Aoga:Maualuga a'oa'oga ma a'oga

O le mea tatou te iloa o fusi o va'alele o le Vasa Atelani. La latou faamatalaga ma uiga

O vai o Atelani e alu ese mai latito latito, aga'i i totonu o le equator ma o'o atu i le talafatai o Antarctica. I nei atopeti, o lona tulaga o lo'o i ai nei, lea e afaina tele ai le tau ma le vevela o le vai. O fusi o va'alele o le Vasa Atalani o Arctic, ma equatorial, ma tropics ... O le mea moni, e le mafai ona fa'atusatusaina i le terrestrial climate o le igoa lava e tasi, o le eseesega e sili atu. O le mea lea, ina ia mafai ai ona fa'amaonia sa'o, matou te mana'omia se fa'amatalaga puupuu o le Vasa Atalani, lona tulaga ma foliga.

Short description

O lea la, o le Vasa Atalani o le faatanoa vai aupito tele lona lua i le lalolagi. O lona nofoaga e sili atu i le 91 miliona square kilomita, ma o le voluma e 330 miliona kupita kilomita. O le loloto aupito loloto o le vasa o le 8742 mita, o lo'o i le eria o le va'a Puerto Rico. O le suavai vai e 36 pasene, lea e avea ai le vai masima i le lalolagi. O le isi uiga o le Vasa Atelani o lona talafatai gaogao. I luga o le matafaga o konetineta uma ua fufuluina e vai o Atelani, ei ai sami, bays ma mea faigata o se vaega. O le mea lautele, latou te fa'atupeina pe a ma le 16% o le aofaiga o le suavai.

Lisi o nofoaga

O fusi o va'alele o le Vasa Atelani e fa'amoemoeina e ala i lona tulaga fa'afanua. O le vaituloto e afua mai le itu i matu o le paneta, o lona uiga, mai motu o Greenland ma Iceland, i le itu i saute - i Antarctica. I sisifo, e tuaoi tuaoi o North and South America, ma i sasae - fa'atasi ma Europa ma Aferika. I le Vasa Atelani e tele motu o le tele o mauga. O le tele oi latou o se vaega o sami e a'afia i le vasa. O nisi o nei e mafai ona taʻua o le Balearic, Melita (Metitirani Sami), Antilles Sili ma Itiiti (Keripeane). I le tele o le vasa o le Canary Islands, Cape Verde (Cape Verde), Sanuisi, Faroe ma le tele o isi. O i latou uma lava o se mauga malosi, ma o le vevela i le sami e faalagolago lea i vaega o feteenaiga o le Vasa Atelani o loo siomia ai i latou.

Northern Shemisphere

O le vaega autu o le Atalani o sone climatic, ua tu i luga o lona vai, e tutusa uma e lua i le itu i matu ma le itu i toga, ae o le vevela o le ea i totonu o le sone lua ma sūsū matua eseese le tasi mai le isi. Ae mo le Northern Hemisphere, o le tau iinei e matua mafanafana lava. O fusipa'u pito i luga o vasa la'au, lea e tusa ma le 25 tikeri le fesuiaiga o le vevela faaletausaga. I le taumalulu, e pa'u le thermometers i le maualuga o le 25-30 tikeri i lalo o le zero, i le taumafanafana e siitia i le + 5-10. O le masina aupito sili ona manaia i le atunu'u i matu-sisifo o Aukuso, o le masina sili ona malulu o Fepuari. I luga a'e o le itu i mātū o lo'o fa'avaeina se sone o le maualalo - o le Icelandic pito i lalo. O le aofa'iga o le va'aia iinei e tusa ma le 250 mm. I le vaitau lelei o le Northern Hemisphere, o le fesuiaiga o le vevela ua i ai le 10 tikeri. Faateleina le aofa'i o le va'aia e o'o i le 1000 mm i le tausaga. Tropics e taua o le maualuga o le Azores ona o le faateleina o le mamafa. E tupu mai i le taumalulu mea e tupu mai i le taumalulu, ma i le taumafanafana e agi mai le matagi i sasa'e, lea e ave ai le ea malulu. O le mea lautele, o le vevela i le Itulagi i Matu o Atelani e sili atu le maualuga nai lo le itu i Saute.

Itulagi i Saute

O pitonu'u o fulafula o le Vasa Atelani o Arctic i matu ma Antarctic i le itu i saute, ma o lo'o tatou iloiloina nei. Lenei, o le maualuga o le fa'aleleia o le vevela ta'itasi o lo'o matauina - e o'o i le 30 tikeri. I le taumalulu, o loo iai matagi mata'utia - e o'o atu i -40 Celsius ma sili atu, ma i le taumafanafana o le ea e tau le mafai ona vevela i le +1. O le masina sili ona malulu iinei o Aokuso, ma o le masina pito sili ona manaia o Fepuari. I le sone le lelei, o le fesuiaiga o le vevela e 15 tikeri. I le taumafanafana, e mafanafana iinei - e oo atu i le +20, ma i le taumalulu o le koluma o le vevela e fa'afefe i -10. O le aofa'i o le tau e o'o i le 1500 mm i le tausaga. O se ese'esega tele e mafai ona maua i le va o togavao i matu ma saute. Afai o le tau e sili atu ona mamago i luga ae o le equator, ona i le itu i saute, ona o le mea moni ua faateleina le vasa, o le tele o le ao. O le aofa'i o le fa'aola iinei o le 1500-2000 mm i le tausaga. O fesuiaiga o le vevela e sili atu ona taua nai lo le tasi tikeri. I nisi eria, e 3-4 tikeri.

Eria o le Equatorial

O vai o Atelani latou te sopoia ai le eria o le equator - o latou lafanua lenei. O le Vasa Atelani i lenei itulagi ua vevela i le maualuga, ma, o le mea e sili ona taua, o le sone lea o le sili ona tele na maua mai ai ma le puao. A o faagasolo le tausaga, o le vevela o le ea ma luga o le vai e le suia iinei. E afaina le timuga i le taumalulu, ae o le timuga atoa e alu lava i vaitau ta'itasi. O latou numera e 3000 mm i le tausaga. I luga o le equator i totonu o le sami o Atelani, o fog e masani lava ona i ai i le taumafanafana. O le toatele oi latou eo atu i le itulagi i saute, i le tula'i mai o La Plata i Atenitina. O i latou e latalata latalata i le itu i matu sasa'e ua ta'ua o le oneone oneone. E mafua mai ona o matagi malosi e tafe mai Sahara.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.