Fa'afiafiagaFaatoaga

Kukama "tauva": iloiloga, fa'amatalaga, togavao ma ata

Tagata fa'ato'aga e maua mai ituaiga fou o fualaau faisua i tausaga ta'itasi. E sili atu, suamalie, mamafa, muamua - o latou uiga ia. Ae o tagata fai togalaau, e ui lava i le tele o ituaiga eseese, faaauau pea ona totoina le tuai ma le taimi ua tofotofoina. O se tasi oi latou o le kukama "tauva".

Fa'amatalaga

"Tagata tauva" o se ituaiga muamua. O fatu e ola lelei. O le laau e amata ona fua mai pe a uma le masina ma le afa talu ona mae'a. "O le tauvaga" o se kukama e matuā fua tele lava.

O lo'o i ai ni fua tele-lanu tetele-fuala'au o lanu lanu meamata. Length - mai le 9 i le 12 cm, mamafa - mai le 70 i le 100 g.

O le tele o faamoemoega lautele. O kukama e mafai ona 'aina le fou (matua manaia) po'o le teu.

"Tauva" matua e tetee atu i faamaʻi tele e aafia ai uma Cucurbitaceae aiga. Tuiina i totonu o greenhouses ma fanua tatala.

Fatu toto

O fatu o kukama ua totogogogo pe totogo. Ae e tatau ona i ai i le tausaga ua tea, pe sili atu foi le matutua: o le umi e taoto ai fatu, o le tele lava o fugalaau fugalaau e fai i luga o laula. O kukama sili ona fua tele e talafeagai mo le galueaina mo le ono tausaga.

I luma o germinated uma fatu laau, latou te manaomia ina ia calibrated - umia le 10 minute i se fofo tolu pasene o le masima. O fatu na fa'amauina i lalo e fufuluina i vai mama ma teuina mo se aso i se vaivaiga vaivai o elemene ele'ele (boric acid, manganese) mo le fa'apalapala.

Ona fa'agogo lea mo le luluina po'o le fa'amalosi.

Le faia o lenei mea:

  • Tuu i totonu o se pesini, ufiufi i se ie susū. Mātauina e le matutu. E taua le aua nei misi le taimi e tupu ai le siama, e afua mai i le fatu, o le afa e tusa ma lona umi. O fua o kukama e vave ola vave. E lūlūina i latou ile lau'ele'ele, o se lau'ele'ele, fualaau po'o fualaau. Afai i lenei laasaga o le a tuputupu a'e malosi ai le fale, o le a faigata mo le a'afia.
  • Pe a fa'aaogaina le auala leai se fanua, e saunia se tapena polyethylene, pepa pepa fale, o fatu e tu'u latalata i se tasi o pito. O le mamao i le va oi latou e lua centimita. Ona lalagaina lea o lenei lipine i totonu o se lisi ma tuu i totonu o se tioata po o se isi atigi pusa i vai. E le tatau ona a'afia fatu. E faasolosolo malie ona alu a'e le susu i luga o capillaries o le pepa ma fa'amamaina fatu. O le a tupu mai i le vevela o le 26 tikeri. A tupu ae, e tatau ona e fa'amalo le lipine ma lulu fatu

Tuu i totonu o le pi po o le peat bogs i le loloto o le 1 cm O le vevela e fa'aititia i le 22 ° C i le ao ma le o'o i le 16 ° C i le po. Fa'afefe fa'afefe i le vai mafanafana.

Ina ia fa'avaveina fua, e mafai ona fa'amalamalamaina laau toto.

Fafaga i se vaifofo o mullein po'o le moa moa. E mafai ona e faaaogaina fertilizers minerale: superphosphate, urea, sulfate potassium.

E tatau ona va'aia fualaau ina ia saunia ai e tatalia le malulu.

Fa'aleleia eleele

O muamua lelei mo kukama o aniani, tamato, pateta.

Autumn fufulu le eleele ma minerale po'o fugala'au. I le tautotogo, eli luga pe galueaiina le eleele.

E manaomia ona faamatalaina i le mamao ma le auala o kukama tuputupu ae. E mafai ona lūlūina i laina, ma tu'u ai se avanoa tele mo le salalau solo. E mafai ona e totoina se sisi suamalie i tafatafa o kukama, lea o le a latou fa'aaoga e fai ma lagolago.

Tuputupu ae i luga o ta'avale

O le fa'ateleina, o kukama o lo'o ola i luga o vao. Ua faia lenei mea ina ia le faaleagaina e le peronosporosis (pa'u pa'u). E mafua ai le susu, lea e pa'u i luga o laulaau mai le palapala. Mai le peronosporosa e masani ona mafatia i se kukama "tauva".

O le tuputupu ae i luga o auala e maua ai le avanoa e puipuia ai mai ma'i ma faigofie ona alu. Si'itia fa'amau mai le eleele, faafaigofie le seleseleina o fualaau aina, fa'aleleia le taimi o fualaau ma fua. Ina ia faia lenei mea, e tatau ona e galue muamua.

Tuputupu ae i le auala lea i ituaiga vave, e aofia ai le kukama "tauva".

Fa'amatalaga o le fa'atulagaga fa'apipi'i:

  • Ua fa'apipi'i pou e fa'aaogaina ina ia faigofie ai ona pasia i le va o laina.
  • Telefoni le uaea i ni laina se tele pe tusi se upega kukama. O le maualuga o le fausaga e mafai ona o'o ile 1 m 70 cm.
  • I le eleele ua saunia i lalo o le upega, ua totōina fatu laau po'o ua toto fatu i le loloto o le tasi ma le afa senitimita. O fualaau e fa ona lau moni mo le taimi e fa'aalu ai. I luga o le mita sikuea e tatau ona tusa ma le 15 fasi vaega. Faatasi ai ma lenei tele, o le kukama e atiina ae ai se "tauva". E fautuaina le manatu e tuu se isi laina o nei laau totō i le va o ta'avale. O lenei mea o le a fesoasoani e lavea'i le avanoa, ae o le a fa'asao le totoina.

O afea e totō ai kukama? O le vevela o le eleele e tatau ona 15 ° C. O le toto i le itu i saute o lo'o gaosia i le afa lona lua o Aperila. I le itu i matu - i le tolu sefulu tausaga o Me. O fatu e ola i totonu o le vaiaso.

A o'o ina totoina kukama i luga o se faasologa, e le mana'omia le fa'amalosia atili. Afai e fa'aaogaina le uaea, pe a uma ona vele ma totoina le tele o laau totō, e tatau ona fa'avaeina le lagolago i luga o le fa'avao e masini ta'itasi ma le twine po'o le maea. O le tele o kukama "tagata tauva" e umi ona sasa. O le a pipii le laau i le antennae mo le lagolago ma a'e i luga. Ae muamua e mana'omia ona ta'ita'ia, fa'apipi'iina i le ta'avale.

Fa'asa

O fualaau e fafagaina i taimi uma. E masani ona avea le fuga o le ala sili lea i le vai. Ae e fesoasoani e palu kukama i pa'u palapala. O nisi taimi o ona faailoga e aliali i le aso lona lua pe a uma ona fa'afeinu.

O le mea lea, o le taimi nei e masani ona sasaa le vai i ni mea e saunia lelei. E mana'omia ona faia ina ia tafe lemu le vai. Ina ia faia lenei mea, e mafai ona e fa'amalo le eleele pe mulch.

Ae e le mana'omia ona e fa'atumu le fa'ailoga. E mafai ona ta'ita'ia ai a'a. E mafai ona fa'aititia le fua o le vai i le taimi o le fuaina. Kukama sasa i le taeao po o le afiafi.

La'ei pito sili

A'o le'i faia lenei faiga, e mana'omia ona fa'afefe le laau, ina ia le mu ai a'a. E mafai ona fa'aititia nei faiga e lua i le tasi. Fafagaina i se fofo mullein po o moa otaota, fetilaisa.

Faia o se togavao

Pe a totoina i le masani masani, e le mafai ona e faia se vine mai se fualaau fualaau e pei o se kukama "tagata tauva". Manatu o faifaatoaga e fai mai afai e fa'amafiafia vaomatua, ona tatau ai lea ona la'au.

Ua aveeseina ulua'i fu'a pe a uma ona fausia ni fua. O isi mea, e pei o le ogaoga autu, o lo'o fusifusia i luga o le va.

Ma'i ma fa'ama'i

O le kukama e masani ona afaina i faama'i eseese. O le pa'u pa'u, olive ma le fusi mata (bacteriosis), mosaic masani, cladosporium. Ina ia puipuia nei fa'ama'i, kukama i le laasaga o le tasi po'o le lua laulaau moni e togafitia i sauniuniga e aofia ai le kopa. E apamemea oxychloride ma le suia i Bordeaux. E fa'aaogaina foi i le vaitau o le vavao pe a aliali mai faailoga o le ma'i. Faia lenei mea i le taeao po po o le afiafi, ina ia leai ni mu i luga o lau.

Fa'atasi ai ma tupe mama, o le a fa'atau ai e le aphids le sefulu pasene carbofos.

Seleseleina

A o'o ina totoina kukama i luga o vao, e faaluaina le fua. Ma o fua i luga o laau totō e ola mai i fatu laau e seleseleina 20, po'o le 25 aso muamua atu nai lo na mea na totō i le eleele. O lenei mea e maua ai se avanoa e maua ai se seleselega lelei seia o'o i le ogatotonu o Iulai, pe a aafia le kukama "tauva" i le pa'u palapala.

O manatu o faifaatoaga e fai mai mo vaega taitasi e talafeagai lelei a latou lava ituaiga. E le gata i lea, e le mafai ona e toto na o oe. A uma mea uma, afai na te le faia se seleselega, o le a tuua oe e aunoa ma le kukama. O le tuputupu ae o metotia i luga o le mea'ai ma le fesoasoani o fuala'au e fetaui mo le fusipa'u totonu, e aofia ai ma le ituaiga o fesili.

tuāfanua iloiloga tagata faatau fai e le faaaogaina ai mo pickling ma le faasaoina o kukama mai greenhouses. Latou te fefefe o le a fuga mai le faavaa, ma oa latou taumafaiga uma o le a le aoga.

O ituaiga o kukama mo le eria Moscow:

  • "Zozulya" - vave, fua e oo atu i le 23 cm le umi ma mamafa e oo atu i le 300 g. E tumau i le pa'u palapala, ae e afaina i le pa'epa'e papa'e.
  • "Moravian cornichon" o se vailaau o ituaiga lautele. Fualaau aina - e oo i le 10 cm le umi. Pepa-eleelea.
  • "Herman" o se hybride parthenocarpic. E matua lauiloa ona o le vave matua ma le lelei o le gaua'i. Used as salad and for pickling.
  • Kukama o se "tauva". O manatu o faifaatoaga o loli e faailoa mai ai o ia o se tamaoaiga tele ma le le mautonu i tuutuuga o le galueaiina.

O le tele o kukama:

  • "Hector" F1 - kukama ituaiga vao. Tetee i fa'ama'i ma leai se susu.
  • O le "Sparta" o se palu-pipi. O fua ua mama le pa'u, o lea e talafeagai ai mo le fa'asaoina ma le salting.
  • "Altai Early" - vave vave (i le aso 37) ma gaua'i.
  • "Evita" - ua talisapaia mo le tofo o fua. Latou te le oona tele.

O ituaiga o kukama eseese mo nofoaga e fa'ataunu'u ai e le talafeagai i taimi uma ona o lo latou le mafai ona fa'afetaui tuutuuga o le itulagi, e ui lava oi latou o ta'ita'i i fua.

O kukama Initia e manaia, lea e tupu mai i le 7 cm i le aso. Latou te tetee i se pa'u o le vevela.

Sa matua vave lava ona totoina ituaiga o Saina ma maua ai se manogi matagofie. O mea nei o le "Saina", ituaiga eseese o le "faatalitali".

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.