FaavaeinaTala

O iloa Aferika ma o le a le tausaga

I luga o le fesili po o ai i maua Aferika ma o le a le tausaga, e le mafai ona tuuina atu se tali maoti. Sa lauiloa o le talafatai i matu o le konetineta o Black i le Europa i le mamao i tua i aso anamua. sa Libya ma Aikupito vaega o le Emepaea o Roma.

O le vaega suesue i laiti Sahara i Aferika, sa faalauiloa i le tausaga Potukale o Discovery. Peitai, sa tumau pea unexplored itulagi i totonu o le konetineta o Aferika seia oo i le senituri ogatotonu XIX.

tausagā

faavaeina e le Phoenicians i le itulagi Metitirani le tele o aai-kolone, lea o sili ona lauiloa o Carthage. O le tagata o tagata faatau ma seafarers. Faataamilo i le 600 TLM i le Phoenicians aveina i luga o le tele o vaa e malaga faataamilo i Aferika. Latou folau mai le Sami Ulaula i Aikupito, agai i saute i le talafatai, lapotopoto le konetineta, liliu i matu, ma mulimuli ane na pau i le Sami Metitirani ma toe foi atunuu. O lea, o le uluai e iloa Aferika, e mafai ona iloiloina le Phoenicians anamua.

O le malaga o Hanno

Faasaoina puna anamua e faamatala ai le malaga i le talafatai o Phoenicians Senegal faataamilo i le 500 TLM. O le taitai o le malaga o le Tautai o Carthage. o le talafaasolopito iloa muamua lava lenei o se malaga i totonu oi latou oe na maua Aferika. igoa o lenei tagata Gannon.

O lona fua o le 60 vaa mai Carthage, ui atu i le Strait o Gibraltar ma siitia i le talafatai Moroccan. E Phoenicians faavaeina ni kolone, ma agai i luma. ioe talafaasolopito o ona po nei e oo Gannon, a itiiti mai e Senegal. Masalo o le tulaga ogaoga o le malaga na avea Cameroon po Gabon.

polokalame Arapi

E le XIII senituri TA, na faatoilaloina North Aferika e le Muslims. Ona latou siitia i luga. I le itu i sasae, i le Naila e Nubia, i le itu i sisifo - i le Sahara i Mauritania. faamatalaga saʻo e uiga i mea tausaga tatalaina le Arapi Aferika, e le i faasaoina. E talitonu o le faasalalauina atu o isalama i totonu o tagata uli o le na tupu i le konetineta i le tele o seneturi IX-XIV.

faagaeetia Portuguese vave

naunau Europa i le konetineta uliuli i le senituri XV. Potukale tutui Enrike (Heinrich), ua taʻua o le Tautai, faiga suesueina le talafatai o Aferika i le sailiga o se auala sami i Initia. I le 1420, o le faavaeina Portuguese se nuu i le motu o Madeira, ma i le 1431 tautino lona Azores teritori. O nei nofoaga ua avea ma vaega faasino mo faagaeetia lumanai.

I le 1455 ma le 1456 e lua suesue Alvise Cadamosto mai Venice ma USUS di solofanua Genoa le taunuu vaa le fofoga o le Gambia ma le talafatai o Senegal. I le taimi lava lea e tasi, o se isi tagata suʻe nuʻu Italia Antonio De Noli maua le motu o Cape Verde. Na avea mulimuli ane lona kovana muamua. nei malaga uma, o le na tatalaina ai le Europa i Aferika, sa i ai i le galuega a le Enrique perenise Potukale. maua faatulagaina latou malaga Senegal, Gambia ma Guinea.

nisi suesuega

Ae ina ua uma le maliu o Henry le Tautai, o le faagaeetia Potukale i le talafatai o Aferika faaauau pea. I le 1471 na tatalaina Fernan Gomes le laueleele i le auro mauoa o le Ghana. I le 1482 o loo maua Diogo Kahn le fofoga o se vaitafe tele, ma aoao e uiga i le i ai o le malo tele o le Congo. faavaeina Potukale i Aferika i Sisifo ni olo faamalosia. Latou faatauina atu le pule i le lotoifale o le saito ma ie i fesuiaiga o tupe mo auro ma pologa.

Ae o le sailiga mo le ala i Initia e faaauau pea. I le 1488, oo Bartolomeu DIAS le tulaga southernmost o le konetineta o Aferika. na igoa ia le Cape o le Faamoemoe Lelei. Ina ua fesiligia po o ai ma pe a tatalaina Aferika, e masani ona i ai i le mafaufau o lenei mea na tupu.

Mulimuli ane, Vasco da Gama, ma tuua ai le Cape o Lelei Faamoemoe, ia alu i luma ma i le 1498 taunuu i Initia. I le ala sa ia iloaina Mozambique ma Mombasa, lea na ia maua e sailia o le tagata faatau Saina.

nofoia Holani

Talu mai le senituri xvii, sa amata foi le Holani e ati i Aferika. Latou faavaeina le West Initia ma East Initia Company e faʻakolone le laueleele i atunuu i fafo, ma sa latou manaomia le uafu vailauga e malaga atu i Asia. O le taumafai Potukale e taofi ai le faanaunauga o le Netherlands. Latou faapea mai o se tasi tatalaina muamua a Aferika, ma o se tasi e tatau ona lava konetineta. ensued Taua i le va o setete, lea na mafai ai ona maua le Holani a foothold i luga o le konetineta.

I le 1652 faavae Jan van Riebeeck le aai o Cape Town, o le amataga o le nofoia o Aferika i Saute.

O le faanaunauga o isi atunuu Europa

I le faaopoopo atu i le gagana Potukale ma Holani, isi setete saili foi e faatu se kolone i luga o le konetineta. e mafai ona valaauina i latou uma i se tulaga faapitoa ei latou oe maua Aferika, ona o le teritori o laiti Sahara sa i taimi o Aferika atoa unexplored, ma faia malaga taitasi mea fou.

Ua uma ona i 1530 amata ona fefaatauaʻi o le faatauʻoa British i Aferika i Sisifo, mai i feteenaiga ma le 'au Potukale. I le 1581 Frensis Dreyk taunuu i le Cape o le Faamoemoe Lelei. I le 1663, o le fausia British Fort James i le Gambia.

ua Farani ona mata i Madagascar. I le 1642 ua faavaeina i le Kamupani Farani i Sasae Initia se nuu lea i le vaega i saute taʻua Fort Dauphin. lomia Eten flacourtia De a memoir e uiga i lona taimi i Madagascar, lea mo se taimi umi ua avea ma punavai autu o faamatalaga e uiga i le motu.

I le 1657 faavaeina e le tagata faatau Swedish o le nuu o Cape Coast i Ghana, ae sa vave tutuli ese i fafo e le Danes, o le na faavaeina Fort Christiansborg latalata i aso nei Accra.

I le 1677, o le Prussian Tupu Friedrich Wilhelm ou auina atu ai se malaga i le talafatai i sisifo o Aferika. Le taitaiau o le malaga, na fausia ai e Kapeteni Blonk se nuu taʻua Gross Fridrihburg ma toefuatai se tuulafoaiina Portuguese olo o Arguin. Ae i le 1720, o le filifili tupu e faatau atu le faavae i le Netherlands mo 7000 ducats.

Studies o le senituri XIX

I le tele o seneturi xvii-XVIII, ua tonu lelei suesue i le talafatai atoa o Aferika. Ae i totonu o le teritori o le konetineta mo le vaega e sili ona tumau o se "nofoaga paʻepaʻe". O i latou oe ua maua Aferika, sa pisi aveesea le aoga nai lo le suesuega faasaienisi. Peitai o le ogatotonu o le XIX senituri ma le vaega i uta ua le mataupu o le aia a le Europa. I le 1848 na tatalaina ai le Mauga o Kilimanjaro, i luga o lea ua ufitia i le kiona. O le masani ai le natura o Aferika, muamua iloa ituaiga o manu ma laau ua tosina saienitisi Europa.

saili foi Katoliko ma faifeautalai Porotesano e ati le loloto i le konetineta e talai le Faa-Kerisiano i totonu oi latou e le masani ai i le ituaiga.

Livingstone David

I le amataga o le XIX senituri iloa lelei Europa lea o Aferika. Ae lava lelei le malamalama o loo i totonu. O se tasi o tagata e maua Aferika mai se kuata e lei mafaufauina, o se faifeautalai Sikotilani Livingstone David. Ia faia uo i le faitau aofai o tagata i le lotoifale ma mo le taimi muamua asiasi atu i le itulagi sili ona mamao o le konetineta.

I le 1849 sopoia Livingstone le Toafa Kalahari ma feiloai i ai muamua le iloa i Europa ituaiga Bushmen. I le 1855, ao malaga i le Zambezi River , na ia tatalaina se matagofie ofoofogia o le afu, lea ua filifili e tuuina atu le suafa o le British Queen Victoria. Toe foi i Peretania, ua lomia Livingstone se tusi e uiga i lana malaga, lea na mafua ai le fiafia e le mafaatusalia ma le alu i luga o e faatau atu le 70,000 kopi.

I le 1858, na toe foi le suesue i Aferika. Ia suesue auiliili le Leki Nyasa ma le eria o loo siomia ai. le tusi lona lua na tusia e le faaiuga o le malaga. Ina ua mavae Sa faia e Livingstone lana malaga lona tolu ma le mulimuli. O lona faamoemoe o le maua o le puna o le Naila. itulagi suesueina Livingstone le vaituloto Tele. O le punavai o le Naila, na ia le mafai ona maua ai, ae faailogaina tele teritori muamua mailoa.

Livingston sa le gata o se tagata suesue mataʻina ae faapea foi a Humanist tele. Na ia tetee i le pologa ma le faailogalanu.

Lea na maua Aferika?

Na pau lava le tali sao e le oi ai i lenei fesili. E le mafai ona fai atu ma le mautinoa o loo maua Aferika ma o le a le tausaga. Ma e le na ona ua faailoa mai ai le vaega i matu o le konetineta lenei mo tagata o Europa talu mai taimi immemorial. Ae ona Aferika - o le nuu na fanau ai o le tagata. E lei tatalaina. E na mauaina Aferika isi konetineta ma nofoia i latou.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.