Faavaeina, Saienisi
Koh Robert: O Se talaaga. Genrih Siamani Robert Koch - Nobel Laureate i Physiology po Faafomai
Genrih Siamani Robert Koch - o le lauiloa fomai Siamani ma microbiologist, Nobel Taui manumalo ma faavaeina bacteriology ma epidemiology nei. Ia o se tasi o le e sili ona silisili saienitisi o le seneturi lona luasefulu e le gata i Siamani ae i le lalolagi atoa. O le toatele o ausia i le taua e faasaga i faamai convection lena seia sa fofo ana aoaoga, na avea maai tulei i vailaau faafomai. e le o faatapulaaina ia i le suesueina o se vaega e tasi o le tomai, sa le taofia i le malologa i se faamaʻi e tasi. Uma lona olaga sa ia faaalia mai e le mealilo o le faamai sili ona matautia. Ala ua faaolaina lona ausia o se aofaiga ofoofogia o le olaga o le tagata, ma o le iloa e sili ona moni lenei mea mo le saienisi.
ausia Major
o Herman Koch se tusitala fafo mo le Academy Petersburg St. o le faasaienisi ma le tele o isi faalapotopotoga. I le faletupe piggy o lona ausia o loo i ai le tele o tusi i faamai pipisi ma tetee atu i latou. Sa ia mulimuli ma iloiloina le sootaga tuusao i le va o le faamai ma microorganisms. Se tasi o ana suesuega autu - o le mauaina o le sui sooupu causative o le fatafata vaivai. O ia o le saienitisi muamua o le na mafai ona faamaonia ai le tomai e fausia ai spores o anthrax. Suesuega o le tele o faamai vsmirnuyu mamalu saienitisi aumaia. I le 1905, na maua Siamani Koh le Nobel Taui mo lona ausia. I le faaopoopo atu, o se tasi o le uluai tagata i le tausiga o le soifua maloloina Siamani.
tamaitiiti
O le lumanai o le lalolagi saienitisi lauiloa fanau i Clausthal-Zellerfeld i le 1843. Olaga Faatamaitiiti tama - talavou le natura - mavae matua faigofie ma saoloto. sa leai se mea i ona matua fai i le faasaienisi, sa galulue lona tama i le maina, ma matamata atu i lona tina o le fanau, oe sa sefulu ma le tolu, o lona tolu Koh Robert. Sa amata lava le vave e ave ai se aia i le lalolagi i fafo, ona ua uma ona lagolagoina fiafia tele tamamatua ma le uso o le tama, foi ei ai se aia i le natura. E pei lava o se tamaitiiti, ia tuu faatasi o se tuufaatasiga o iniseti, mosses ma lichens. I le 1848 na faamauina i le aoga. E le pei ua uma ona iloa e le toatele o le fanau i le ala e faitau ma tusitusi, sa matua mafai. E leʻi leva mulimuli ane, na ia mafai ai ona alu i le aoga, lea na ia iu lava ina avea le tamaitiiti aoga sili ona lelei.
iunivesite
Ina ua maea le aoga maualuga, ulufale atu i le saienisi i le lumanai le Iunivesite lauiloa o Göttingen, lea na ia muamua suesueina faasaienisi faalenatura, ma ona amata lea ona e suesue vailaau. O le tasi lenei o le iunivesite Siamani, lea sa ausia faasaienisi lauiloa o tamaiti aoga. I le 1866, na maua Koh Robert se faailoga faafomai. A lava matafaioi taua i le atinae o aia i vailaau ma suesuega taaalo faiaoga iunivesite Koch, mai le amataga lava sa taumafai e aoao atu aoaoga tamaiti tomai e alofa e le gata i vailaau, ae faapea foi i le faasaienisi.
galuega vave
O se tausaga talu faauuga, faaipoipo Koch, sa o se afafine mai lenei faaipoipoga. I le vaitaimi o le popofou o lana matata, sa manao Koch e avea o se taua po o se fomai o le vaa, ae sa le tuuina atu o lenei avanoa ia te ia. siitia Koch ma lona aiga i Rackwitz, lea na ia amata ona galue i le falemai mo le valea. amataga fiafia o se galuega, ae sa na o se amataga, o le mea moni o le fanau mai o le saienitisi maoae.
taua
Koh Robert i le pito i luma alu loto i ai, e ui lava i lona vave faavaivaia vaai. I le taimi o le taua sa mafai ona ia maua se aafiaga matuia i le togafitia o faamai pipisi. Na ia faamaloloina le toatele o tagata o le kolera ma taifoi, lea sa matua taatele i le taimi o le taua. I le taimi na nofo i le suesueina foi luma Koch manu ninii ma algae tele i lalo o se masini e faalapopoa ai, lea sa a faalauiloaina taua mo ia i le micrographs ma atinae faasaienisi.
anthrax
Ina ua mavae demobilization, Koch ma lona aiga siitia atu i Wohlstein (i le taimi nei Wolsztyn, Polani), lea sa ia faigaluega ai o se tumama faigofie. Ina ua uma ona tuuina o ia e lona toalua i se masini e faalapopoa ai mo lona aso fanau, na ia tuuina i luga faiga tumaoti ma fesuiai ina ia suesue. Uma le taimi sa ia faaaluina i le mikerosekope, le tele o itula o le aso ma le po.
E leʻi umi ae sa ia matauina o loo maʻi tele o manu i le eria ma anthrax. O lenei faamaʻi e matele aafia ai manu. tagata maʻi mafatia mai faafitauli māmā, nodes lymph, ma carbuncles. Aua o lana suesuega, togi Koch se numera tele o isumu e anthrax faaalia mai ia te ia o latou mealilo. Ina ua mafai ona o le meaalofa o lona toalua e fesoasoani ia e atofa se wand eseese e liliuina i le faitau miliona o latou lava ituaiga.
Suesueina laau
Mo se taimi umi lava taofia le tofotofoina o le saienitisi, ia faamaonia e faapea o le bacillus o le mafuaaga e tasi o anthrax. e le mafai foi e faamaonia ai le tufatufaina o le faamai faamaopoopoina ma le faataamilosaga o le olaga o le tele o siama. E le o faamaonia le galuega o le Koch e anthrax ua mafua mai i se bacterium, i luma o le amataga mai o le sa iloa faamaʻi e lava ni nai. I le 1877-1878 tausaga o saienitisi Siamani - Robert Koch, faatasi ma le fesoasoani o ana uo - lomia i nisi o tusitusiga tuuto atu i lenei faafitauli. I le gata i lea, na ia tusia ai se tusiga e uiga i le auala na ia faaaogaina i ana aoaoga fale suesue.
Ina ua tuanai le lomiga faasalalau o ana galuega avea Koch se tagata atamai iloga i le tafailagi sa i ai se Nobel Taui i vailaau faafomai. I ni nai tausaga mulimuli ane sa ia lomia faasalalau se isi galuega i luga o le galueaina o manu ninii i ala o faasalalauga mautu, o le ua avea ma se mea moni fou auala ma o se tupuga taua i le suesueina o le lalolagi o siama.
Koch ma Pasteur
E masani ona tauva saienitisi Siamani, ae i Siamani, sa le tutusa Koch, Pasteur o se saienitisi Farani atamai, microbiologist, ma tuu lana galuega Koch i fesili. faamaloloina e oo lava Koch lona iloiloga, o se faitioga outspoken o suesuega anthrax Pasteur. O ni nai tausaga i se laina, e le mafai ona aapa saienitisi a lautele, latou tetee uma lava ma i la latou galuega.
mamapala
Ina ua maea suesuega faamanuiaina o le papala Siberian filifili Koch e suesue le fatafata vaivai. O se mataupu lava ona ogaoga, ona le oti tagatanuu lona fitu uma o Siamani mai le faamai. Saienitisi, laureates Nobel, e faamimigi tauau o fomai, ma mafaufau ai le fatafata vaivai e tuʻufaʻasolo mai i tupuaga ma e lē mafai ona foʻia ai. aofia ai togafitiga i le taimi o faatinoina i fafo ma taumafa tatau.
O le suesueina o le fatafata vaivai
Vave ausia manuia ofoofogia Koch i le suesuega o le fatafata vaivai. Na ia aveina mai le oti pepa solo mo suesuega, lea e matagofie ma umi suesueina i lalo o se masini e faalapopoa ai e fuafua ai le mea moni lava o le mafuaaga o le maʻi.
O le suesueina o kolera
le mafai ona faauma Koch latou suesuega seia oo i le iuga, i luga o le faatonuga a le malo, sa ia alu atu i Aikupito ma Initia e tau kolera. Ina ua mavae se isi vaitaimi o le saienitisi suesuega umi mafai ona fuafuaina microbe e mafua ai faamai. Taua ua maua e tauaveina Koh Robert, ua avea ma se mea taua moni i vailaau. sa tofia o ia e pei o le tagata i le moliaga, le fuafuaina auala o le feagai ai ma le tele o isi faamai pipisi.
Polofesa ma suesuega fou i luga o le fatafata vaivai
I le 1885 sa tofia Koch polofesa i le Iunivesite o Berlin. I le faaopoopo atu, sa tofia o ia e le Faatonu Sili o le Inisetiute o faamai pipisi. Ina ua toe foi i le fale mai Initia, sa toe ave i luga o le suesuega o le fatafata vaivai ma ua ausia faamanuiaina tele. Lima tausaga mulimuli ane, i le 1890, na faasilasila mai Koch na ia maua se auala e tausia ai le faamaʻi. Ia mafai ai ona maua se mea taʻua tuberculin (bacillus TB e maua ai), ae e leʻi aumaia e le faamanuiaina tele o le fualaau faasaina.
mamalu
e le o le na o le Nobel Taui ausia o le saienisi. na tuuina atu ia le Poloaiga o le Tulaga Maoae, lea ua tuuina atu i le malo o Siamani. I le faaopoopo, e pei o le tele o isi laureates Nobel, maua Koch se faafomai honorary, o se tasi o le tele o atunuu faasaienisi. O le tausaga i luma o le mauaina o le Nobel Taui Koch tuua lona tulaga i le Inisetiute o faamai pipisi.
I le 1893, ona tofitofi ai Koch ma lana avā, ma faaipoipo atu i se e faatinoa ata tifaga talavou.
I le 1906 sa ia taitaiina i se malaga i Aferika, faamoemoe i le taua e faasaga i moe maʻi.
Na maliu o se saienitisi lauiloa i Baden-Baden i le 1910 o se fatu.
O se tasi o le craters ua igoa i lona mamalu i le 1970.
taunuuga
Koch o se saienitisi moni, e alofa o ia i lana galuega ma le faia e ui lava i faigata uma ma matautia. Ina ua uma ona faauu i le vailaau, sa ia siitia atu i le ala o le suesuega o faamai pipisi, ma, e faamasinoina ai i ona manuia tele, sa ia faia mo se mafuaaga. Afai na auai ia na o galuega tumaoti, o le a ia e lei mafai lava ona ia faia le tele o mea ua maua ma faasaoina le mafaitaulia olaga. o se talaaga matagofie lenei o le tagata maoae na tuu lona ola i luga o le fata faitaulaga o le faasaienisi. Ia pulea e faia le mea sa le mafai e soo se tasi, ma e na o le galuega ma le talitonuga malosi i le malamalama e fesoasoani ia te ia i lenei ala faigata, le ala e iloa ai le mea lilo o le tino o le tagata.
Similar articles
Trending Now