News ma SocietySiosiomaga

O le mea moni e sili ona manaia e uiga i Aferika: uiga, talafaasolopito ma iloiloga

E uiga i Aferika - o se atunuu vevela mamao - ua faalogo tagata uma. E tusa ai ma saienitisi, na avea lenei itu a le aiga o le tagata muamua i le lalolagi. I le taimi nei, o Aferika i se nofoaga mo le matitiva o le aiga tagata. O le tulaga faatonuina o le ola e matitiva iina, o tagata ola i lalo o le laina o le mativa. Ma tausia e oo lava i se taotoga anamua i nisi o eria o Aferika. E toatele aiga e faaauau pea ona ola e tusa ai ma le natura. I le taimi, o nisi o itu o lenei atunuu matagofie e lei suesueina i le iuga, ma e le o manino ai o loo i ai o loo natia - o le sami.

O le mea moni e sili ona manaia e fesootai ma Aferika

Ina ia tuuina atu i le tagata faitau a itiiti faamasani i sea tulaga e le masani ai, ua tatou filifili e ao i se tasi mataupu faavae o le mea moni e sili ona manaia e uiga i Aferika. e tulaga ese le faataatiaga faafaafanua o lenei atunuu. O loo i lalo o loo tuuina atu ai le mea moni e sili ona ofoofogia o le konetineta o Aferika.

  1. A o tatou iloa mai tusi aoga oo tuaoi e ala i vaitafe ma mauga. Ae e lē faaaogāina se postulate i Aferika. Iinei tauaveina le tuaoi e ala i ... le laina masani ai. Afai e te vaai i le faafanua faaupufai (ata i luga), e mafai ona tatou faamaonia lava lenei faamatalaga. Atonu e leai se tasi konetineta ua le saʻo tuaoi, e pei iinei.
  2. ua manatu Sahara o se tasi o le aupito tele toafa i le lalolagi. Ae na misia lenei auiliili laiti. Ina ua maea uma, i le Anetatika, e toafa malulu e sili atu le suka. E tatau ona faia se faamalamalamaga: Sahara - le toafa vevela sili.
  3. mea moni mataina e uiga i le atunuu o Aferika faailoa e toetoe lava o nei laueleele uma e colonial. Le a le mea e mafai ona fai e uiga i Aitiope. Atonu o le mafuaaga nei o ia i se tulaga maualuga o le atinae.
  4. na manatu Hippos le manu e sili ona taatele o le konetineta. Ina ia aso, e mafai ona maua i latou na i le vaega i saute o le atunuu. O le mea moni e faapea i aso nei le hippos massively faaumatia.
  5. Victoria Falls o le pito i tele i le lalolagi.
  6. Madagascar ua fesootai uma i le vaega o le konetineta o Aferika, e ui lava o se iunite e tutoatasi.
  7. mafai ona taʻua o Aferika i le uiga moni o le atunuu auro. 50% o le lalolagi pa'ū tuuina auro i luga o le konetineta o hottest.
  8. o Cairo le laumua o Aikupito, e pei foi o se tasi o le aai sili ona nonofo ai ni tagata densely i le lalolagi.
  9. O le isi mea moni e manaia e uiga i Aferika o loo fesootai ma se nuu e le masani ai Togo. Aemaise lava faaeteete iinei e ona tagata, ona ua uma ona tulagaese matagofie tamaitai. Ae o loo taoto ai le faafitauli: pe afai e filifili se tagata e fai se tamaitai vending se faamalo, ua noatia o ia e vave lava ona faaipoipo ia te ia.
  10. O le eseese polokalame faaleaoaoga ua lauiloa e faapea o se pasene patino o ituaiga Aferika ola i se olaga anamua. E maofa ai i le vaitaimi o le malo, o le toatele latou te le iloa pe faapefea ona faia ni afi.
  11. ua manatu Aferika e avea le atunuu lona lua i le lalolagi. Ae, e ofo ai, o iinei o le muamua lava ma taotoga faamanuiaina mo se loto na faia taotoga.
  12. Dunes i le Sahara o se tasi o le ofoofogia o le natura e sili ona ofoofogia ma matagofie. E pei ona lauiloa, e maualuga atu nai lo le Tower Eiffel.
  13. Oneone vevela i se aso vevela i le toafa o Aferika e mafai ona sili 80 tikeri.

mea moni mataina e uiga i le vaitafe o Aferika

Congo River - o se tasi o le e sili ona atoatoa-tafe. E ala i lona umi e na lona lua i le Naila, lea, i le taimi, na avea ma se ituaiga o le amataga o le amataga o le malo. E toatele tagata na amata lo latou olaga i nei matafaga.

I le konetineta o Aferika o loo i ai se aofaiga tele o le vaitafe. Ae, mea e leaga ai, e toatele i latou soloia i le vaitau matutu.

O le vaitafe sili ona tele i Aferika mauaina igoa e lua: o le Blue ma Belyy Nil. Naila Blue - o se faatanoa ma tioata vai manino, lea e mafai ona vaaia i le pito i lalo. o White le eseesega i le va o le vai e fefiloi ma le palapala.

E le fiafia i le lotoifale le Vaitafe o Congo

Raftingisty fiafia moni e oo mai ia i Aferika i le na o le alu lava i le Vaitafe o Lanumoli. E maua lona igoa ona o le lanu, o le toatele e mafai ona mafaufau i ai. Sa faaigoa le flamingos moli.

O loo i ai se isi mea moni manaia e uiga i Aferika, e faavae i luga o manatu faaalia mai e le gata turisi ae faapea foi tagata i le lotoifale. e le fiafia i le faitau aofai o tagata o le konetineta o Aferika o le Vaitafe o Congo. Ua faamaonia e ala i le mea moni iinei e maua ai le mea ua taʻua o iʻa taika. O sui o lenei laiti ituaiga tuputupu ae i se tele nai faagaeetia ma fai ma sui o se tulaga matautia ogaoga mo le au faifaiva.

I le konetineta, ei ai se aofaiga tele o tino vai ua lei suesueina e saienitisi. I la latou faafanua faaoo talu ai nei, lea e aulelei ofoofogia foi.

ua lauiloa vaitafe Aferika mo se tele o le afu, lea ua laa amio. Lenei aafiaga matautia tele picturesque, aemaise lava e vaai ia te ia ola.

Naila o le vaitafe na o tamoʻe i le vao sili ona matutu - le Sahara.

Leki Tanganyika o se tasi o le aupito tele vaituloto magalo i le lalolagi. E tuaoi i le Vaitafe o Congo.

O le mea e sili ona manaia e uiga i le manu o le konetineta

Aemaise mataʻina o le mea moni mananaia e uiga i manu o Aferika. E tusa o le fauna o le faalogo konetineta Black mea uma, ma i le laitiiti. Rhinos, leona, zebras ... I le tala ma solo o tusitala a tamaiti e masani ona taʻua manu fafo atunuu vevela. le a mautinoa lava le sui uma o le fauna tosina gauai atu, ae o le tele e le o iloa e oo lava io latou amioga e le masani ai.

O le manu e sili ona nimble ma anapogi - leona, atelope ma sītā - ola i Aferika. O le sui o nei ituaiga e mafai ona saoasaoa e oo atu i 110 km i le itula. Ae peitai, e le mafai ona latou umia mo le umi, o lea na tamomoe mamao puupuu.

O le elefane o le tagata o le lalolagi e sili ona matautia (i le laueleele). O se tino tele faasaoina mai e faasaunoa. E leai se tasi dares e osofaia le elefane. averesi mamafa Giant o le 6 tone. O le tagata na e lamatia ai le ola o se sui mamana o le fauna - E, o le mea moni, o tagata.

O le manu aupito uumi i luga o le paneta o se serafa. Lona maualuga o le 5 mita. Ona o lona umi ua e mafai ona aai i le sili ona suamalie, ae faigata lala i laau.

Ma le isi mea moni e manaia e uiga i Aferika: felanulanuai sepera aulelei, e tusa lava po o le latou sootaga ma le solofanua, ma e lei tamed e tagata, ma tuuaia - cantankerous uiga matagofie tusitusi. Ae e sopoia ai pulea e aumai zebroid - o se satauro i le va o se sepera ma se solofanua po o se asini. Ma ni nai mea moni e sili atu ona manaia e faasino i le valivali nei simpatyashek. Taitasi sepera ei ai se mamanu tulaga ese o faalavalava uli ma tagata papae, e talitutusa ma fingerprints i tagata. A faalatalata Cub iloa e lona tina. Ma le sili ona manaia: o le susu o sepera - piniki!

I Aferika ola penguins

Atonu, o le toatele ofo e ala i le mea moni e faapea i luga o lenei konetineta vevela aina e penguins, ona o nei sui o le lalolagi manu o loo fesootai ma le Antarctic. E liliu atu o e leaga lava latou lagona ma "pito mafanafana." E tusa ai ma le konetineta io tatou luma, ua i ai manu lele ua nofoia le Republic o Namibia ma Saute. O le mea lena ua mulumulu i le talafatai e le vai malulu o le konetineta.

O le sui e sili ona matautia o le fauna o le konetineta o Aferika

Hippos auai i le manu e sili ona matautia o le paneta, e ui lava i le mea moni e faapea ua latou fafaga faapitoa i luga o le mutia. Faavasivasi i foliga vaaia, latou te matuai le puipuiga o lo latou fanau, ma afai e faafuasei ona oo mai i tafatafa o se tagata, o le manu e talisapaia ai o se osofaiga.
ua faasoasoa paʻu ipopo a enzyme nisi o loo faigofie ona teena la.

Hyenas - o le paneta manu e sili ona faigata. I nisi o tulaga, ua sili atu ona matautia nai lo se leona. Ona o le tele o le malosi o latou auvae ma maua se stranglehold.

Leona - o se faatusa o Aferika. Tauagafau, ae tele predator paie. Na moe tusa ma le 20 itula i le aso ma fafagu aʻe na e 'ai.

Ma le mea mulimuli, o le mea moni e sili ona manaia e uiga i Aferika: e tuuina atu e le matautia o so o se manu, o le sili ma sili ona feai, e le mafai ona faatusatusa i se tamai lago tsetse. Mai lava i lona u oti le faitau afe o tagata ma manu.

atunuu o Aferika e le masani ai

Manaia mea moni e uiga i le atunuu o Aferika i sui o le tofo atoa o lenei konetineta mamao. O nisi oi latou ua tuuina atu i lalo.

  1. Pygmies - ituaiga Aferika anamua. Latou tulaga o le atinae e pipii i se mea i le Vaitau Stone. Manaia e vaai se eseesega.
  2. Tagata o Aferika alolofa tagata toa o loo faia i latou faamalo. Ae e manaomia ai le taimi ua tuanai e fai atu ma le faaeteete ogaoga, e ese le ae maua le i faaipoipo.
  3. E toatele ua faalogo i harems a tamaitai, o le mea moni - miti le toatele o alii i latou. Peitai e toaitiiti iloa i nisi vaega o Aferika, o tamaitai oe na i ai o latou lava harems tane.
  4. alofa ituaiga Matabiau e taalo soka. Lo latou alofa o le lakapi e le iʻu, e faapea i le leai o taaloga latou fiafia e faaaoga ... ulupoo tagata, ma e matua maasiasi.

malaga iloiloga

Iloiloga, i le asiasi faatasi itiiti ifo i le konetineta o Aferika, e taʻu mai ai lenei tulaga e le mafai ona malamalama tagata lailoa. Iinei e le masani uma - mai le Flora ma fauna, le tau, punaoa faalenatura ma faaiuina i le faitau aofai o tagata i le lotoifale. Atonu e leai se tasi o le isi atunuu e le faapotopotoina o le tele o mea moni manaia e uiga i le auala Aferika. E talitonu le toatele e faapea ua i luga o lenei konetineta mo le taimi muamua to ola o le tagata. O lenei manatu o le mea moni e sili ona manaia e uiga i le mamao isi atunuu Aferika.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.