MalagaMotugaafa malaga

O le faitau aofai o tagata o le UK: a se tele ma se matutua vave

faitau aofai o tagata UK e tusa ai ma tala faatatau o tupe muamua o le tomai faapitoa i le 2025 e oo atu i le 25 miliona tagata. E ui lava i le malaga tele mai atunuu e atiina ae, o le na oo mai i le tausaga 1981-2001, o le faitau aofai o le tuputupu ae i le vaitaimi lea aofaʻi e na o le 6%. O le ua UK o se tasi o le aupito maualuga i le lalolagi, le density faitau aofai o tagata, e 242 tagata i le sikuea kilomita.

O le fanau mai le fua faatatau i le UK e 1.3% ma le fua faatatau o le olaga nei - 10.3%. O le soifuaga expectancy o tagata UK e uiga i le 75 tausaga, o tamaitai - e uiga i le 81 tausaga. I le 2000, i le UK le aofai o faitau aofai o fafine sili atu le tane e 838.000.

E tusa ai ma tagata tomai faapitoa, o le faitau aofai o tagata UK ua i ai se faafitauli matuia - matutua. O lea, i le 2002 tagata matutua i 65 faitauina mo le toeitiiti lava 16% o le atunuu atoa. E tusa ai ma le tusiga igoa faia i le 2001, ua faaalia mai e faapea o le aofai o tagata i le 60 tausaga e sili atu i le aofai o fanau lalo ifo o le 15 tausaga.

O le UK ua i se tulaga maualuga lava o urbanization o le faitau aofai o tagata. I le faaiuga o XX senituri le faitau aofai o tagata o le UK, o lo o nonofo i le aofaʻi o le aai e tusa ma le 90% o le atunuu atoa. O le pito i tele i le aofai o tagata o le aai o Lonetona, Birmingham, Glasgow, Leeds, Sheffield ma isi. Foi, e tusa ma fuainumera, o loo soifua e uiga i le afa o le faitau aofai o tagata UK i aai ma se faitau aofai o tagata silia le 100 afe o tagata.

Iunaite Malo, o lona faitau aofai e lava aga 'eseʻese, i le afa lona lua o le seneturi XX ave a tafe tele o tagata malaga mai Initia, Pakisitana, o le Karepiane, ma mulimuli ane atunuu Aferika: Uganda, Kenya, Malawi. I tagata mai nei atunuu faitauina mo e uiga i le 7% o le faitau aofai atoa UK. A o le tagata e le atunuu, o le vaega sili o latou faia aʻe ai le British (e uiga i le 81%). I se isi atunuu o tagata ola i le Malo o Peretania e Scots (e uiga i le 9%), Aialani (e uiga i le 2%) ma Uelese (itiiti ifo i lo le 2%).

faitau aofai o tagata UK fetalai mai le gagana Peretania. I le faaopoopo atu, o se vaega o le faitau aofai o tagata Uelese tautala gagana Uelese, o se vaega o le faitau aofai o Sikotilani - Gaelic ma le faitau aofai o tagata o le Islands Channel - Farani.

E faatatau i le lalolagi faalelotu, o le Malo o Peretania, ona o le tele o vaega o se atunuu Porotesano. O le Ekalesia a Egelani, lea ei ai le tulaga o le setete i Peretania, e uiga i le 34 miliona soo. I Sikotilani, ua faia se matafaioi autu i le Peresipeteriane Ekalesia, o le soo o lea le 800 afe tagata e. Foi, o loo i ai e uiga i le 6 miliona Katoliko. I le faaopoopo atu, o loo i ai se tulaga sagatonu le tele o vaega o le lagolagoina o Methodism, Papatiso, putisiga, Talitonuga faa Hindu ma faa-Iutaia. faateleina lava anapogi i le aofai o adherents o isalama, lea o loo i ai le 1.5 miliona o tagata i le 2002.

UK faiga faaupufai manaomia ai le tuuto le i ai o le aia tatau e palota ai, soo se tagatanuu o le malo ma isi atunuu o le Taupulega, e faapea foi i Matu Aialani, e tusa lava po o le amataga o le atunuu.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.