News ma SocietyFaiga faavae

Le a le toe tau le US e faasaga i warming lalolagi

O aiaiga autu o le fuafuaga e tetee warming le lalolagi atoa, atiina ae e ala i le faaleaogaina pulega Obama. Na sainia le poloaiga tutusa Mati 28, Donald pu. US teena taumafaiga siosiomaga ma teena so o se tapulaa i luga o kasa oona kasa e laau mana koale. Lenei tala salalau faasalalauga tau a le lalolagi, faatasi ma lona faamatalaga moni taua amio. Lepeti Amerika pe afai latou asu lava, ma faatasi ai ma le lalolagi atoa? Mea e mafai ona avea ma taunuuga o lenei faaiuga?

O le tau faamatau i le tagata soifua

I le taimi o le tauiviga, faaupuga puupuu o le pu mo le toe foi mai o lona silisili ese sa i ai muamua o Amerika ei ai le tele o vaega, e aofia ai le malosi ma alamanuia. e tatau ona atiina ae le gaosiga o le atunuu, lea o le a manaomia ai le faateleina o le galuega, tamaoaiga tuputupu ae ma le isi aafiaga lelei o le tamaoaiga. I lenei galuega uma, e manaomia le malosi. Mea uma lava i le lalolagi, e le na o Amerika, ae Rusia iloa o loo faatasi industrialization i suiga i le laufanua, aemaise, o le tulai mai o le tele o se paipa smoky. Mo se taimi umi na manatu ai e le mafai ona faia i soo se mea. I le vaitausaga o le 60 e oo lava i le 70 ona tausaga e tele metropolises Western suffocated mai le asu, ma i nisi aai mo le tupe sa mafai ona manava e ala i se ea mama ufimata faapitoa. Ae e le gata i le aafiaga filogia o le siosiomaga o le faafitauli. O nisi suesuega ua faamaonia ma e foliga mai e le mafesiligia foi e faapea o le tau faamatau autu i le tagata soifua o kasa oona. Latou te le faatagaina faʻataga le ave infrared atagia mai o le laualuga o le Lalolagi, ma o le a iu lava ina taitai atu ai i warming lalolagi. Liusuavai glaciers ma icebergs, vasa tulai mai ma le faalilofia le konetineta atoa. O le a le iuga o le lalolagi. Ma le tauiviga mo le siosiomaga.

Le Maliega Faafeagaiga Kyoto ma le Maliega Paris

I le feagai ai o le tulaga matautia e faaono tau malosiaga tau alamanuia ua faailoa pulea tauofo, faia i latou lava e faaitiitia kasa oona o oona. Mo le taimi muamua lenei ua tupu i le aai Iapani o Kyoto i le faaiuga o le 1997. O le folafola US e faaitiitia ai le aofaiga o le asu 'oʻona leaga e 7%, o le Iuni a Europa - e 8%, ma isi atunuu ua malilie foi i tuutuuga eseese. Accede e le Maliega Faafeagaiga, le tele o setete, o se faagasologa e faaauau pea seia oo i le 1999. e lei folafola Saina ma le tele o atunuu le atiina ae o se mea. ave Rusia ma Ukraine se tulaga e le faateleina ai lo latou kasa oona i luga 1990 tulaga. E le gata i le atinae o le fuafuaga o le siosiomaga o le vaitaimi Maliega 2015-2016 Paris. I le faatusatusa atu i le Kyoto maliega faafeagaiga e faatonutonu ulufale atu i le siosiomaga a eseese o mea leaga, o le faamamafa na tuu atu i karaponi carbon. Ua folafola mai ia i le faalēaogāina o le Paris Maliega Donald pu.

O le "taua i le koale"

masani ua le laʻuina o se tasi o le vaega sili ona taua o le tamaoaiga o le atunuu US. Matou aai koale laau mana vevela, ma le faatomuaga o le fuafuaga a Obama mo le atinae o le "green" malosi, sa amata ona oo faigata lenei vaega o le alamanuia. Aemaise lava le lauiloa faiga o le siosiomaga o le pulega ua mavae tumau pea i le "atunuu" setete, ma faipisinisi tetele, o lana pisinisi e faavae i le faaaogaina o le mum ¯ u faʻamaʻa, o lona uiga kesi, suauu ma le koale, ua talosaga pea i le faamasinoga faatasi ma lawsuits e faasaga i tulafono puia ai a latou gaoioiga. I totonu o lenei faamoemoega, tuuina tau alamanuia i le faaitiitia US, ma i totonu o Saina, mo se faataitaiga, ua matua, lea na mafuaaga e valaau suiga o le tau pu "o se mauaga o le Saina", ma matua aoga mo i latou. folafola mai e le peresitene fou o le "taofi tau i le koale," ma i le taimi nei o loo faia.

Nafa ma le Siosiomaga

faatonuina pu le Siosiomaga Puipuiga Ofisa Scott Pruitt, 48, o le Loia Sili o Oklahoma, na lauiloa i le mea moni e faapea sa ia faitioina pea lava pea le talitonuga o warming lalolagi. E talitonu o ia fuafuaga siosiomaga a Obama - o taumafaiga faasolitulafono o le bureaucrats feterale e faoa faamalosi ai le alamanuia mana atoa US. O lea, o sui o le tuuaia Democratic Party Prewitt i le puipuia o aia ua tuufaatasia faaletulafono o le suauu tele, kasa ma pisinisi koale. O ai oi latou e sili atu ona saʻo, e na o taimi o le a taʻu atu. Ua i ai foi i totonu o le Democrats, Senate J. Inhofe, o le na talitonu o ia o le pulea o le siosiomaga soona faaleleia sauaga bureaucratic i pisinisi, ua faia ai le tulaga mo le sili lipine lanumumu, ma le saolotoga lava ia -. O se tala o le tupe talafeagai "faatanoa", ma e leai se mea e sili atu.

finauga pu

O le mea moni e faapea e mafai ona faia gaoioiga tau alamanuia lalolagi se aafiaga patino i le siosiomaga, e le faafitia Peresitene pu, ae sa ia faaalia pea lava pea le manatu o le avanoa i le faasaoina o le siosiomaga lelei ao faateleina le gaosiga o oloa. Foafoaga o ni galuega fou - o le galuega autu, faapea foi ma le faaitiitia o le faalagolago o le suauu taua. o Maliega Paris le aoga mo le US, e pei ona faatapulaa ai le avanoa o le malosi gaosiga ma le tuputupu ae alamanuia atoa. O le faafitauli autu - o le manaoga o le mum ¯ u lē faʻamaʻa e faaitiitia ai kasa oona karaponi carbon i le siosiomaga. ua tuuaia pu o le le amanaiaina o mea moni faasaienisi. I ai moni lava e teena e le peresitene o le sailiga?

faitioga o le teori

"Oona" hypothesis, mo mea uma e le o lona obviousness e aunoa ma lona vaivaiga. Atonu e mafai ona manatu i lona adherent sili ona lauiloa o Albert Gor, e leai lava, ae peitai, e leai se malamalama faapolofesa i le fanua o le faasaienisi o le tau, ae ua i ai se malosi e le masani e faatalitonu ona aofia i le afioaga o se tulaga matautia i le aoao. Ae peitai, i le tulaga lenei faasaienisi tonu sili atu le taua nai lo le fiafia faalelagona.

Tagata e moni lava e mafai ona mafua ai le faaleagaina taua i le natura, ma tuu i luga o lona aafiaga faatekinolosi, ae carbon karaponi e le o le vaega sili ona lamatia. I le faaopoopo atu, o loo i ai isi punavai o lenei mea, e le o lava natura, ma e le aofia ai i latou e le mafai, le mea e leaga, e leai se feagaiga faava o malo. Mo se faataitaiga, ua faatatauina e faapea o le sasao o le Mauga o Pinatubo i Filipaina (1991) taitaiina atu ai i le tatalaina o carbon karaponi e sili atu i le taunuuga o le gaoioiga o tagata i le talafaasolopito atoa o lona i ai. Ae o le tele o maugamu, ma latou sasao mai lea taimi i lea taimi.

Aisea e karaponi carbon?

E leai se masalosalo na aumaia Donald pu i luga o ia lava le anoano e sosoo ai o le faitio, i le faatusatusa atu i lea moliaga muamua uma, e aofia ai sootaga tuuaia i Rusia, e mafai ona mou atu. Le tuuina atu o le malamalama green e faateleina ai le gaosiga o le koale ma le faaaogāina o le nofoaga o le mana, e encroaches i se tasi o le maa tulimanu o le ala o Amerika o le olaga o le fiasefulu tausaga mulimuli - i le saogalemu o le siosiomaga. I le taimi lava lea e tasi i le faatagaina atunuu tele lava fesiligia mai le vaaiga o le puipuia Europa o le natura, elemene o intensification o pulega, e aofia ai le faaaogaina o genetically fesuiai meaola ma oloa tau faatoaga vailaau, faas ¯ aina i le tele o atunuu.

Le tulaga lamatia pu?

E faasaga i le Peresitene o ua uma ona faia le Iunaite Setete e ala i sui o le faalapotopotoga o le siosiomaga. E tusa ai ma billionaire tagata tiotio Tom Steyer, ua ia faia pu se solitulafono e faasaga i tulaga faatauaina o Amerika ma lamatia ai le soifua maloloina, tamaoaiga ma le puipuiga o tagatanuu uma. Malaga Van Noppen, peresitene o se isi vaega o conservationists, valaauina Earthjustice, o le a molia le ulu o setete. Ua faitio le e ono salalau atu, ma o se taua vala sao i lo latou filemu, e mafai ona avea ma se alualu i luma moni o le tamaoaiga, faatasi ai ma se vaega taliaina o le saogalemu o le siosiomaga. Pe o le a liliu mai i le pu? a taʻu taimi.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.