FaavaeinaSaienisi

Iunite faatosinaga

tagata mo le taimi muamua feagai ma le faafitauli o le fuaina o le mamafa i le fausiaina o puna i Florence. Le mea e lelei mo le tufuga i le ola physicist Torricelli, o le siitia o le faafitauli mai le fausiaina nofoaga i lona lab, le suia o le vai faatasi ma mercury mo le aafiaga sili puupuu.

ua tuua History faamaoniga o le ala na fesoasoani ai le tatalaina o le physicist Italia e tufuga fai fale, ae o le mea moni ua maua e tagata se faamaoniga o le i ai o faatosinaga a ea, e le mafaafitia.

piki i luga Torricelli baton a tele Blez Paskal, o lē o mafai ona fuaina uunaiga ea ma e faamaonia empirically e faalagolago i le maualuga e maualuga ai le sami. O lea, o le iunite o le uunaiga muamua na faaalia maualuga Hg fuaina i inisi ma lima. Lava masani, o le iunite o aso nei o faatosinaga a le fua o loo faaigoaina i le igoa o le saienitisi e lua.

Mo le fuaina o le mamafa faaaogaina meafaigaluega eseese. E sili ona faigofie - a manometer suavaia. Ua fai mai o lona mauaga sa a lima i Leonardo da Vinci, ae faapea foi mo lena o lona mate atamai sa leai se faaaogaina i lona olaga atoa.

Na o mai le taimi o Pascal e fua ai le amata ona faaaoga se faagaau foliga-U uunaiga faatumulia i mercury. Mulimuli ane, na suia le mercury i le suauu lagona gaogao.

I le tulaga o omiga tutusa i uma tuluiga o le faagaau le tulaga suavaia o le tasi, pe a faaaogaina uunaiga i le tasi pito o le faagaau i ai le eseesega i le maualuga.

P * (1) -P * (2) = gph, lea g - saoasaoa o le a pau saoloto tino, P - density suavai, h - le maualuga eseesega i le manometer tulaga suavaia.

E ui lava i le mea moni e faapea ei ai manometers suavaia magafagafa maualuga, o lo latou fanua o le talosaga ua fai si faatapulaaina ona o lo latou tele, faigata i le faaaogāina, ma a toʻaitiiti ituaiga fua, mai le 20 kPa e 140 kPa.

Faatasi ai ma le alualu i luma o tekinolosi ua tuputupu ae i le lauiloa amata ona gauges uunaiga ma faagaau Bourdon, i ni isi upu latou ua valaauina deformation. I totonu o lenei fua o faagaau foliga-C apamemea i se faiga mea e faaaoga. Pe a faaaogaina i le faaiuga saoloto o le faagaau ua tu sao i uunaiga, ma aveese le mea e faaaoga le aū lea e faailoa ai le aofaiga o le mamafa i luga o le fua faauu o le masini. O le tele o faigata o le foliga o le faagaau, o le laiti o le mea sese o se meafaigaluega.

o loo faaaogaina gauges masini mo le fuaina o le mamafa mai le 40 kPa e 100MPa. O loo latou faamatalaina e ala i le faaitiitia o le sao atoatoa fua i le taimi o le faagaoioiga faifai pea. ua tatau ona totogi lenei i le deformation tumau o le elemene faigaluega.

Mo fua o le uunaiga pulsating e oo i le 8 * 10 * 3 faaaogaina GPa gauges piezoelectric.

Talafaasolopito, e le o faatatau i le iunite uunaiga tasi i le isi o se faatelega o le, e foliga mai iinei o loo i ai le vevesi atoatoa. O le fua faatatau aoao mo fua uunaiga e faapea: P = F / S mea P - uunaiga, F - malosi, S - eria. I le faiga o Si, o le a fuaina faamamaluina i Newtons, le sikuea mita - lea o le tulaga iunite uunaiga o n / m ^ 2, ma ua taʻua o Pascal. Ae peitai, i le faiga e masani ona faaaogaina e sili atu ma le siosiomaga, faalava, Tori mmHg koluma vai mm, kg / cm ^ 2.

Ia tatou taumafai e faamanino lenei mataupu. Iunite o uunaiga ea - o lenei mmHg po torr; pei ona outou silafia, na talia ai e pei o le uunaiga ea tagavai o 760 mm Hg - ua taʻua o lenei taua o le siosiomaga; pa e tusa ma le siosiomaga o se tasi - o se GHS iunite anamua; o loo i ai siosiomaga faapitoa lava, lea e tutusa ma le tasi kg / cm ^ 2 - nei tulaga faatauaina uma o loo faaaogaina e pei Iunite Masani o kasa fua uunaiga; o loo faaaogaina mm koluma vai i hydraulics ma e 13.6 torus. E tatau ona maitauina i le fisiki Pascal ma pogai ai ua aloaia o tasi iunite tau uunaiga faiga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.