TulāfonoMalo ma le tulafono

O le a le sosaiete le va o tagata: uiga ma talafaasolopito

O le a le sosaiete le va o tagata? Tele lava ina o loo tatou feagai ai ma lenei manatu faavae, e goto ifo i le finauga a le Malo ma faaupufai, ina lauiloa i lo tatou atunuu. Ina ua maea uma, e te iloa, o le fesili o le pe o loo i ai se sosaiete tau le va i Rusia, masani lava ona faalogo i nei aso, aemaise lava mai le fofoga o le tasi faaupufai ma faatagata lautele. O le mea moni, ua tatou malamalama intuitively uma i se tulaga lautele o le a le sosaiete sivili. Ae peitai, e le malamalama atoatoa i taimi uma le intricacies o lenei vaega faaagafesootai. Sei o tatou taumafai e faatumuina ia avanoa ma solia i lalo i lenei mataupu.

aʻa faaletalafaasolopito

O lenei manatu faavae amata i Europa faia le epoch o sootaga kapitalisi. O le mea moni, o le a le sosaiete le va o tagata, ae o le taunuuga o kapitalisi atinae ma suiga lautele o aso nei? Taua o taimi taua i lona atinae ua avea taamilosaga bourgeois i Europa, ae maise lava le British ma Farani i le 1640-th 1789. Muamua faataatia le faavae o le saolotoga tau le va i le talafaasolopito o le lalolagi, ma le faatapulaaina o autocracy tupu, ma tatalaina ai le atunuu i le ala o le atinae kapitalisi. O le lona lua ma faailogaina uma le manumalo o le manatu i luga o le aoao o le tulaga tutusa, pe a le vasega maualalo faia tuufaatasiga faaletulafono o ona aafiaga i luga o le faiga faavae a le setete, e ui lava i faiga sa faatauina atu ni nai. Tautala e uiga i le mea moni e faapea o sootaga kapitalisi ua avea ma se tulaga manaomia taua mo le mapuna aʻe o le lalolagi le va o tagata, tatou te faapea ai ua latou fesoasoani i le suiga lautele, ma faaleagaina sootaga feudal ma le fatuina o vaega fou o le faitau aofai o tagata: o le bourgeoisie ma le vasega le galuega i le tulaga muamua, lea e vave ona ma iloaina latou manaoga masani ma mamafa i le lalolagi (lea e le mafai ona faia le taimi feudal faifaatoaga faataapeapeina, o lona lalolagi, e toatele lava, sa lē afio atu i tala atu o lona nuu moni), sa amata ona faatonuina atili aia tatau ma saolotoga. O nei manaoga ua faatonuina faapitoa i le faiga faaupufai o lo oi ai, o le mea moni, o le tulaga lava ia. O lenei - o le uiga taua o le a tatou i le taimi nei iloa meaola e sosaiete a tagata lautele ma le setete. ua aupito faia le filosofia o lenei manatu i le tagata mafaufau iloga o ona po nei ma aso nei. I totonu oi latou o le tuuina tusitala o le manatu o le "feagaiga lautele" Dzhona Lokka ma Thomas Hobbes, o le malamalama Farani, Jean-Jacques Rousseau, ma Charles Montesquieu, faavaeina Siamani o le matapeʻapeʻa dialectical Karla Marksa ma Fridriha Engelsa.

O le a le lalolagi le va o tagata i aso nei ma le mea o loo siʻomia lona auga?

Ma sa e faamatalaina i le vaega lenei:

  • le atinae o faavae faatemokalasi;
  • moni faagaoioia puipuiga o tagatanuu;
  • gaoioiga saoloto i totonu o le faavae faaletulafono o sosaiete tau alamanuia o tagata e umia;
  • se tulaga maualuga lava o aganuu faalemalo ma faaupufai;
  • lava le maualuga le tulaga o aoaoga o le faitau aofai o tagata;
  • lava faaaogaga;
  • a tamaoaiga fefiloi ;
  • se vaega tele o le vasega ogatotonu i totonu o le sosaiete;
  • gauai maualuga i le faiga faavae lautele o le malo;
  • pluralism o le manatu i le lalolagi;
  • tauvaga saoloto.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.