Aoga:Saienisi

O le a le fa'asologa o mea? O a mea o su'esu'ega faasaienisi?

lalolagi faatulagaina o aso nei ma ona fafie eseese uma e mafai ona vaevaeina i lima malo o le natura :

  • Manu;
  • La'au;
  • Musika;
  • Bacteria;
  • Virus.

O i latou ta'itasi e su'esu'eina e se fa'alavelave fa'apitoa o le faasaienisi. O le a tatou iloiloina mea o le faasaienisi o loo aafia i le suesuega o sui o le malo o manu, pe faapefea ona valaau nei mataupu, o fea na tupu mai ma pe oa taunuuga ua ausia i le taimi nei.

Saienisi o mea tau feusuaiga

O le faasaienisi autu mo le su'esu'eina o le eseesega ma le ala o le ola o manu o meaola ia. O lenei faavae o lo'o taofia ai le malamalama o o tatou uso laiti.

O le a le fa'asologa o mea? E tasi le fuaiupu e ono le taliina. E le gata i lea, e le na o le tasi le su'esu'ega masima e fa'avae i luga o le mafaufau, o se fa'alavelave tele o vaega ma mataupu fa'apitoa e aoina ai mea e uiga i mea uma e aafia ai le lalolagi o manu.

O le mea lea, o le tali i lenei fesili e mafai ona avea ma se mea e pei o lenei: o meaola o le saienisi lea o le vaega o le biomass o la tatou paneta e fesoota'i ma manu. O le mea lea, o le sini o le su'esu'eina o meaola o meaola uma ia - mai i se mea e sili ona faigofie i le tele o mammals. O le mataupu autu o lenei saienisi o le su'esu'ega o fafo ma totonu o le lotoifale, faiga o le physiological, o le salalau i le natura, o le auala o le olaga ma amio, o le fegalegaleaiga i le va o latou lava ma le lalolagi o loo siomia ai.

Sini ma sini o le saienisi

E malamalama atili i le mea soolosi, fesoasoani i ana sini ma sini o se faasaienisi. O sini autu nei:

  • Le su'esu'eina o foliga o le fa'atinoga, fausaga, fa'ateina fa'asolosolo ma le tala faasolopito o sui uma o meaola;
  • Le mafaufau i auala e fetuunai ai tulaga tau le siosiomaga ma ia maua ai uiga o le tala;
  • Iloilo a latou matafaioi i le faiga o le lalolagi lalolagi;
  • Le fa'aalia o le matafaioi a le tagata i le puipuiga ma le puipuiga o le lalolagi o manu.

I le feso'otaiga ma le sini, o galuega o fa'asologa o mea nei:

  1. Le su'esu'ega o fafo ma totonu o le lotoifale, fa'apea fo'i ma uiga fa'ale-tino o meaola uma.
  2. Faatusatusa o latou mana'oga ma o latou nofoaga.
  3. Fa'avaeina o le uiga ma le matafaioi a vaega ta'itasi i le natura ma le tamaoaiga o tagata.
  4. Iloiloga o le taxonomy o le manu lalolagi, e faailoa ai le vaega sili ona vaivai, ia mautinoa lo latou saogalemu ma le puipuiga.

I le iloiloina o sini, sini, meafaitino ma mea faitino o feusuaiga, e mafai ona faapea mai ma le mautinoa o suesuega o meaola e su'esu'eina e le lalolagi manu i ona fa'aaliga uma.

Fa'avasegaina o vaega o solofanua

E sili atu i le lua miliona ituaiga o manu ua lauiloa. E tofu lava ma ona uiga tulagaese, ma pe a fegalegaleai ma isi, e masani lava ona avea ma sui tulaga ese. O le su'esu'eina o lea faiga e mana'omia ai le tele o le taimi ma taumafaiga. O le galuega lenei a le to'atele o tagata. O le mea lea, o saienisi uma lava o se vaega faapitoa o le fa'asologa.

O latou fa'avasegaga e fa'avae i luga o ni mataupu faavae se lua: o le sini o su'esu'ega ma galuega mo saienisi. Mafaufau uma.

Fa'avasegaina i mea faitino mo su'esu'ega

  1. Mamo (fa'aliliuga) o le saienisi o manu a le vasega mamamea.
  2. O le fa'ata'ita'iga - e uiga i meaola ma mea fa'afefete.
  3. O su'esu'ega e uiga i i'a.
  4. Faauigaga - e uiga i manulele (manulele).
  5. Entomology - e uiga i iniseti.
  6. Acalology e faatatau i ticks.
  7. O fa'ata'ita'iga e faatatau ile arachnids.
  8. Malacology - e uiga i le sami ma le vaeluaga o le sami.
  9. Tala fa'atatau - e uiga i crusetaceans.
  10. Fa'amaumauga o fa'amaumauga - e uiga i le unicellular (protozoans).
  11. Helminthology - e uiga i anufe parasitic.

Fa'avasegaina o vaega o le solo i lalo o galuega

O lo'o i ai foi se fa'avasegaga o vaega o solofanua mo galuega mo saienisi. E aofia ai vaega nei:

  • Faiga Fa'avae - o se vaega o lo'o fa'atalanoaina ma le fa'avasegaina ma le fa'amalamalamaga o se nofoaga i totonu o le faiga o le lalolagi lalolagi mo sui taitasi o manu;
  • Ata o le Zoogeography - o se saienisi e su'esu'eina a latou tufatufaga ma tufatufa atu i le teritori o la tatou paneta;
  • Telefoni - o se saienisi e su'esu'eina uiga o fafo ma totonuga o totonu;
  • Phylogenetics - su'esu'eina faavae o le amataga ma le fa'asologa o talafaasolopito o le malo manu;
  • Genetics - su'esu'eina mamanu o le agava'a ma le fesuiaiga i augatupulaga uma;
  • Fa'asolopito - su'esu'e le fausaga o le masini;
  • Paleozoology - o le saienisi o meaola o lo'o totoe ma fa'aumatia manu o vaitau uma o le lalolagi;
  • Cytology - o le saienisi o le cell ma lona fausaga;
  • Ethology - su'esu'eina uiga o amioga i manu i tulaga eseese;
  • Fa'afeiloa'iga - fefa'ataua'i ma atina'e ma le fa'avaeina o mea e talitutusa ma eseesega i le va o sui uma o le lalolagi o meaola i luga o le fa'avaeina o su'esu'ega, fa'atasi ai ma uiga o le ontogenesis;
  • Fa'alogo - su'esu'eina fegalegaleaiga a manu i totonu ia i latou lava, fa'apea foi ma le fetuunaiga i tulaga o le lalolagi o lo'o siomia ai ma fegalegaleaiga ma le tagata;
  • Fomai - foliga o mea uma o le olaga;
  • Anatomy - su'esu'e le fausaga o manu.

Fa'asologa o vetepe

O le a le fa'asologa o vetebe? O se vaega lea e fa'atautaia ai le su'esu'ega o sui uma o le lalolagi o meaola, ma maua ai se fa'ata'ita'iga (i le taimi o le olaga ua liua i se koluma vertebral i le vaimatua).

O le sini o lenei vaega o le pulea o le vasega masani i le vaaiga i fafo ma totonu o vasega uma o vertebrates, latou amioga ma olaga, tufatufaina ma matafaioi i le natura ma le ola o le tagata.

O foliga vaaia autu o le vertebrates, lea e na'o le vaega lenei, o mea nei:

  1. E na o latou o lo'o i ai se au - o le tuagane o le va'a. I nisi o meaola, e tumau pea mo le ola, ae o le toatele e atiina a'e i totonu o le va'ai.
  2. O le popolega o nei ituaiga meaola e manino lava le eseesega i luga o le fai'ai ma le vaeluaga (sei vagana ai ni fa'ata'ita'iga, lea e tumau ai i taimi uma i le foliga o se uaua fefe i luga o le uila).
  3. O le fualaau oona i sui o vasega eseese e matala i fafo ma se gutu e matala i le pito i luma o le tino, o le pito o le tube digestive o le a liua i totonu o tagata o le gataifale i ni meaola. I le eleele, e fai ai mama.
  4. O sui uma ei ai le fatu - o le ogatotonu o le faiga fa'avae.

O mea tonu ia o manu ia e tuuto atu i le vaevaeina o fa'asologa o meaola e uiga i vevela.

Fa'atauga o manu fe'ai

O le a le su'esu'eina o meaola o manu fe'avea'i? E fa'aalia ai le fausaga, o le olaga ma le uiga i le natura o meaola uma e leai ni uiga o lo'o i luga. O ia ituaiga manu e aofia ai sui o ituaiga nei:

  • Sponges;
  • Fa'atasi;
  • Pa'u uaea, tafatafa ma anufe;
  • Mollusks;
  • Echinoderms;
  • Arthropods (arachnids, iniseti, crustaceans).

Invertebrates e faia ai le tele o meaola uma ua iloa. E le gata i lea, latou te faia se vaega taua i le gaioiga fa'ale-tamaoaiga a tagata.

E le gata i lea, o le tele o sui o le invertebrates o meaola faalafua ia e mafua ai le tele o tagata (faafitauli anufe, mea'ai ma fualaau aina).

O le mafuaaga lena e taua tele ai le su'esu'ega o invertebrates ma o se su'esu'ega fa'asaienisi maoae.

Fa'avae o le protozoa

O le faigofie lava e aofia uma ai meaola ta'itasi. O le:

  • Sarcomastigophores (amoebas, ave, foraminifera, sunspots);
  • Flagellates (wolvox, euglena, trypanosome, opaline);
  • Infusoria (fufui ma sufui infusoria);
  • Sporoviki (gregarins, coccidia, toxoplasm, plasmodium malarial).

O nisi o va'a, infusorians ma sporoviki o ni fa'afitauli matautia o fa'ama'i tuga i tagata ma manu. O le mea lea, o se auiliiliga auiliili o latou taamilosaga o le olaga, metotia o mea'ai ma le toe gaosia o se vaega taua i le sailiga mo auala e fa'afefe ai i latou. O le mafua'aga lea e le itiiti ai le taua o le fa'ataienisi o le saienisi nai lo mea uma.

Fa'amatalaga puupuu i le atina'eina o saienisi

O lenei saienisi e matua fiafia lava. O mea e sili ona fiafia ma fa'asesēina ai le tele o mafaufau i taimi uma. Ma o lenei, ioe, e tauamiotonuina. Ma le mea uma, o le mata'ituina oo tatou uso laiti o se mea e sili ona manaia ma aoga.

O laasaga autu o le atina'eina o meaola o lo'o faia e le'o ese mai i latou o lo'o i totonu o isi faasaienisi. O vaitaimi nei e fa:

  1. Taimi anamua. Gagana anamua - Aristotle, Roma Anamua - Pliny le toeaina.
  2. O le Vaitausaga Tutotonu o se taimi o le malologa. O saienisi uma sa i ai i lalo o le uunaiga a le ekalesia, o le su'esu'eina o mea ola uma sa matua faasaina lava.
  3. O le Toe Fa'afouina o le taimi aupito sili lea ona malosi i le atina'eina o meaola. O le tele o fa'amatalaga fa'amaonia ma fa'amatalaga e uiga i le ola o manu ua fa'aputuina, o tulafono faavae ua uma ona fausia, lafoga ma taxa fa'alauiloaina, le nomenclature binary o igoa o manu ma laau. O igoa sili ona lauiloa i lenei vaitaimi o: Charles Darwin, Zhan Batist Lamark, Karl Linney, Zhorzh Kyuve, Dzhon Rey, Saint-Hilaire, Antoni Van Levenguk.
  4. O le taimi fou e faasino i le XIX-XX senituri. O lenei vaitaimi o le atinae o le malamalama e uiga i le fausaga molecular ma tau kenera o manu, o le tatalaina o le biogenetic tulafono ma auala o atinae embryonic ma physiological o le manu o ituaiga uma. O igoa sili ona leotele o Sechenov, Haeckel ma Müller, Mechnikov, Kovalevsky.

Fa'asologa o aso nei

O le XXI senituri o le taimi lea o tekinolosi fa'ainitaneti ma le manumalo o le tekinolosi maoae ma le malosi. O lenei mea e maua ai le lelei tele i saienisi uma o lo'o su'esu'eina meaola, ae i le taimi lava e tasi e faia ai ni galuega fou mo i latou.

O le a le fa'aogaina o mea fa'aonapo nei o atina'e? O se saienisi lea o lo'o sauniuni e tali fesili:

  • O le ā le malo o manu?
  • O a tulafono o lo'o ola ai o ia ma oa uiga o ia?
  • E mafai faapefea e se tagata e aunoa ma se leaga i le siosiomaga e faaaoga eseese o le manu o le lalolagi mo lo latou lava faamoemoega?
  • E mafai ona toe fa'aaogaina manu o manu?

O le sailiga mo tali o le a o'o ai i saienitisi se taimi umi lava, e ui lava i le umiaina o se auala sili ona lelei.

O le taua o le feusuaiga e faigata ona fa'amaualuga. E sili atu ma le tasi na ta'ua i luga e uiga i le tele o ana matafaioi i olaga o tagata, o latou soifua maloloina ma le tamaoaiga. Na su'esu'eina mo le tele o seneturi ma o le a su'esu'eina pea, aua o lo'o i ai pea le tele o numera o manu e le'i foia.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.