Faavaeina, Tala
Manumalo le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Faalua Lalolagi Taua - talafaasolopito. Le Taua Lona Lua a le Lalolagi - le tupe leiloa Soviet Union
silafia e lo tatou paneta a le tele o le toto taua ma taua. aofia ai o tatou talafaasolopito o feteenaiga internecine eseese. Ae na o le leiloa o le tagata ma mea i le taimi o le Taua II faamalosia le tagata e mafaufau i le taua o le olaga o tagata uma. Na tuanai ai o le tagata na amata ai ona iloa e le faigofie ona e tatala oti e toatele ma e faigata ona taofia ai. ua faaalia i lenei taua i atunuu uma o le lalolagi, e le taua mo le lalolagi uma.
Le taua o le suesuega o le talafaasolopito seneturi lona luasefulu
Le tupulaga laiti o nisi taimi e le malamalama i le eseesega i le va o le Taua lotonuu Tele ma le Taua II. Talafaasolopito i le tausaga ina ua mavae lo latou faauuga, le tele o taimi rewritten, ina talavou tagata e le faapea fiafia i na mamao mea na tutupu. E masani lava, o nei tagata o mea e fai e oo lava i moni iloa o lē na auai i na mea na tutupu ma le tupe leiloa i le Taua II mafatia tagata. Ae le mafai ona galo i le talafaasolopito o le atunuu. Afai i aso nei e matamata i ata tifaga o Amerika e uiga i le Taua Muamua a le Lalolagi Lua, o se tasi e mafai ona manatu e na o le faafetai i le ua mafai Army US le manumalo i Nazi Siamani. O le mafuaaga lena e tatau ai e aumai i lo tatou tupulaga talavou le matafaioi o le Soviet Union i nei mea na tutupu faanoanoa. O le mea moni, o le tupe leiloa e sili i le Taua Muamua a le Lalolagi Faalua e mafatia o ia i tagata o le USSR.
Prerequisites o le taua sili lea ona faamaligitoto
O le feteenaiga faaauupegaina i le va o le militeli lalolagi lua ma coalitions faaupufai, o le sili fasiotiga i le talafaasolopito o le tagata ua amata 1. 09. 1939 (faatusatusa i le Taua lotonuu Tele, lea umi mai 22. 06. 1941 e 05. 8. 1945 g). E faaiuina na 2. 09. 1945 lea, alu ai le 6 tausaga lenei taua. O le teisi mafuaaga o lenei feteenaiga. E aofia ai: a loloto le lalolagi faigata i le tamaoaiga, o le faigata o faiga faavae o nisi o setete, o le le lelei o aafiaga o le taimi nei i le taimi o le Versailles-Washington faiga.
Auai i le feteenaiga faava o malo
I totonu o lenei feteenaiga i se tasi faailoga po o se isi ua maea ona aafia 62 atunuu. Ma o lenei e ui lava i le mea moni e faapea i le taimi i le lalolagi sa i ai se aofai o 73 setete tupu. ave nofoaga taua tele i konetineta e tolu. na tau taua Naval i le vasa fa (Atalani, Initia, Pasefika ma Atika). Aofai o atunuu tau suia le tele o taimi i le taimi o le taua. O nisi o setete aafia i fetauaiga malosi, ae o isi e ala i so o se auala e fesoasoani ia latou paaga soʻofaʻatasiga (masini, meafaigaluega, o meaai).
Le aneti-Hitler soʻofaʻatasiga
Le taimi muamua, sa i ai 3 tulaga i le soʻofaʻatasiga: Polani, Farani, Iunaite Malo. ua tatau ona totogi lenei i le mea moni e faapea sa ina ua mavae le osofaiga i nei atunuu amata Siamani e faatautaia gaoioiga taua toaga i le teritori o nei atunuu. I le 1941, i le taimi na tosina taua i atunuu e pei o le USSR, o le ISA, Saina. Gata i lea, o le soʻofaʻatasiga auai i Ausetalia, Nouei, Kanata, Nepal, Yugoslavia, o le Netherlands, Siekisolovakia, Eleni, Belgium, New Zealand, Tenimaka, Luxembourg, Albania, Union o Aferika i Saute, San Marino ma Turkey. I se tasi o tulaga po o se isi soʻofaʻatasiga paaga uamea ma atunuu e pei o Guatemala, Peru, Costa Rica, Colombia, Dominican Republic, Pasila, Panama, Mekisiko, Atenitina, Honduras, Chile, Parakuei, Cuba, Ecuador, Venezuela, Iurukuei, Nicaragua , Haiti, El Salvador, Bolivia. Latou auai i Saudi Arapi, Aitiope, Lepanona, Liberia, Monokolia. I le taimi o le taua, e le na auai soʻofaʻatasiga aneti-Hitler i latou Setete lea ua faamuta lona avea o paaga o Siamani. O lenei Iran (talu mai le 1941), Iraq ma Italia (talu mai le 1943), Bulgaria ma Romania (i le 1944), Finelani ma Hanikeri (1945).
Le Taua II o le Lalolagi (paaga Siamani)
O le taunuuga o le taua
E ui lava i le mea moni e faapea i le tausaga o le Taua II le tele o taimi ua suia le aafia i lenei suiga i le lalolagi o tulaga, o le taunuuga o le i ai o le atoatoa o le manumalo o le aneti-Hitler soʻofaʻatasiga. (- faapuupuu UN) I le maea na foafoaina ai lenei faalapotopotoga faava o malo tetele o le Malo Aufaatasi. O le taunuuga o le manumalo i lenei taua o le faasalaga o le le filosofia Nazi ma faasā Nazi i le taimi o le faagasologa Nyurbergskogo. Ina ua maea le faaiuga o le faaitiitia tele le feeseeseaiga lalolagi le matafaioi a Farani ma Peretania i faiga faapolotiki lalolagi, ma le Iunaite Setete ma le Soviet Union avea le superpowers moni, vaevaeina i latou lava i le lalolagi i fou o uunaiga. lua atunuu o le tolauapiga na faatuina ma diametrically faatuiese faaupufai faiga (kapitalisiga ma sosialisiga). Ina ua mavae le Taua II uma i luga o le paneta amata malo decolonization vaitaimi.
Battleground
Siamani, le Taua II lea o se taumafaiga ina ia avea le superpower tasi, na taitaia le tau faatasi i vaega e lima:
- Western Europa: Denmark, Norway, Luxembourg, Belgium, Netherlands, UK, Farani.
- Metitirani: Eleni, Yugoslavia, Albania, Italia, Kuperu, Melita, Libya, Aikupito, North Aferika, Lepanona, Suria, Iran, Iraq.
- Sasae Europa: o le USSR, Polani, Nouei, Finelani, Siekisolovakia, Hanikeri, Romania, Bulgaria, Austria, Yugoslavia, Barents, Baltic ma Sami Black.
- Aferika: Aitiope, Somalia, Madagascar, Kenya, Sudan, Equatorial Aferika.
- Pasefika (faatasi ai ma Iapani): Saina, Korea, South Sakhalin, Sasae Mamao, Monokolia, o le Islands Kuril, Islands Aleutian, Hong Kong, Indochina, le Islands Andaman, Burma, Malaya, Sarawak, Singapore, Gollandaskaya East Indies, Brunei, Papua Niu Kini , Sabah, Papua, Guam, o le Atu Solomona, Hawaii, Filipaina, Midway, Mariana ma le tele o isi motu o le Pasefika.
O le amataga ma le faaiuga o le taua
O le uluai leiloa i le Lona Lua o le Lalolagi Taua amata ona taufetuli mai le osofaiga o Siamani autau i luga o le teritori o Polani. ua leva faatulaga Hitler le tulaga mo se osofaiga i luga o le tulaga. 31. 08. 1939, o le fetaomi atu i Siamani lipotia le pueina o leitio militeli Polish i Gleiwitz (e ui lava o se saboteurs faaonoono), i se vave e 4:00 am 1. 09. 1939 vaatau "Schleswig-Holstein" amata ona bombard le faamalosia i Westerplatte (Polani). Faatasi ai ma le 'au e nofoia avea Slovakia Siamani teritori a se isi tagata. manaomia Farani ma Peretania o le talaina i tua o le Hitler o fitafita mai Polani, ae sa ia teena. Ua 09. 3. 1939 Farani, Ausetalia, Egelani, sa tautino mai le taua i Siamani New Zealand. Ona sa auai i latou i Kanata, Newfoundland, Union o Aferika i Saute, Nepal. Vave amata ona e maua ai le malosiaga Taua Lalolagi toto II. USSR, e ui lava, ma aumaia ai se conscription faavae faanatinati, e 22. 06. 1941 ma e lei folafola mai le taua i Siamani.
O le afaina o feteenaiga lalolagi
O le uluai tupe leiloa tele-fua i le Taua II mafatia le tagata Polani. Le autau a lenei atunuu e le mafai ona tetee a malosi masalomia i le fofoga o Siamani 'au. ua i ai lenei taua se aafiaga e le mafaatusalia i luga o tagata uma. ua tosina atu i le taua e uiga i le 80% o tagata uma e ola i le lalolagi i lena taimi (sili atu i le 1.7 piliona. Pers.). na tupu gaoioiga militeli i luga o atunuu e 40. Mo le 6 tausaga o le lalolagi feteenaiga i le faaauupegaina malosiaga uma le autau na galulue faataamilo 110 miliona. Pers. E tusa ai ma le fou leiloa tagata aofaiga e tusa o le 50 mln. Tagata. I le taimi lava lea e tasi i le na fasiotia luma na 27 miliona. Pers. O le vaega o totoe o le afaina o tagata lautele. O le tele o tagata olaga leiloa i atunuu e pei o le USSR (27 miliona.), Siamani (13 mln.), Polani (6 miliona.), Iapani (2.5 miliona.), Saina (5 miliona.). Masaa isi atunuu tau sa: Yugoslavia (1.7 miliona.), Italia, Romania, o le UK, Eleni (0.4 miliona (0.5 miliona.) (0.5 miliona.) (0.4 miliona.). ), Hanikeri (0.43 miliona.), Farani (0.6 miliona.), o le USA (0.3 miliona.), Niu Sila, Ausetalia (40 ths.), Belgium (88 ths.), Aferika (10 afe )., Kanata (40 ths.). sili atu le tolauapiga Nazi o faasalaga nai lo le 11 miliona. na fasiotia tagata.
Leiloa mai feteenaiga faava o malo
E le ofoofogia a leiloa aumaia tagata Faalua Lalolagi Taua. Talafaasolopito o le molimau i le 4 trillion tala, lea e alu atu i le militeli faaalu. Tatou tau setete mea tau faitauina mo le tusa ma le 70% o le atunuu o tupe maua. Mo ni nai tausaga, o le alamanuia i le tele o atunuu ua atoatoa toe taulai i le tuuina atu o masini militeli. O lea la, o le Iunaite Setete, USSR, Peretania ma Siamani i le taimi o le taua sili ona maua nai lo le 600 afe le taua ma vaalele felauaiga. Auupega o le Lalolagi mo le 6 tausaga ua avea sili atu ona lelei ma e oti ai. O le mafaufau e sili ona matagofie o le atunuu tau na nofoia le gata i lona faaleleia. O le tele o auupega fou faamalosia e sau i luga i le Taua II. ua faaleleia pea tane i Siamani ma le Soviet Union i le taimi o le taua. I lenei tulaga, e faatupuina ai atili masini lavelave e faaumatia le fili. Latou numera i le faitau afe. O lea la, e na o taavale armored, tane, ma le amio uunaia na tuli fana i 280 afe F conveyors laau militeli afio ifo i le 1 miliona vaega eseese fanafanua ..; e uiga i le 5 miliona fana .; 53 Mill. Fana, carbines ma fana. Tele le faatafunaga ma le faafanoga o le afe ma afe o le aai ma isi nofoaga aumaia faatasi ai ma le Lona Lua o le Lalolagi le Taua. O le talafaasolopito o le tagata e aunoa ma le mafai ona alu se mea o tupu eseese atoatoa. Sa toso i latou atinae ona o lona uma atunuu mo le tele o tausaga. Ina ia aveesea ai aafiaga o le feteenaiga militeli faava o malo ua tuua aofaiga tele o tupe ma faamalosia le faitau miliona o tagata.
leiloa o le USSR
Lava e tatau ona totogi le tau maualuga mo lea sa faamutaina vave le Taua Lona Lua. Soviet leiloa aofaʻi e uiga i le 27 miliona. Pers. (Faitau I le mulimuli i le 1990). Ae paga lea, e maua ai faamatalaga saʻo ua uma ona ono le mafai ona manuia, ae e sili ona moni lenei fuainumera. E tele ni tala faatatau eseese o le leiloa o le USSR. O lea, mafaufau e fasiotia po o le maliu o le manua e ala i le taualumaga e gata ai e uiga i le 6.3 miliona.; 0.5 miliona maliliu mai faamaʻi faasalaina i le oti fasiotia i faalavelave .; 4.5 miliona. Misi ma POWs. tali tupe leiloa demographic Aoao o le Soviet Union mo le sili atu 26,6 miliona. Pers. I le faaopoopo atu i le tele le aofai o tagata na aafia i lenei feteenaiga, o le Soviet Union mafatia tele tau tupe leiloa. E tusa ai ma le fuafuaga ua latou faia e sili atu nai lo le 2.6 trillion. Laulelei. I le taimi o le Taua II ua vaega po o le atoatoa faaumatia le faitau selau o aai. I luga o le na tafiesea lalolagi silia i le 70 afe o nuu. 32 000 pisinisi tau alamanuia tele sa faaumatia atoatoa. Na toeitiiti lava atoa faaumatia e faatoaga, o le vaega o Europa o le USSR. I le toe fausia o le atunuu i le muai-e ave le tele o tausaga o le tele o taumafaiga ma le tele tau.
Similar articles
Trending Now