Malaga, Faatonuga
O le Malo o Nauru. O se tulaga e aunoa ma se tupe faavae. Mataaga, faafiafiaga
Le lalolagi e matagofie, lilo ma mafai ona faateʻia i aso uma. Mo se faataitaiga, nai iloa e tagata i le lalolagi o loo i ai a itiiti-suesue i aoaoga a le Malo, leiloa i vanimonimo ma le atulaulau tele o le Vasa Pasefika - o le malo faitele itiiti o le lalolagi o Nauru: i luga o lona pepa le a fiafia uma o le faataatiaga faafaafanua.
nofoaga
Mo i latou e mananao e taumafai mai ai - Faaiteite: i le vaega i sisifo o le Oceania. Le atunuu tamai motu e le suafa lava lea e tasi o le "matagofie" tele - a itiiti sili atu i lo le 21 kilomita faatafafa. O 75 lenei (!) Times laiti nai lo le eria o Lonetona! E leitioa a faapea o se mea e pei e le oi ai le laumua o Nauru - le motu na ua vaevaeina i itu, ma uma puupuu.
o se atoll amu masani lea, i le faitau miliona o tausaga, o le tulaʻi aʻe mai le loloto. Mauaina o se taunuuga o se sailiga umi, o le Malo o Nauru i le faafanua foliga a faʻafua moderately elongated (4 km lautele ma le 6 km le umi) ma se omo i le itu i - o Bay Anibare (Talafatai i Sasae).
Ina ia aso, o le motu o Nauru tulai maualuga sami e se averesi o 30-40 mita. Afai o le valoaga pessimistic o environmentalists uiga i warming lalolagi mai moni, o le tele o le a lalo o le vai - i luga o le a na maua le tulaga aupito maualuga o le motu (e tusa ma punaoa eseese, e le itiiti ifo i le 60 ma le sili atu i le 71 mita).
faamatalaga o le talafaasolopito
Lava ia, e mafai ona aoteleina le motu o Nauru i se upu se tasi puupuu: puapuaga. O le talafaasolopito o se tamai atunuu manino faaalia ai le auala laitiiti mamao i le va faavalevalea ma matautia.
Tagata amata e foia iinei i aso anamua: 3 e uiga i le afe tausaga ua mavae. Saienitisi talitonu o se vaega o ituaiga o tagata anamua mai ai mulimuli ane faia le Polenisia ma Micronesians.
I se taimi o le a le motu maua le kapeteni o se vaa o le gagana Peretania, D.Firn (1798), sa nofoia e 12 ituaiga, lea sa itiiti lava se manatu o le setete. Nauruans iʻa i le vai o loo siomia ai, atiina ae se tasi o ona ituaiga (milkfish) i le vai i uta (i le teritori o loo i ai se lepa taʻua Buada), tuputupu ae niu ma lauʻie ma o lea pulea e aunoa ma le malo.
Firn Egelani, e aunoa ma le tuuina atu o manatu o le faitau aofai o le atunuu, o le motu taua o le "manaia" ma tuua mo Niu Sila, lea na uluai agai. Mai lena taimi na amata ai le tulaga faigata o le atunuu: Na pulea le lumanai o le Malo o Nauru i se "alualu i luma" osofaiga toetoe lava pea. E amata i le motu sa Europa, ma faatasi ma i latou - agaga. ua amata le faitau aofai o tagata i le lotoifale e atiina ae vave lava, "o le meaalofa o le malo." Vaega - vaevaeesea, o nisi e fasioti le tasi le isi i taua internecine, o se tasi faamasani i faamaʻi fou (e aofia ai feusuaiga faaooina ..).
pulea mai fafo
Talu mai le tamai atunuu e le o le punaoa e puipuia i latou lava, "o le lelei sinasina tagata" ave o ia i lalo o ona apaau. mataupu muamua o le atunuu galulue i Egelani, i le 1888 faapipii le motu Siamani lelavava, o lē na ia te ia se pulega kamupani Dzhaluitskoy.
Ae peitai, e toatele lava, e leai se tasi sa aemaise fiafia i Nauru - pama laau ina ia le tele faagaeetia le fagota uluai ma manu felelei aoaoina e le malie o pisinisi tetele.
matuai suia le tulaga ina ua iloa le motu teugatupe mauoa o papa phosphate - i latou oe na o lana tala a uunaiga maʻoti. Ina ua manino o loo i ai se mea e fai tupe, o le pule ua i ai e vave lava ona ave i luga o Nauru: E lē o mafai e le setete e faaaoga vaivaiga o se tasi, le avea lava ma le hegemon lalolagi. I le 1906, sa amata ona faaumatia faiga le natura o le motu i le taimi o le laʻuina.
Le motu - o se fitafita toeaʻina o taua e lua
Ina ua oo mai le Uluai Lalolagi, fasi suamalie, tumu i minerale, tatou te fia maua le tele, ae o le taimi muamua i le Ausetalia (teisi i luma o le Iapani, na faatoa taunuu atu lava ia te ia, ae sa tuai). O lea la, i le lumanai o le Malo o Nauru ua auai i le taua o le lalolagi, o le taunuuga o lea na tuuina atu i le Liki o le Malo "i lalo o apaau" o Peretania Tele, Ausetalia ma Niu Sila - ua taofi i latou e pulea faatasi le motu, ae o le tele o nei galuega o loo tauaveina Ausetalia.
atinae feai o punaoa minerale sa i taupega atoa, ma le tagata e umia i latou lava perepadalo punaoa faalenatura e utiuti. faaauau pea ona eke mai e le atunuu se olaga semi-aoaoina, faigata e ala i le aveesea mai toaga o papa phosphate, ma toe gau mai le taua.
Le faʻailoaga o le saua o le manumalo: e le iloa pe aisea, ae latou tipoti 1.2 afe o tagata i le lotoifale i totonu o le motu Chuuk, lea toeitiiti atoa le afa o latou maliu .. Na i le 1946 Nauruans sa mafai ona faasaoina e toe foi i lo latou nuu.
tauiviga tuai mo le tutoatasi
Ina ua mavae le Taua Lona Lua, i le 1946, sa faatonuina e ola i se taimi umi o le Liki o le Malo. O le taunuuga o UN faaaogaina uma o lona teritori faatulafonoina i lalo o ona apaau. Atunuu-leoleo o le motu, o le taimi nei o le Malo o Nauru, ua tofia o ia lava lea e pei ona i luma o - ma alu i le olaga e pei ona masani.
O le manao mo le tutoatasi, o le amata ona faaali tagatanuu i le 50s. Faia i le 1927. Na suia e le Fono o le alii i totonu o se pule i le lotoifale, lea sa i ai le aia tatau i se palota faufautua i le malo colonial. Sparsely, ae "e oo lava i sina mea itiiti, sipuni ti - e le lelei."
I le 1966 Nauruans maua le faatagaga e fausia ai le Pulega ma le Fono Fono, ma i le 1968 - tautino tutoatasi. Leai se tasi aemaise tetee.
tamaoaiga valea
Ma o lea sa amata aso fiafia mo le faitau aofai o tagata i le lotoifale: o le aveesea mai o papa phosphate sa i lalo o le faafoega a Nauru - ave a vave Malo maua mauoa (faatasi ai ma ona tagatanuu). I luga o le web ai solo tala malie e uiga i le auala e sili leoleo o le faatau motu se Lamborghini na e faamaonia ai o le a le fetaui i ai (e foliga, e oo lava i le Oceania e faatatau i le tagata faigaluega o le tino e faamalosia le tulafono e tatau ona fai si lelei fafagaina).
E le o iloa pe moni lenei o le uila, ae o le tagatanuu moni e tele silafia lelei e pauu ifo i luga o latou a oa. E leai se taumafaiga manino e diversify le leʻi malo tupe maua, lea sa ia totogiina.
O le paʻu o faamoemoega
faatusa fuʻa Nauru vaega lanumoana vaevaeina faalava mua samasama. I le pito i lalo - o se ituaiga o fetu susulu paʻepaʻe, lea e le faaiuga o le XX senituri waned. faaitiitia faasao minerale phosphorite, faafuasei ona maua se isi mea e faia ai le atumotu ua le aoaoina: ma laʻau Fagota, ma le faatoaga, ma le vaega o auaunaga sa i ai i latou pepe.
Taumafai e faaleleia ai tupe e ala i le fatuina o se sone fafo mafai - le nuu faava o malo na taitaia e le Iunaite Setete le alu e talia se galuega i le lotoifale i tupe faaofi mai faasolitulafono o tupuaga dubious - i lalo o le uunaiga a se mana e faaaloalogia e pei sa i ai le manatu o le tupe faigofie e tuuina atu.
tulaga o mataupu
I se taumafaiga e maua ai se tupe e le i taofia atumotu soo se mea: gagana leaga fai mai ua totogiina Rusia Nauru e na iloa Abkhazia ma Saute Ossetia. Maua le atumotu ma i le fefaatauaiga faaupufai, faapaleniina le va o Saina ma Taiwan.
Taʻu atu faapea o loo auai i le 1986, lona lua i le lalolagi i le tulaga o le tamaoaiga i le capita, "see" i le 160 th i le 2014, ae o le mea sili ona leaga, o le tulaga e faaauau pea ona deteriorate.
iunite motu Democratic faatusa i le Palemene e aofia ai "i le tele e" 18 MP. E tu i le Itumalo Yaren - o se ituaiga o lenei "laumua o Nauru", na tuuina mai e faapea o le toatele o lata ane ofisa o le malo. Faaupufai lava tagatanuu (toetoe lava a) ua malolosi :. tolu vaega faaupufai i le aso 10 afe faitau aofai o tagata - o le aofai o faagaeetia ma le taimi o le riots e tuuina atu faatasi le faiga palota e peresitene i le 2003, o le atumotu susunu i lalo le nofoaga o malosiaga ma ni nai vaiaso tuua e aunoa ma le fesootaiga ma le lalolagi i fafo.
"Big Brother" Nauru
I aso nei o le Malo o Nauru ekes mai se olaga faanoanoa ae, o loo taumafai e maua i soo se auala. O le punavai autu o tupe maua - infusion tinoitupe mai Ausetalia.
I le taimi muamua o atumotu faatoai atu mo le tele o tausaga o le "leoleo" i le faamasinoga - ma tutuli le taui e tasi mo le aveesea mai feai o le phosphate papa iloga. O lenei se konetineta faamanuiaina totogi Nauru e talimalo sulufai saili ina ia maua le fiafia i lalo o le lagi lanu moana Ausetalia. O nisi o punaoa masalomia ai e faapea o nei tagata - na o le faitau aofai o tagata i le lotoifale, o loo totogiina mo i latou e nonofo i lona motu ma le sailia.
Fesootaiga ma Ausetalia i le tulaga lautele e matua malosi - i se tulaga e faapea o le faamasinoga maualuga o Nauru ua manatu e avea o se Ausetalia Faamasinoga Sili.
faamoemoega Island
te leʻi faamanuiaina faia a latou lava taumafaiga. O le a le mafai ona fagota - o le loloto o le vasa na o le lua kilomita mai le motu e sili atu i le 1,000 mita, ae i le taulaga o Nauru "faamauina" na o le vaa fagota e lua. Faatoaga o tele mafai ona e auauna atu na o le faitau aofai o tagata o le malo faitele. mea leaga i vai inu - iunite tau faapitoa i lea desalted vai, e masani ona faapaie ona o aitalafu mo le eletise.
Nauru o se nofoaga e malolo ai
E oo lava i le tau Nauru - se tofotofoga ogaoga mo le Europa: e pei o lo oi toetoe lava le motu i le ekueta (42 km saute), o loo i ai lava susu ma le vevela. Summer - lamala, vevela i lalo o le 40 tikeri i le taimi o le aso, i le po e toulu ni "tele" i le 30 - e leai se ea malulu iinei masani te le ola. o gaoioiga o le la e pei e mafai ona e mu ai e oo lava i le vai. I le vaitau o timuga, ae vagana ai e faapea o le vevela, pea ma susu - i le aoao, i le tau mo tagata uma.
Ae o le mea sili ona faanoanoa - e le tulaga o le siosiomaga. Mo le toeitiiti atoa le seneturi o le laʻuina o phosphate toetoe lava o le teritori atoa o le motu (90%) na disfigured - Na aveesea o eleele ma liliu atu i le mea ua taʻua .. "Laufanua malama", lea e faafefe environmentalists paneta. Talu ai e leai se tasi na tausia e uiga i le toefuataiga o punaoa faalenatura, e toetoe lava i soo se mea - o le intricacies o maina, papa, faaputuga o otaota papa - iinei e manatu mataʻina. e le maua Nauru vaivai e fesili atu mo tupe mo se polokalama e toefuatai mai le siosiomaga faalenatura. O le UN, lea na oo mai i se tulaga laitiiti talavou i le 1999, o loo taumafai i auala uma e saofaga. Ina mamao, ae peitai, e le mafai ona ausia le manuia iloga.
I se tulaga lautele, i Nauru, tafafao lea e leʻi i manaoga valea mo nei mafuaaga, e toetoe lava o se tasi faafiafiaga - fagota sami ma se taiala i le lotoifale. Ili fai lava si malulu lena. E mafai ona e maulu maulu ma - faatofuina faigofie faia i le Bay Anibare. Mai le taimi o le manuia sa i ai muamua tumau vaitaele ma faamasinoga tenisi.
Similar articles
Trending Now