Faavaeina, Aoga maualuga ma aoga
Iunaite Malo: O le tau o le atunuu
Soo se mea lava i le tau lalolagi e tulaga ese. Ma eo nonofo i vaega eseese o le a se mea e faitatala i le fonotaga. O le tau o le motu o tuua Peretania Tele i le gagana Peretania, Aialani ma Scots faalēano. Ma le auala upu malie latou o mai i luga i le mataupu!
foliga uiga
O le vaega autu o le tau British - e variability. I le taeao o le la o loo susulu ma le lagi e puaoa ma o le a faamausaliina malosi afiafi malulu. Po o le a manino ma mafanafana i le aso atoa, ae o le taeao o le a alu timuga mamafa. Le gata e masani i se mataupu faapitoa. Tagata o le motu fai latou tupu e tolu ituaiga o le tau: timu i le taeao, timu i le aoauli ma le drizzle afiafi. O se faamatalaga soona, o le mea moni, ae o loo i ai lava susu lava.
Ae o le mea e fai, pe afai i le "susu" nofoaga o le UK (e i Sikotilani) e pau i le tausaga atu i le tolu afe millimeters o timu! O se tele lena. I le matutu - Cambridgeshire - e uiga i le ono taimi laiti, ae tele. O lea la, o le a le tau i le UK? faamatala Taliaina ona agamalu, susu ma malu. Ae e le faapea le tele lenei. Ina ia malamalama i vaega o le tau UK, e tatau ai ina ia suesue i ai lelei.
sūsū
E pei ona taʻua i luga, o le pa'ū precipitation i le motu e tele: i se mea e sili atu, i se mea itiiti. O le averesi, e lua afe millimeters o le timu e pau i le UK i tausaga taitasi. Lē gata i lea, o le vaitaimi wettest e mai Oketopa ia Ianuari ma le matutu - mai ia Mati ia Iuni.
faavaa o le kiona
e mautinoa lava o le masani o timuga Winter mo le UK. pa'ū Snow i le motu i soo se mea, ae a veli manifinifi, ma e masani ona umi atu nai lo le vaiaso. Ma e na i le mauga o Sikotilani, e mafai ona tausia e oo atu i le ono masina. Ae peitai, i le tausaga talu ai nei, ona o se suiga atoa i ai i le tau o le lalolagi, ma i Lonetona le tulaga o malosi drifts kiona.
māfanafana
tau mafanafana, o le mea moni, e le iloa UK. e sili atu le faautauta i le tau nai lo le latitudes lava i Rusia ma Kanata, faafetai ai i le Faga Tafe (ae sili atu i lena mulimuli ane). Ae ua fai mai e faapea o le tagata o Albion i le avanoa muamua, e naunau e tuua le atunuu - mo le faaiuga o le vaiaso, o le mea moni. Ma o le taimi na tuuina mai se aso mafanafana, ia vave ave ese le British ma le mafanafana o lavalava i se itiiti Satani.
E ui lava foi, ona o suiga o le tau (pe warming, po cooling - toe malamalama), i le motu amata ona tu mai i le vevela i le taumafanafana e faatauaina mataʻutia. Ae mo se tasi po o aso e lua i le tausaga. O le averesi, o le vevela o iinei o (i le tautotogo ma le taumafanafana) 15-23 tikeri i luga o Celsius. toulu ni seasea se taumalulu lalo sefulu minus. Le tau malulu tele masina, e pei o se tulafono, e le o Ianuari ma Fepuari. O le warmest ia Iulai ma Aukuso. frosts ogaoga taumalulu e le tupu, e pei ona o le lamala i le taumafanafana. Ae o le itula o le susulu o le la e le na o le tausaga 1340, tausiga o tusi mo le tasi vaetolu o le tau aupito i maualuga i le lalolagi. O le mafuaaga lena o loo i ai pea puaoa!
sa tusia le vevela maualuga i Aokuso 2003. Ona o le fua tulai i le tele e 38,8 tikeri i luga o! sa tuu Faamaumauga i Kent. Ma le aso tau malulu tele i le talafaasolopito o le Motu o Peretania o loo manatu i ai o le 30 Tesema 1995. o le Tausaga Fou Eva i Sikotilani, o le vevela faapauu minus 27,2 Celsius.
matagi
I se tulaga lautele, o le ituaiga o le tau e mafai ona faamatalaina le UK o se sami. Ina ua maea uma, e le o se motu, ma e le faateia ai iinei, ma o le tele o aso savili i le tausaga. E tupu ma afa matautia. O se tulafono faafoe, le sami sili savili nai lo i itu maugā ma i le ogatotonu o le atunuu.
O lea, i le aso savili o loo i ai e oo atu i le tolu sefulu lima tausaga. Ae o totonu o le motu o Peretania Tele e le agaleaga o le tau, ma le pu o le sili atu i le vaiaso. Le saosaoa aupito maualuga o le matagi, lea sa tusia ai i le motu, e lua selau luasefulu-valu kilomita i le itula! Na tupu ia Fepuari 1989 i Sikotilani.
Le tau i luga o le eleele
Faamatala mai sili atu e uiga i le tulaga i vaega eseese o le motu o Peretania Tele. Le tau i totonu o le UK - le softest. Ae ua i ai foi minuses. Toetoe lava o le ono masina po o le mafai ona vaai i le la mai i tua o le ao, e masani ona timuga, ma e le masani puao. Tau malulu tele iinei i Ianuari. Ae o le vevela e masani lava e le pau i lalo le fa i le lima tikeri Celsius ma le faailoga "faaopoopo i ai." Ae i le taimi warmest - Iulai - i luga o le auala e masani lava ona le sili atu i le afe valu faaopoopo. e masani lava ona liligi mai le timu mai Setema ia Ianuari, ae o le toatele o tagata uma - Oketopa.
I Wales, o foi si vaivai le tau. O le vevela o le averesi taumalulu seasea toulu ni lalo minus lima pe ono tikeri Celsius. ua tala faamaumau e tausia lelei i -23. I le taumafanafana o le fua masani lava ona tausia i totonu o le faaopoopo i le sefululima po o le sefulu ma le ono. I le itulagi tutotonu o drier le tau nai lo le itu i sasaʻe.
Sikotilani - o le vaega tau malulu tele lenei o le motu o Peretania Tele. o vaivai lava foi le tau, ae e ese lava mai isi itulagi. I le mauga pa'ū masani o le kiona i le taumalulu, ma le vevela Ianuari o minus tikeri e tolu Celsius. O le taimi warmest o tausaga - e le o Iulai. e faamafanafanaina ai le ea e faaopoopo i le sefululima. Aua sunbathe. Ae e tupu le puao ma le timu i le itulagi e lua selau e fagafulu aso i le tausaga. e masani lea mo le vaega i sisifo.
E le mafai ona faamatalaina, ma e uiga i se isi vaega o le malo UK. te le eseese tele o le tau i Matu Aialani mai le Sikotilani. Vevela o le masina o le tau malulu tele (Ianuari) o loo i ai le fa i le lima tikeri Celsius. Ma i Iulai, e seasea ona tulai i luga aʻe o le sefululima pe sefuluono.
O ai "e" tau
e fesootai UK vaega tau, o le mea moni, e faapitoa a le Pasefika i le taimi nei mafanafana o le Fagaloa Tafe. Saienitisi ua fuafuaina e faapea e ona o ia le vevela iinei e maualuga atu nai lo le tatau ona avea i lenei latitu, e siomia tikeri valu. faalautele Fagaloa Tafe i le sefulu o afe kilomita, ma ona fua faatatau o le tafe o le tolu i le sefulu kilomita i le itula.
I le taimi o lona lua tauaveina e uiga i le 50 miliona mita kupita o le vai. o le luasefulu taimi e sili atu lenei nai lo o vaitafe uma o le lalolagi. A vevela tauaveina le tele o lenei vaitafe o le a faatupulaia a miliona laau mana faaniukilia.
O se isi vaega faatosinaina le tau i le Motu o Peretania, e tafe ea vaalele maualuga. O le saosaoa o nisi oi latou e oo atu i le lima o selau kilomita i le itula. Ua i ai nei maualuluga eseese (mai le sefulu i le sefulu ma le fa afe mita). O nisi oi latou tauaveina ea malulu (o le vaitafe vaalele polar mea ua taʻua). Isi - mafanafana. Le saosaoa averesi o le mulimuli - 50 mita i le lona lua.
I le taimi nei e te iloa le mea e faapitoa i le tau i Peretania Tele. I le faaiuga, e tatau ona fai e uiga i nisi o le taunuuga o ia tuutuuga e tau. I le Motu o Peretania - o se parataiso mo le galueaina fugalaau. ona lenei o le tulaga lelei. I totonu o ni nai drawbacks e faapea i le tele o aiga e leai ni autu faʻavevela ma faamalama e lua-glazed i se tasi tioata. Ma ona i le taumalulu malulu le Igilisi e faaaoga heaters.
Similar articles
Trending Now