa i ai se mea o le "faatemokalasi", o iina na faataatia ai le faavae o le aganuu lalolagi, o le faia o vaega autu o filosofia faʻalemafaufau, na foafoaina e ala i le galuega sili ona lelei o le faatufugaga. Hellas - o se atunuu maoae lenei ma lona talafaasolopito ua tumu i le mea lilo ma mea lilo. I totonu o lenei lomiga o le a outou maua ai le mea moni e sili ona manaia mai le taimi ua tuanai o Eleni.

History of Eleni

I le talafaasolopito o anamua filifili Eleni e faasoa vaitaimi e lima: Mycenaean, o le Tausaga o le Pogisa, o le tuai, Tuai ma Hellenistic. Ia tatou mafaufau ia i latou taitoatasi auiliili.

Kereta-Mycenaean vaitaimi ua fesootai ma le fausaga muamua tulaga i luga o le motu o le Sami Aegean. Mea nei i taimi, e aofia ai le tausaga 3000-1000. TLM. e. I lenei tulaga o loo i ai Minoan ma malo Mycenaean.

O le vaitaimi o le Tausaga o le Pogisa taʻua "Homeric". O lenei laasaga mulimuli e faamatalaina i le pau o le Minoan ma Mycenaean malo, faapea foi ma le faavaeina o le fausaga muamua predpolisnyh. E uiga i lenei vaitaimi o le punaoa tau le taʻua. I le faaopoopo atu, i le taimi o loo faamatalaina Ages Pogisa e ala i le faaitiitia o le aganuu, o le tamaoaiga ma le leai o se faiga tusitusia.

vaitaimi tuai - o le taimi o le faavaeina o le autu o faiga faavae ma le faalauteleina o le lalolagi Hellenic. O le VIII i. TLM. e. amata nofoia Greek Tele. I lenei vaitaimi, sa nofoia le tagata Eleni i luga o le matafaga o le Metitirani ma le Sami Black. I le faaopoopo tuai ituaiga amataga o Hellenic ata.

vaitaimi Tuai - o le heyday lenei o Greek aai-setete, o lo latou tamaoaiga ma le aganuu. O le cc V-IV. TLM. e. o loo i ai le manatu o le "faatemokalasi". I le vaitaimi masani o loo i ai le mea na tupu militeli sili ona taua i le talafaasolopito o Eleni - taua Greek-Peresia ma Peloponnesian.

na faamatalaina ai le vaitaimi Hellenistic e latalata fegalegaleaiga o aganuu Greek ma Sasae. I le taimi lenei, o loo fuga mai o ata i le atunuu Aleksandra Makedonskogo. O le vaitaimi o le talafaasolopito o Hellenistic Greek alu ai seia oo i le faavaeina o le malosiaga o Roma i le Metitirani.

O le aai sili ona lauiloa o Eleni

E taua le matauina e faapea i Eleni anamua e le atiina ae se tulaga lotogatasi. Hellas - o se atunuu e aofia ai le tele o faiga faavae. I aso anamua, o le faiga faavae taua o le aai-setete. Lona teritori e aofia ai le taulaga ma le tali (faatalanoaga o faatoaga). faiga faavae tau pulega faaupufai sa i le lima o le National Aoao Faitulafono ma le Fono. sa eseese setete-aai atoa ma i tuutuuga o le faitau aofai o tagata ma le tele o le teritori.

O le faiga faavae sili ona lauiloa o anamua Eleni - o Atenai ma Sparta (Sparta).

  • Atenai - o Eleni le faavae o le faatemokalasi. ola ai lenei faiga faavae lauiloa popoto ma orators, o le toa o Eleni, faapea foi tusiata lauiloa.
  • Sparta - o se faataitaiga ofoofogia o le tulaga aristocratic. O le galuega autu o le faiga faavae o le faitau aofai o se taua. o le mea lenei pulea faataatia le faavae ma auala militeli, lea e ona ia faaaogaina lea Aleksandrom Makedonskim.

Aganuu o Anamua Eleni

Soofaatasi matafaioi mo le aganuu o le tulaga taina le talatuu ma talafatu anamua Eleni. sa taitasi lalolagi o le ola o le tagata Eleni e noatia i le manatu aoao o le Atua. E taua le matauina e faapea o le na faatupuina faavae o le lotu Eleni anamua i le vaitaimi Mycenaean. I le tutusa ma le talafatu ma faalelotu faiga ai - taulaga ma tausamiga faalelotu, faatasi ai ma le tiga.

Mai talafatu ua fesootai lelei foi i le aganuu anamua Greek tusitusiga, tala faatino ma musika.

I atiina ae le malosi Hellas fuafuaga taulaga ma foafoaina ensembles fausaga matagofie.

O ata ma toa sili ona lauiloa o Eleni

  • Hippocrates - o le tama o vailaau i Sisifo. Ia o le faavae o le aoga faafomai, lea sa i ai se aafiaga tele i luga o le vailaau anamua.
  • Phidias - o se tasi o le sculptors sili ona lauiloa o le vaitaimi masani. O ia o le tusitala o se tasi o mea ofoofogia e fitu o le lalolagi - o le faatagata o Seu Olimipeka.
  • Democritus - o le tama o le faasaienisi po nei, le faifilosofia lauiloa o Eleni. ua manatu o ia o le faavae o le talitonuga atomika - o le manatu, o mea o loo aofia ai atoms.
  • Herodotus - o le tama o le talafaasolopito. Ia suesue i le tupuaga ma mea e tutupu o le taua Eleni-Peresia. O le taunuuga o lenei suesuega o le lauiloa galuega "Talafaasolopito".
  • Archimedes - mathematician Greek, physicist ma astronomer.
  • Pericles - se tamalii maoae. Sa ia faia se sao taua i le atinae o le polis Atenai.
  • Palato - o se faifilosofia ma failauga tautaua. Ia o le faavae o le faalapotopotoga muamua faaleaoaoga i Sisifo Europa - Academy a Palato i Atenai.
  • Aristotle - o se tasi o tamā o filosofia i Sisifo. ufiufi ana tusitusiga toetoe lava o vaega uma o le lalolagi.

Le taua o le malo o Eleni i le atinae o aganuu lalolagi

Hellas - o se atunuu ua i ai se aafiaga tele i le atinae o aganuu lalolagi. O iina na fanau mai manatu pei o le "filosofia" ma le "faatemokalasi", faataatia o le faavae o le faasaienisi lalolagi. Faatusa lea o le lalolagi o le tagata Eleni, vailaau faafomai, sosaiete tau le va ma tagata lelei e aafia ai le taunuuga o le tele o atunuu o Europa i Sisifo. So o se lalolagi o ata e faatatau i lenei tulaga matagofie, pe o le fale faafiafia, faatagata po o lomiga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.