News ma Society, Obdinenie i le faalapotopotoga
O le Aferika Union (AU) - o se faalapotopotoga intergovernmental faava o malo. Faamoemoega, Setete Sui Usufono
o nuu multipolar le lalolagi o aso nei. Lauiloa o se faalapotopotoga interstate o atunuu o Europa, e pei o le Iuni a Europa. E ala i le tala faatusa i lenei nuu o le atunuu o Aferika ua faavaeina o lo latou faatuina o le atunuu - o le Aferika Union.
Aso o le faavaeina o le faalapotopotoga
e le o faavaeina manino pea aso o le faalapotopotoga. Le nuu lalolagi iloa Union aso fanau 9 Iulai 2002. O le auai i le faalapotopotoga manatu i le uluaʻi aso o Me 26, 2001. Aisea e leai ai se eseesega?
Poloaiga i luga o le faavaega o sa talia le Aferika Union ia Setema 1999 i se sauniga maoae o le ulu o Aferika o le tulaga i Libya (i le Sirte). O le tausaga na sosoo ai, na faamaonia le gaoioiga i luga o le faavaeina o le tumutumu AU i Lome (Togo) ma tautino mai le faavaeina o le iuni. Ia Me 2001, limasefulu-o se tasi ua faamaonia atunuu Aferika i le gaoioiga i le failauga aoaoga. Lea sa i ai se aso muamua.
37th OAU Aoao Faitulafono ia Iulai i le tausaga lenei i Lusaka (laumua o Zambia) ua faamaonia e le pepa aloaia faavae o loo faamatalaina ai le faavae faaletulafono ma le masini o le faalapotopotoga fou. Faavaeina o ua suia ai le Taiala o le Taiala OAU, o le faavae faaletulafono mo le vaitaimi atoa o le soloaiga mai le AU i le AOE (lea e alu ai i le tausaga). Aso 9 o Iulai, 2002 mo le taimi muamua tatalaina le tumutumu AU, lea sa faia i Durban (Aferika i Saute). I ai filifili Thabo Mbeki, Peresitene o Aferika i Saute, o le peresitene muamua o le Aferika Union. Europa mafaufau i lenei le amataga o le talafaasolopito o le Aferika Union.
Mafuaaga o le Union
O le Aferika Union o le faalapotopotoga aupito tele o setete o le konetineta o Aferika. O lona mafuaaga faateleina mai le suiga o le tamaoaiga ma faaupufai i le lalolagi ina ua maea le faavaeina o le faalapotopotoga muamua interstate o atunuu o Aferika.
Ina ua uma le tutoatasi, atunuu Aferika fitu i le 1960, na valaauina ai "tausaga o Aferika", ua filifili o latou ulu e galulue faatasi e foia ai le faafitauli o le puleaga. I tua i le 1963 auai i le atunuu latou taumafaiga i totonu o le faavae o le Faalapotopotoga o Aferika Lotogatasi. O le sini autu lava o le fegalegaleaiga va-tulaga faaupufai o: le puipuiga o le tutoatasi o le atunuu ma le faamaoni o le atunuu o Setete, o le atiina ae o le galulue faatasi i le va o atunuu o le Union, o le fofo o le feeseeseaiga i le atunuu, le galulue faatasi i le lalolagi i le uma o le olaga, e taulai atu i le galulue faatasi faava o malo.
O le seneturi lona luasefulu anamua, ua uma ona faataunuuina le tele o sini. Ona o suiga autu i le faavae o le galulue faatasi faava o malo le luitau fou o feagai ma atunuu o Aferika. I le faavae o le OAU, sa filifili ai e faia se sui ma sini fou. O le tulaga o le tamaoaiga i le taimi nei i Aferika e manaomia ai se suesuega o le auala lelei fou mo le foia o faafitauli.
O le eseesega autu
Faia e le iuni o atunuu Aferika atiina ae ma amata le faatinoina o le polokalama o le tamaoaiga o NEPAD (o le tusi muamua o le igoa o le gagana Peretania Partnership Fou mo s Atinae Aferika) - «Partnership Fou mo Atinae a Aferika". O le polokalama e aofia ai le setete dalnesrochnoe atinae i luga o le faavae o le tuufaatasia o le tasi i le galulue faatasi ma le isi ma ia tutusa ma le nuu lalolagi.
Union suiga i luga o le sini o faiga faavae faamuamua i autu o le tamaoaiga, e pei o talafaasolopito o faaaliga, i ai se aafiaga aoga i luga o le fofo o le faafitauli oi ai nei o atunuu o Aferika. O lenei e faatatau i le eseesega autu o le va o le OAU ma le AU. le galulue faatasi o le tamaoaiga o setete ua fuafuaina e aunoa ma le taumafai e suia le oi ai nei vaega faaupufai ma pulega.
O le faamoemoega o le faalapotopotoga
O le sini autu o le tuufaatasiga o le tamaoaiga filifilia o Aferika. le galulue faatasi o le tamaoaiga ma faaupufai, faatasi ai ma le faamalosia o mautu i le tulaga faava o malo e faatatau i le ausiaina o le sini o le puipuia o le pule silisili ese ma le foafoaga o le tulaga e silisili ona lelei mo le ola o le tagata o Aferika.
galuega autu
Ina ia ausia nei sini le faatonuga faavae o gaoioiga, tuufaatasia e avea o se faafitauli o le Aferika Union. I le nofoaga muamua o le atinae ma le faamalosia o tuufaatasia i Aferika i le lalolagi i socio-tamaoaiga ma faiga faapolotiki. Mo lona faatinoga e manaomia le faatinoina o le faamoemoega lona lua: e puipuia aia o le faitau aofai o tagata o le konetineta e uunaia i latou i le tulaga faava o malo. Mai le muamua e lua o le galuega nei, e aunoa ma lea e le mafai ona ausia le faatinoina o le tagata talu ai: o le tausiga o le filemu i atunuu uma o le konetineta ma lo latou saogalemu. Ma o le luitau mulimuli: uunaia faalapotopotoga faatemokalasi ma le puipuia o aia tatau a tagata.
Setete - tagata o le Union
Ina ia aso, o le Aferika Union e aofia ai le lima sefulu ma le fa setete. Afai e manatu le o loo tu konetineta o Aferika limasefulu-lima atunuu ma le lima setete unrecognized ma le loto folafola mai, e toetoe lava o atunuu Aferika uma. I mataupu faavae, e le ulu atu i le tuufaatasiga o le setete o Aferika o le Malo o Morocco, ma faamatala lona teena faaiuga faasolitulafono o le Union e ave i le Sahara i Sisifo. manatu Morocco le teritori ona.
Atunuu i le Aferika Union, sa i le taimi lava e tasi. O le tele o latou sa i le faavaeina o le Faalapotopotoga o Aferika i le Lotogatasi i le 1963. Ina ua mavae le suiga o le OAU, sa latou o atu uma lava i le Aferika Union. I le 1963, aso luasefulu ma le lima o le iuni Me e aofia ai: Algeria, Benin (seia oo i le 1975 Dahomey), Burkina Faso (seia oo i le 1984 Luga Volta), Burundi, Gabon, Ghana, Guinea, o le Democratic Republic o Congo, Aikupito, Cameroon, Congo, Côte Ivoire (seia oo i le 1986 ua taʻua o Ivory Coast), Madagascar, Liberia, Mali, Mauritania, Libya, Morocco (seceded mai le Iuni i le 1984), Niger, Rwanda, Senegal, Uganda, Somalia, Sierra Leone, Togo, Nigeria, Tunisia, Tutotonu Aferika Republic, Chad, Sudan, Aitiope. Ia Tesema, e oo mai le lona sefulutolu o le tausaga lava lea e tasi i le OAU i Kenya.
Faateleina o le tele o le konetineta i le Union
I le 1964, o le avea OAU Tanzania - Ianuari 16, Malawi - 13 Iulai, Zambia - 16 Tesema. auai Gambia ia Oketopa 1965, Botswana - 31 Oketopa, 1966. 1968 auai i le tulaga o le faalapotopotoga o isi atunuu e tolu: Mauritius, Swaziland - 24 Setema 1968, Equatorial Guinea - 12 Oketopa. Botswana, Lesotho, auai Guinea-Bissau le iuni 19 Oketopa 1973. Ma i le 1975 na ia auai Angola - 11 Fepuari, Mozambique, Sao Tomé ma Principe, Cape Verde, Comoros i le aso 18 Iulai. 29 Iuni, 1976 Union faaopoopoina le Seychelles. auai Djibouti le isi Setete 27 o Iuni, 1977, Zimbabwe (atunuu millionaires matitiva e pei ona taʻua) - i le 1980, Western Sahara - Fepuari 22, 1982. O le toe taitaiina nineties i se faateleina o le aofai o tagata o le Faalapotopotoga o Aferika Lotogatasi: auai Namibia i le 1990, 24 Me, 1993 avea o se sui o Eritrea, Iuni 6, 1994 - Aferika i Saute. ua maua le tulaga e gata ai le auai i le Aferika Union Iulai 28, 2011, ua avea South Sudan.
Le eseese o le atunuu e auai
Le failauga e aofia ai le atunuu i lona socio-tamaoaiga luitau o atinae i vaega eseese o le atinae. Tatou faamatalaina ai nisi oi latou.
e le faatauvaa atunuu Nigeria i le vaega o totoe o Aferika i le tulaga muamua i le tulaga o le faitau aofai o tagata. Ae peitai, e le gata i le nofoaga sefulu ma le fa i le eria o lona teritori. Talu mai le 2014 ua avea le tulaga a taitaiina gaosia o le suauu i Aferika.
Guinea-Bissau - se tasi o atunuu sili ona matitiva i le lalolagi, ua faatulagaina i totonu o le pito i luga e lima. e le o atiina ae le teuina o tupe mauoa suauu o bauxite ma phosphates. O le galuega autu o le faitau aofai o tagata - fagota ma totoina araisa.
Le atunuu sili ona matitiva faatatau Senegal. O le atinae o le teuina o tupe o le auro, suauu, uʻamea'oa ma apamemea ua faia le lelei. Malo ola i tupe mo fesoasoaniga fesoasoani mai atunuu i fafo.
Cameroon - o se atunuu o eseesega. I le isi itu, o se tulaga ma faasao taua suauu lenei, faatulagaina sefulu ma le tasi i totonu o le atunuu le suauu fua i Aferika. O lenei e mafai ai ona e valaau le tulaga lava-lava atunuu. I le isi itu, o le afa o lona faitau aofai o tagata o loo i lalo o le laina o le mativa.
mataupu faavae autu
Le taua o le feteenaiga faaauupegaina i le va o atunuu e lua ua taitaiina atu ai i le faavaeina o le mataupu faavae o le AU. faalapotopotoga Transnational ma elites le lotoifale o loo e naunau i le mauaina o aia tatau o le umiaina ma le uiga o le teuina o tupe o minerale eseese i le teritori o le konetineta. Ina ia taofia feteenaiga faaauupegaina mafai taliaina lautele le aloaia o le setete tuaoi o le iuni tagata ua latou faia mo le umi o lo latou ausia o le tutoatasi.
ave Union le aia tatau e taitai ai le fesoasoaniga i le mataupu a Setete i tagata o le faalapotopotoga, pe afai o le faaiuga ua faia e le lua-vaetolu o tagata uma o le Fono Aoao o le ulu o le Malo ma le Malo. O lenei faaiuga ma le auina atu mulimuli ane o le 'au le mafai AU i le tulaga o genocide faasaga i nuu faapitoa, solitulafono e faasaga i solitulafono e le tagata ma le taua.
Uputuu ma fou
O le mataupu faavae fou e faapea o le ulu o le Malo, na afio mai i le mana e ala i le faamaoni, mo le faaaogaina i le failauga e le faatagaina. Aua le faatiga i atunuu tuuina le tele o faasalaga e amata mai le faamalolo lē tumau o le palota i le Fono Aoao ma e faaiuina i le faamutaina o le galulue faatasi o le tamaoaiga. Fua Faatatau o taulai atu i le faateleina o le tiutetauave o le ulu o le setete.
I le malae faava o malo e tausisi pea AU i le mataupu faavae o le galulue faatasi ma le lē ogatasi folafola i le Taiala o le Malo Aufaatasi.
pulega faatulagaga
Le Fono Aoao o le ulu o le Malo ma le Malo i le ulu o le pulega aupito maualuga o le Aferika Union ma e tatau ona taloina e faatasi i le tausaga. Le paranesi taitai dominates le Komisi AU. Mo le filifilia o le Taitaifono o le Komisi AU ma le faiga palota taitaifono AU e faia faʻatasi i le tausaga. ua atiina ae le OAU se ituaiga o aganuu: e le Nofoa o le Aferika Union le ulu o le Malo lea na faia i le tumutumu. O le faatulagaina o le malo e aofia ai le filifilia o Pan Aferika Palemene (VAP).
ua agai atu i le Faamasinoga e le Faamasinoga Union, lea o le tulaga o le atunuu o Nigeria. Ina ia foia ai le faafitauli o tagata uma-Union foafoaina le Aferika Faletupe Tutotonu, Aferika Faaputugatupe o Tupe, o le Aferika Faletupe o Tupe Teufaafaigaluega. E pei ona manaomia, o le Fono Aoao ua i ai le aia tatau e faatulaga komiti faapitoa faapitoa e tagofia ai mataupu faanatinati. Faapea ona tulai le Union i le tamaoaiga, faiga faavae lautele ma le aganuu. I le 2010, na faia ai le 'autau, muamua suia i malosiaga se tele faaitulagi.
O le Aferika Union Komisi ua valu tagata. Tamaitai tali mo le toatele oi latou (lima o valu). Tulafono Faatonutonu i le fautuaina GSA e te ulu atu i tamaitai i totonu o le Sui Tofia faamalosia lima mai faatasiga tulaga tagata taitoatasi.
Faafoe Center ma le o Aferika Union Faafoeina i Itiopia i Addis Ababa aai.
Faamoemoega mo le atinae o le Aferika Union
Luasefulu uluaʻi senituri matele e aloese mai tulaga le mailoa, totogiina o le sili atu ma sili atu ona gauai atu i le faavaeina ma le atiina ae o fausaga supranational. I aso nei, o faalapotopotoga faava o malo intergovernmental liliu agai i le ogatotonu o taumafaiga e taulima le faafitauli o le lalolagi o aso nei. Tuufaatasia o atunuu o Aferika, lea mo le tele o vaega auai i le vaega o le matitiva, ua fuafuaina ina ia faatasia ai taumafaiga e aveese ai le mafuaaga o le tupulaga o se tulaga mendicant.
AS suia le lua o lo oi luma faalapotopotoga intergovernmental faava o malo: OAU ma NPP (o Aferika Community Tamaoaiga). O gaoioiga o laau mana faaniukilia, fuafuaina mo le tolusefulu ma le fa o tausaga (talu mai le 1976) e le mafai ona feagai ma le aafiaga le lelei o globalization. Saʻo tulaga o failauga fuafuaina.
Similar articles
Trending Now