PisinisiAlamanuia

Laʻuina: fuainumera

Le alamanuia o le laʻuina o ona po nei, e faapefea se pisinisi faapitoa, faateleina talu ai nei e fai lava si malosi o ona aafiaga i luga o le tamaoaiga o le lalolagi. I le taimi, e manaomia 5 nofoaga i le faasologa o le vaega tau alamanuia aupito tele, sosoo ai ma le komepiuta, vailaau, suauu ma penisini ma vaega o teugatupe. alamanuia laʻuina o Rusia o se tasi o le aupito tele ma ua i ai se aafiaga taua i le atinae o lenei vaega atoa.

O lenei vaega e aofia ai se plurality o laau laiti lea e faataunuuina ai le aveesea mai o minerale (omea, mica, asbestos, graphite, potassium potash fanua, lime, taimane, koale, uranium'oa, uʻamea'oa, o le uʻamea tamalii ma faavae, ma mea eseese minerale fausiaina). Aveesea mai o le kesi ma le suauu i le tele o tulaga foi e faasino i le alamanuia laʻuina. O le atinae o uma lalo o le eleele (maina) ma tatala (galuega) o auala.

I le aluga o taimi ua mavae le 6 tausaga ua toetu mai o le alamanuia o le laʻuina mai lea nofoaga e 24 i le 5 i le tau alamanuia i le lalolagi. ua kamupani tetele tele mauaa i le taitaiina o tofiga i totonu o le tamaoaiga o le lalolagi (Rio Tinto, Vale).

Ina ia aso, e leai se atunuu ei ai se voluma atoa uma ituaiga i le lalolagi o maa ma minerale. Na o le 10 oi latou, oe ua taitai i le aofai o faaulufale faʻamaʻa, e mafai ona maua e uiga i le 35 ituaiga o oloa minerale. I totonu oi latou, Kanata, Aferika i Saute, Initia, Pasila, Ausetalia, ISA, Saina ma Rusia. Ae peitai, o le taumafaina o le alamanuia o le gaosiga o le taitaiga feliuliuaʻi tausia Saina.

I le atunuu o le "periphery" o le laʻuina o alamanuia e uiga i le 2.5% o le tuuina atu atoa mo le atunuu e sili atu Tamaoaiga faasalalau lenei fuainumera mai le 12 i le 16 pasene. O le atunuu Europa, na o Denmark, o le Netherlands, ua lelei atiina ae Norway ma Bulgaria, o le alamanuia.

Chile, Rusia, Ausetalia, ia Aferika i Saute ma Kanata i le pito i luga taitai lalolagi e lima i le alamanuia laʻuina. Ma le matafaioi a le vaega i nei tamaoaiga ua faateleina tele i tausaga talu ai nei ma tala mo le tusa o le 15%.

Uamea'oa, kopa, koale - punaoa faalenatura, ona o lea o le atunuu atiina ae o le tupe maua sili, sa latou tali atu mo e uiga i le 65%.

I le 2011 faateleina le alamanuia o le laʻuina o le lalolagi i lona gaosiga i le 6%.

Taʻua o le tulaga oi ai nei o mataupu i totonu o le e mafai ona avea le onset alamanuia laʻuina o le lalolagi o le mea ua taʻua o "vaitaimi fou". Ae, paga lea, ei ai nisi nuances: faateleina faatupulaia o le tau ona o le le lava o tagata faigaluega tomai, e talafeagai ona atiina ae ai le fanua ma le a lava le laiti ma laau faamau maualalo-lelei, le fuafuaina o le laʻuina o pea taugata, talu mai le nofoaga o tuuina atu e sili atu ona faigata ma ua tu mamao mai aai tetele .

O se taunuuga, e mafai ona tatou mautinoa fai e faalagolago malosi le alamanuia o le laʻuina o le lalolagi i le faatinoga o atunuu o le atiina ae o (mafuli Saina o se tagata faatau tele o oloa o le alamanuia). A faateleina taua i manaoga na tupu ai feeseeseaiga, Pasila, Initonesia, Initia. Ia manatua foi e uiga i le mea moni e faapea o le Iunaite Setete ausia le toe faaolaina mai o ana lava tamaoaiga ma tumau pea o se tasi o tagata faatau aupito tele. Uma le faamatalaga i luga aumaia le faamoemoe e mo le tulaga mautu o le tamaoaiga o le lalolagi i le fanua o le laʻuina o, ae o le tulaga lamatia o le ai ai pea iina. I le taimi, o le faatauina mai o lo oi ai meatotino e tatau ona filifili e fausia o outou lava. Ae peitai, mo le a sili atu le atoatoa lelei ma faigofie o le laʻuina o kamupani e mafaufau lelei ai auala e faaleleia ai le mea faitino kopi nai lo le fausiaina o se atoatoa fou.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.