Faavaeina, Saienisi
O le a sociology, lona talafaasolopito ma mataupu o le suesuega
Faaiuga o so o se faasaienisi - sociology, ma e leai se tuusaunoaga lenei - e amata i se faauigaga o le mataupu faavae autu, tulafono, vaega ma metotia. Mai le suafa lava - "socio" (sosaiete, nuu) ma le "tagavai" (saienisi, malamalama) - e mafai ona tatou faapea atu sociology - o le faasaienisi o le lalolagi. Ae e faapefea e tuueseese ai mai isi faasaienisi faaagafesootai, mo se faataitaiga, saienisi faaupufai, mataupu tau le mafaufau faaagafesootai, ma isi? O le a, o le mea moni, o sociology? O le faauigaga o lenei ua tuuina saienisi, faatasi ai ma isi, i le lomifefiloi Vebsterovskom: "Sociology - o le faasaienisi o le talafaasolopito o le atinae, o le tulafono o faafitauli faalapotopotoga ma le ola tuufaatasi o tagata e avea o se iunite sosaiete, fai ma sui o vaega lautele nisi ma nuu."
Ae tatou le mafai ona e taliina le fesili, o le a sociology, e tatau ona tatou malamalama lelei o le a le vaega o le soifuaga lautele ma le nuu? o le o lena faia so o se vaega o tagata? maua tagata vaega Social gata ona o le tuufaatasia i lenei vaega ona o le sootaga mautu talafaasolopito. E le uma, situational, e pei o pasese i luga o le vaa po o le aofia faletīfaga, e pei o gafataulimaina. vaega lautele, ina ia mafai ona taʻua o le aiga, aoaoga po o galuega tuufaatasi. Ae mafai foi ona taʻua o le nuu ma le tagata saʻo ma le tasi i le isi atonu e le masani - vaega o le matutua, strata faaagafesootai ma vasega, tagata eseese, faʻalapotopotoga faʻalelotu, i le iuga, o le setete ma le atunuu.
O le faauigaga o le mea e sociology, e tusa ai o nei nuu ma vaega e mafai ona faamatalaina ai e faapea: o le faasaienisi le suesueina o le tulafono o le faavaega o nei vaega, o lo latou faagaoioiga i le fausiaina o le auala tulaga ma le sootaga i le va oi latou. O le lenei mataupu o sociology. O le mea moni, Aristotle valaauina le tagata "zoon politikon" - o lona uiga, "o manu lautele", ae o se tulaga sagatonu talavou sociology o se faasaienisi. na fanau mai o ia na i le senituri XIX. Ma talu mai ai "milo filo ese" isi eria, avea ma se saienisi lautele tutoatasi.
O le mea muamua e faailoa atu ai i le faaaogaina faasaienisi o le faaupuga "sociology" Sa Ogyust Kont i le 1842. I lana tusi "Course o Lelei Filisofia," na ia faamalamalama mai, o sociology, ma faamatalaina lenei faasaienisi. O le a lagolago o le mataupu faavae o le "mausali ma le alualu i luma", fuli Comte i sosaiete mataupu faaletino o le paleni ma le symmetry o elemene faatulagaga uma o le lalolagi. O lea, sociology, e tusa ma Comte, o le malamalama o le sosaiete e avea nisi o ituaiga o tino taua i lea taitasi "molecule" E mafai ona suesueina mai le vaaiga o le lelei o tagata lautele, ma sociology lava ia e mafai ona vaaia e pei lautele statics ma dynamics lautele. Na ia fuafua e suesue i le faagasologa lautele le mulimuli i le faataitaiga a le faasaienisi faalenatura. O le mea lea, ua taua foi o le auala o le Comte fisiki lautele.
saofaga tele i le faamatalaga o le mea sociology, faia Marx. Ina ua uma ona iloiloina aso nei sosaiete "fetauaiga tau alamanuia" vaitaimi, atiina ae Marx a susulu ae le teenaina ia le aoaoga faavae o fausaga socio-tamaoaiga. O le autu "fusi auina atu" i le faagasologa o le agai i le sosaiete, ia taʻua o le mea ma sootaga le tamaoaiga. O le itu taualoa o Marx o le mea moni e faapea e faamatala mai le lalolagi e pei o se fausaga atiina ae dynamically, o le oloa lea o atinae talafaasolopito.
Saienitisi atiina ae Maks Veber ma Emil Dyurkgeym latou lava manatu faaagafesootai le faia o le faavae o le mataupu o le sociology. Le a le ituaiga o motifs e tuufaatasia eseese i le tomai ma le tulaga o le atinae o le tagata i le vaega lava lea e tasi lautele - latou se fesili. Weber - o le ausia oa latou lava sini tagata e ala i taumafaiga tuufaatasi o le vaega atoa o tagata. tali Durkheim lenei fesili eseese: e faatino se auala faapitoa, e faia e se tagata se "malamalama tuufaatasi", o lona uiga o tulafono faafoe ma tulafono faatonutonu ua faaaogaina i le lalolagi, o se sosaiete, o se atunuu lea e faasino i le tagata.
Similar articles
Trending Now