MalagaFaatonuga

O fea oi ai le Hebrides?

A tele vaega o le motu o loo i Matusisifo o Europa, ua lauiloa o le Peretania. I le faaopoopo atu i le UK ma Aialani, o lenei atumotu e aofia ai foi le Hebrides. I le tautoulu o le mulimuli i le 2015 sa latou faalogo i le tele o 21 Oketopa le faasalavei aoaoga muamua Europa na tauaveina se pulu ballistic latalata i le Hebrides.

nofoaga taofia o le natura i matu

o lo oi le faasologa mai le talafatai i sisifo o Sikotilani. Lua filifili tuueseeseina i le sami Vasa Atalani Hebrides fuaitau e fesootai ma Nord-Minch ma Minch Little. E sili laitiiti atu ma le 500 ma le tele lava gaoa motu maualuga ma islets o ua manned na o le 100 ua vaevaeina i Hebrides Fafo (tasi filifili) ma le lotoifale (matagaluega lona lua).

O le a le laualuga o le laueleele i matu? O le eria atoa e tutusa ma le 7.2 sq. M. km, vaituloto ei 1.6 sq. m. km. O le vaega o totoe o le laualuga mo le tele o vaega, po o le papa po o le faataufusi. I laufanua faataufusi tele o bogs peat. I le faaopoopo atu, o loo i ai fanua lava, o loo i faatanoa ma autu - e sailia o glaciation anamua. I nisi motu, e pei o le, mo se faataitaiga, i Skye, o loo i ai fanua maualalalo, faigata silia a maualuga o le 1000 mita e maualuga ai le sami.

Ili o le matagofie saua

Hebrides, e masani ona taʻua o le "faasologa i luga o le pito o le lalolagi", "o le malo o le matagi ma galu," matua faagaeetia matagofie matu ogaoga. aumaia boulders Windswept foliga ofoofogia ma le mananaia resembling faatusa tetele ua toetu tuusao mai le galu foamy. E le i tofo a tagata uma matagofie faapena, ae o tagata tafafao maimoa, o se tasi o le tupe maua a le tala o le tupe i le lotoifale, faatasi ai ma fagota, faatoaga ma le alamanuia o le suauu.

itulagi Iunaite Malo

maua Hebrides fafo ma Totonu subordination pulega eseese. Eria Motu i Sisifo, po Leai Elena Shiar - o Sisifo po o fafo, Hebrides. Sikotilani, lea na i ai, umia ma le 1266 nei teritori. E tusa ai ma le Feagaiga o Perth, sa tuuina atu i ai le Hebrides Fafo e ala i Norway. toe umi lenei pepa aloaia tauvāga i le va o atunuu e lua mo le aia tatau i le motu.

Lē aogā i Sikotilani o se malo tutoatasi mai le 854 i le 1707. Ae na avea ma se vaega o le Malo o Peretania, ma le faamasinoina e se referendum talu ai nei, le saolotoga ma le tutoatasi o le a vave maua ai so o se taimi. Faaauau mai lenei mea moni, o motu uma, e faatatau i Sikotilani, e aofia ai pea i le tuufaatasiga o le UK.

Best motu Sikotilani i Sisifo

faafesootaia West le faasologa, o, o le Hebrides Fafo, e aofia ai le 15 motu, lea ei ai se faitau aofai tumau, ma le tele o nofoaga matua lē ainā laueleele. O le Totonu Hebrides ma le Iunaite Malo i Sisifo Motu Hebrides valavala ai i le sami ma le vaapiapi Minch North. I totonu o lenei itulagi o papa matua lē ainā, o loo i le itu i matu. O le aia tatau e luiina le Rockall Sikotilani Iunaite Malo, Tenimaka, Aialani ma Iceland. Lewis ma Harris, North Uist, Benbecula, South Uist ma Barra - o le vaega sili lea e taʻua o le atumotu ua taʻua o le Hebrides Fafo.

motu laiti o le sootaga i sisifo

E ese mai i maa laiti, faiaʻe mai le galu, ma le faasologa, i le vaega lenei o le motu e aofia ai Flann - a atumotu laiti, o loo 23 kilomita i matu o le aupito tele vaega o le laueleele-ma-Lewis Garissa.

ua matua lē ainā motu Flann talu mai le 1971. O le isi atumotu tuufua tuua e le faitau aofai o tagata i le 1930, o loo tu 64 km i sisifo o North Uist. Ua taʻua o St Kilda. Rona ma Sula Sgeir - mamao mamao ese mai le tino autu o le motu, ma oi latou foi, auai i le Hebrides Fafo.

specialties le lotoifale

O le mea moni, tafe faatonuina i Sikotilani uma o le turisi, 119 o nei motu o le itiiti asiasi. Ae afai e maua malaga iinei, i se tasi o le itulagi 32 o Sikotilani, o lo latou matagofie masani faatalitali mai i le Matusisifo o le atunuu. I lalo o le uiga o le olo ofoofogia o le fanau mai Sikotilani anamua, sinasina matafaga, mauga ma wasteland, green Meadows ma laau filifili o Birch dwarf. E faasaoina tu masani o Gaelic i Sikotilani ma e fiafia i le tofo anamua - agaga ma mafiafia, meaai tausiga. Ae turisi e mafai ona tosina ma kolone manulele, faamaufaailoga matamata rookeries ma tafola matamataina.

Mataaga ma mamanu

iloa muamua Hebrides uma mo lo latou olo anamua maoae pogisa, e pei o Kimisul ma Danstaffneydzh, Skipness ma Danolli. Benediktiysky nofoaga faafaifeau matagofie i luga o Iona ma falesa i Saddele. tumau pea le motu o se nofoaga o le malaga ese atu a vaega a tagata o anamua Aborigines, o le ua sili ona mataʻina o le Calanais. O ia o se mea amiotonu ma o loo tu i le Hebrides Fafo, i le motu o Lewis.

O lenei vaega megalithic - o le maa faamanatu sili o le vaitau o Neolithic i le Motu o Peretania, e ui lava ona o le mamao e le faapea foi ua lauiloa o Stonehenge ma Avebury. O iinei i luga o le fasi tele o le laueleele na maua artifact tulaga ese le Hebrides Fafo i le 1831, ua lauiloa o le "Lewis Chessmen." Latou ma sui o le 76 fuainumera vaneina mai valusu nifo masalo i le carvers senituri XII mai Trondheim (Nidaros), o le lona tolu aai aupito tele i Nouei.

O le motu aupito tele o le Hebrides

E tatau ina ia manino i le mea e le Motu o Lewis. O le tasi lenei o le vaega aupito tele i le motu o Lewis ma Harris, o lona vaega e 2179 sikuea mita. km. Talafaasolopito, o nei vaega e lua, Lewis ma Harris, valaauina i se motu ese, e ui e le moni lenei mea.

O le nofoaga autu o le pulega ma le taulaga sili Hebrides Fafo - Stornoway (faitau aofai o tagata e sili atu nai lo le 19 000 tagata). O iinei o le fale gaosi tele lava mo le tuuina atu o "Harris Tweed" - o le ie i le lotoifale. E 4 km mai Stornoway o Malae Vaalele, ua fesootai e malaga tuusao i Glasgow ma Edinburgh.

natura Amazing o le Hebrides (ata faapipii atu i le mea). E tatau ona taʻua e faapea i le ua vaituloto Alpine le Motu o Lewis. Latou vai fou, o loo tafe, agi i le vasa i luga o se lautele ledges papa. O se tasi o faʻasitepu taʻua Grimersta o se tasi o mataaga autu o lenei motu.

Hebrides totonu

Lotoifale, po o Peretania, le Hebrides o loo tu i le talafatai o le UK. O le aupito tele i latou - o le lagi.

O nei motu i ai i le Feagaiga lava e tasi o Perth foi, siitia atu i Sikotilani, ae i le 1707 sa latou aveesea mai ia te ia ma avea ai ma vaega o le malo o Peretania. O le vaega atoa e faasino i le Hebrides Totonu, o le 4158 kilomita faatafafa, o le faitau aofai o tagata soifua iinei tumau, e sili atu nai lo le 19 000 tagata.

O le motu sili ona matagofie

O le pito i tele o Hebrides Internal o taʻua i luga Skye ma se vaega o le 1656 sq. km. Mulimuli Mull (875), Islay (620) ma isi. o Skye vaega o se faasologa laiti taʻua o motu Askrib. Manaia e asiasi atu o le faamoemoega o le motu lofia i le suasami o Sanday. E taʻua o le eria e lofia i le suasami o le laueleele lea ua vavae ese mai le motu autu po o le tuaoi motu o ducts palasitika pe faalenatura, mou i maualalo itula tai. Ma i le Aso Sa e sosoo ai i se motu tele picturesque o Canna i le uati tai mafai ona agai i luma Watts - o le fata talafatai e toso mai le alu ese o le vai. Matua matagofie motu GALA malifa maʻa. Mea na faagaeetia ai Dunvegan Castle, o loo i le Motu o Skye!

Sili ona asia e turisi

Hebrides (ata o loo tuuina atu i le mataupu), ma Skye aemaise lava, ua lava picturesque.

e fesootai lenei motu i le 1995, faatasi ai ma se alalaupapa laueleele tele. I le faaopoopo, e fesootai ai le vaa i le nuu o taulaga Mallaig i le motu, i taimi uma i le auaunaga o turisi. ua taʻua o le lagi "Sikotilani i le laiti". E tatau ona tusia i lenei vaega atoa o le Motu o Peretania atiina ae le tuuina atu o ie woolen - tweed. O le mamoe le fulufulu mamoe mai lea o lo o faia, o loo maua iinei i fuainumera tetele. mafai ona mitamita Islands Totonu o Cace a Fingal (Island o Staffa). Sa matua faagaeetia ia asiasi iinei i le 1829, Feliksa Mendelsona, ina ia tusia se overture konaseti agavaa "O le Hebrides po Cace a Fingal".

Hebrides natura

E pei ona taʻua i luga, le laueleele lea o le Hebrides o (vai i matu o le Vasa Atalani), matua ogaoga - o le vevela averesi Ianuari o 4-6 tikeri Celsius, ma ia Iulai - 12-14. E seasea ona i ai timuga, o timuga o le 2000 mm i le tausaga. Le tau e mafai ona suia manino i totonu o le afa itula. Ma, o le mea moni, ei ai le pu matagi e le aunoa. A o le Flora ma fauna le lotoifale, o nisi bednovato, faatusatusa i le Motu o Peretania tele, o le faamaualuga tele o ituaiga, o loo maua i luga o le teritori ma o loo lisiina i le Tusi Ulaula. Le faamaufaailoga lenei lanu efuefu, ma le chough, papaʻe tailed aeto, guillemot uliuli.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.