Faavaeina, Tala
O le a le poloaiga a le Crusaders faavaeina i totonu o le atunuu e faatoilaloina? O le Crusades ma o latou taunuuga
O le Crusades na faia tagatanuu o Western Europa i le 11-15 seneturi th TA, ma o le liua o la latou sini o le tagata faapaupau i le faa-Kerisiano po o le faamalolo nofoaga paia Kerisiano mai i le amo o le infidels.
Amata o le gaoioiga Crusader
Ia Mati 1095 sa pasia le Fono o Clermont, ina ua mavae lea taʻua Pope o Nofoaga i Taulaga i luga o le Europa e alu i le East. O le mafuaaga o lenei gaoioiga ia manatu oge mo tagata o Europa ma le manaomia o le faia o le nofoaga paia Kerisiano i totonu o Nuuese. Ina ia amata ona fausia le Faatulagaga a le Crusaders, o le na e alu i le savaliga i Nuuese, ma uunaia tagata masani e auai.
Ata tifaga 1095-1290 tausaga na fuafuaina e pueina Ierusalema, lea faaofuina le Agaga tuugamau. I na aso, Kerisiano foi tau ma le Take, faatasi ai ma le tagata faapaupau i le Baltic Setete ma Slavs Sasae, oe na fai a ituaiga eseese o Kerisiano. faia Pope Urban II a ideologue staunch o le tauiviga e faasaga i le Take, ma i latou uma oe na mananao e tau i lona itu, na ia folafola mai e le soloia atoa o le tulaga o le latou aitalafu ma alu atu i lo latou aiga, sa nonofo pea i Europa. Sa tele tagata i lalo o lana fuʻa, ma o le mea lea na tupu i le osofaiga o le Crusaders i Sasae.
O le taunuuga o le muamua tauiviga
Talu mai le manatu o le sa faasoa Pope Urban le gata fitafita ma aliʻi ma tagata lautele, ona alu atu se autau tele i le East. O se taunuuga, ua faatoilaloina Ierusalema i le 1099 o le uluaʻi tausaga o le malo o Ierusalema.
O le naunautai o le sa auai i le kirusate faaosoina tala foi o le faatoilaloina Take Ierusalema, agaleagaina aumau Kerisiano ma mamafa sauāina i latou.
Sa avea o ia o le tupu muamua o Ierusalema Baldwin, le uso o le taitai o le kirusate, Godfrey o Bouillon. Sa ia faaopoopo atu i lona teritori i Beirut ma Saitonu. e tele nafa Baldwin mo le mea o poloaiga faavaeina Crusaders i le atunuu faatoilaloina. O lea, iinei i le tele o nofoia Italians oe ua tuuina atu le faatagaga e fesuiai ma taulaga tatala. Le poloaiga vaai fitafita, oe i lenei malo tatalaina o latou poloaiga.
Isi setete Crusader
O le Malo o Ierusalema e le o le na o le tulaga na faia e le crusaders. I lenei vaitaimi na faavae County o Edessa, Anetioka fanua o le tama'āiga, Tripoli itumalo. Sa i ai Poloaiga o fitafita o St. John o le Crusaders.
Fanua o le tama'āiga o Anetioka nofoia le talafatai Metitirani, ma sa i ai se aofaiga toatele o le uiga i le tolu sefulu o afe o tagata. Ae nonofo ai iina le Crusaders, na sau mai Italia ma Normandy.
faaali County o Edessa i le 1098, ma faaali mai i luga o le laueleele na uluai aina e le Armenians. O lenei itumalo o se nofoaga e tele, ae leʻi i ai le avanoa i le tino le vai. Tagata sa i ai e uiga i le 10 000 tagata. Le itumalo sa i ai se teritori pologa. Setete Crusader, o le faafanua o lea sa i ai mai le pule Mosalemi, sa puupuu.
Le kuata muamua o le seneturi lona sefulu lua na faailogaina e le moni o le umiaina o le Crusaders faateleina. I le 1100 fitafita o Keriso, faatoʻilaloina le aai o Tripoli ma Kaisareia, e lua tausaga mulimuli ane, na pueina eka. Ina ua mavae lena sa foafoaina Tripoli itumalo. I lana mataupu e faamaonia Bertrand, Faitau o Toulouse. O le a le poloaiga a le Crusaders faavaeina i totonu o le atunuu e faatoilaloina ai, e mafai ona faamasinoina i le auala na susunuina le tele o aai, ma le tele o tagata i le lotoifale sa fasiotia.
O le pau o le malo o le Ierusalema
O le heyday o lenei nofoaga na tupu i le nofoaiga Balduina Edesskogo. Sa manatu se tagata, tapuaʻiga matau manatu Kerisiano, sa ia te ia se ava - Koroleva Melisenda - ma le atalii. avea ai ma Ona atalii Baldwin le pule lona tolu i le malo ina ua maliu lona tama. I le taimi lenei, na oo mai le setete Crusader i le East faatasi ma avea ai ma mainstay o le lotu Kerisiano. Tolu avea suli Baldwin Baldwin fa.
Talu mai le 1185 na amata le pau o le malo. Suia le tele o pule. I le 1189 i le tafailagi i lenei malo foliga emeperoa Salahaddin ma lana autau Isilama. Ua latou ave i le vagaia o Ierusalema, lea e natia ai le tele o Kerisiano maumausolo. Ina ua mavae le pueina o le aai o lona tagata sao, ae sa latou e totogi a togiola. Aua le avea totogi le togiola pologa. Tagata o le lotoifale manatua mea poloaiga faavaeina Crusaders i le atunuu e faatoilaloina ai, ma o lea e sili atu e ono ua i lalo o le tulafono o le Sultan Mosalemi.
I le 1229, Korol Fridrih II i le taimi o le taulaga i tua i le umia o le Kerisiano. Ae vave le toe pueina o ia Muslims, ma i le 1285 sao le fitafita mulimuli i Kuperu, ma tuua ai Ierusalema fata Mosalemi. O se matafaioi tele i le pueina o Ierusalema taaalo Mamluk Sultan Baybars. umi aso e tolu Crusaders taua ma le Muslims.
Kirusate a Tamaiti
O se tasi o itulau e sili ona matautia o le Crusades o le a kirusate Fanau, lea na amata i le 1212. I se tasi o nuu Farani faaali leoleo mamoe Stefan, o le fofogaina e talitonu na mafai i le fesoasoani o le fanau e faasaoloto le Agaga tuugamau, ma uunaia tamaiti e alu i Ierusalema. O se taunuuga, sa mafai ona ia aoina atu i le tolu sefulu o afe soo.
O le taunuuga mulimuli ane o lo latou alofa i faia: o nisi na fasiotia e mala eseese, na faatau atu ai nisi e fai ma pologa. O le tele o maliu i luga o le auala. Mulimuli ane, o le Pope faasaolotoina i latou mai le tautoga crusading, tolopoina lona faatinoga seia oo latou matua.
E faapefea ona faia e le Crusades i Sasae Tutotonu
O le aafiaga o le Crusades i le talafaasolopito ma le tamaoaiga o atunuu eseese o ambiguous. I le isi itu, ona o lenei sa i ai se tulai mai o aai Italia i lea ua atiina ae tau fefaatauaiga. I le isi itu, o le tamaoaiga ma le aganuu o Suria ma Palesitina sa i le solomuli. O le tele faalagolago i Crusaders mea poloaiga faatuina i le atunuu faatoilaloina.
mafatia Suria ma Palesitina ona o le osofaiga o le Crusaders, le tele o aai sa faaumatia ma susunuina. O aai e pei o Edessa, Ashkelon ma Qaisar, mulimuli ane alu atu i galo. I le 1227 na iu ina ia faaumatia Tinnis, o le lona tolu aai aupito tele i le lea o Aikupito. I le faaiuga o le seneturi lona sefulutolu o le vaega o le gataifale o Palesitina o se atunuu ua faataumaoia, lea e leai se tasi fefefe e foia.
nofoaga autu o le tele o taulima o na faavavau faaumatia ma e le toefuataiina Suria ma Palesitina, ma tagata siitia mai ai i Aikupito.
Similar articles
Trending Now