News ma SocietySiosiomaga

O se faailoilo mai le va i fafo (1977). faailoilo ese mai avanoa

E amata i le 60-tifaga o le senituri mulimuli, saienitisi mai le salafa o le lalolagi e faalogo i faailoilo maua mai avanoa, e pue i ni nai savali mai se malo extraterrestrial. O lenei ua tusa ma le lima miliona tagata e ofo mai e aafia ai i le galuega faatino Seti @ le fale ma taumafai e decipher le faitau piliona o leitio alaleo tusia faaauau pea i le atulaulau. na faia ai e mafai e lenei a faapitoa atinaeina polokalama, lea e faapipiiina i luga o komepiuta i le fale. Uma aoina faamatalaga mamana telescopes leitio oo mai e ala saʻo o le Initoneti i le Handler.

O le uluai faailoga

I le ogatotonu o Aokuso 1977 e moni lava o se mea na tupu maoae na tupu. Dr. Jerry Eymanom mai Ohio Iunivesite o le Setete, o le galulue i le polokalama o le vaai mamao leitio SETI taʻua o le "taliga Big", na maua ai le faailoga mai le vanimonimo. Na faamaonia e fai lava si malosi ma umi, o loo talanoa uma ona tapulaa e uiga i le mea moni e faapea o ia ua i ai se amataga faafoliga. Faateia faamau i lalo faamatalaga ofoofogia, alaga le American: «Oka! Faailo »O le mea tonu lava sa amata ona taʻua mulimuli ane maua a faailoga mai le vanimonimo.

E le sili atu nai lo le 35 tausaga sa i ai, ma ana mea lilo, mea e leaga ai, e le i faailoaina atu. Lona tulai mai, saienitisi ua le foaiina mai e le ala o so o se faamalamalamaga intelligible. I tagata e suʻesuʻeina fetu leai se manatu lå mautinoa lelei e uiga i le puna moni o le faailo. O le mea lea, o le leai o se tagata e masani e talitonu na auina mai o ia e se spaceship ese.

E finagalo i ai o lenei lomiga o le mea moni e faapea o se faailoilo mai le va i fafo (1977) e sau mai se nofoaga o loo i ai se faaputuga o fetu o Sagittarius, ae faatasi ai ma se vaega gaogao o le lagi. E tatau ona matauina e isi faamatalaga ina ua mavae le tele o tausaga ma e le mulimuli.

Faamatalaga «Oka! faailo »

O le malosi o lenei faailoga e sili atu i le 30 taimi talaaga. O lona taimi o 1,42 GHz, lea e tutusa ma hydrogen. O i faatalitali ia suesue ma o loo faatalitali pea e ui lava i so o se savali mai le malo extraterrestrial. O lenei faailo umi 72 sekone - o le tasi amplitude e tatau ona pe afai e na o se amataga faafoliga. O le mea moni e faapea o le velo "taliga Big" E tumau ma e faaaoga e le feauauaʻii o lo tatou paneta e vaai faavavevave i le tafailagi. O le mea lea, o se punavai e mafai o na o le 72 sekone e mafai ona faalogo i le faailo. O nei, toeitiiti atoa le afa o le taimi e faateleina ai malie, ma o le taimi nei a vaai mamao faamoemoe i le puna. Ona, o le totoe 36 sekone o le va faailo faaitiitia sologa lelei. vaai mamao leitio "taliga Big" O le mea lenei na faamaumauina.

lomiga Benford

Tatau ona ou fai atu e faapea o le faaaogaina o le fesootaiga faaagafesootai Twitter e tuufaatasia se savali ese "uso i luga o le mafuaaga" e foliga mai i le tulaga faatusa o manatu fou e faaalia le aafia saienitisi i galuega SETI. Gregory ma Dzheyms Benfordy - suesue mai le Iunivesite o Kalefonia - talitonu o lenei Twitter o ma i isi paneta.

Lo oi ai nei i lo tatou taimi mataupu faavae o suesuega o isi malo e faavae i le mea moni e faapea o le "uso" o loo auina atu pea foi faailoilo i le vanimonimo. Ae ina ia auina atu i latou mamao lava, o le a manaomia ai le aofaiga tele o le malosi, o se soona fai faamagaloina. o lea e talitonu o Benford tagata ese a faailoga mai le avanoa e auina atu se savali puupuu e pei o le tasi o tagata tuua i Twitter. Tusa ai ma nei saienitisi, o le tagata na mafai ona misia se vaega tele o sea faailoilo po o le maua i latou i se faalavelave faafuasei, e pei ona tupu i «Oka! Faailo ».

lapataʻiga

E taua le matauina e le o loo naunautai taumafai saienitisi uma e iloa o latou uo e faafesootai ma malo extraterrestrial. Mo se faataitaiga, Stiven Hoking - lauiloa astrophysicist British - faasino nai le taliaina o lenei manatu. E tusa ai ia te ia, o tagata e manaomia e saofai filemu ma le tosina gauai tele mai le tagata ese. E talitonu o ia o le mapuna aʻe o le "uso i luga o le mafuaaga" o le a avea faapei o e tumau Hristofora Kolumba i Amerika. Pei ona outou silafia, mo le Initia e iu lava matua.

talitonu Stiven Hoking o tuuga ese e mafai ona ola i luga o le vaa tele, e pei ona ua uma ona vaivai le punaoa faalenatura o lo latou paneta. O le mea lea, e mafai ona faaosoosoina i latou e faoa mea a le Lalolagi. E talitonu ua i ai nei i le tagata ese i se tulaga maualuga o le atinae o lo le aiga tagata, ma ua latou maua le avanoa e fealuaʻi i le lalolagi le lalolagi ina ia puʻe talafeagai nisi o paneta mo i latou.

faailo 2010

I le amataga o Setema 1977 i le Iunaite Setete (Cape Canaveral) faalauiloa a vaʻa lugalagi igoa "Voyager 1". A itiiti mulimuli ane, ina ua uma ona alu i le isi - lona uso masaga. O le polokalama, o se vaega o lea ua tuuina mai masini, na fuafuaina ina ia suesue le paneta tetele e mamao ese mai le Lalolagi. I lalo o le fuafuaga, o le muamua o lea sa e asiasi i le Saturn ma Seu, ma le lona lua - Neptune ma Uranus. I le faaopoopo atu, faatasi ma le fesoasoani o masini faamoemoe e suesue i le masina o le paneta, o latou uiga faaletino, faapea foi ma le ata i vaega e latalata.

I luga o le laupapa uma e lua "Voyager" na tuuina se savali mo extraterrestrials faamauina i luga o se ipu auro. Sa i ai alofaaga i gagana eseese, a talie tamaiti ma loimata, leo eseese o le natura, ma isi .. sa faamoemoe mea uma e fesoasoani ai i tagata ese i lo tatou "uso" malamalama i mea e aofia i lo tatou Lalolagi.

E silia ma le 30 tausaga o le vaʻa lugalagi lele i le atulaulau ma e leai se mea ae tuitui faaeletoroni lava loto, e leʻi oo. Ae i le faaiuga o Aperila 2010 sa i ai se mea maoae na tupu - "Voyager 2" auina atu se faailo mai va i fafo, o le pulea e ia lava. Sa ia mulimuli i lena vaega o le lalolagi, o se mea lava ua iloa e le tagata o lo tatou paneta.

O le faasilasilaga o se lagona. Ona o lenei, o loo vaevaeina saienitisi i itu e lua. O nisi e talitonu e faapea o le faailo - o se faaaliga o le i taimi e le iloa tulafono o le atulaulau, ae o isi manatu i ai o se tali mai le "uso i luga o mafuaaga".

O lenei o le misiona a le "Voyager" Ua uma ona faia, ma ua latou o atu i tala atu o le faiga o le la. matele tagata faigaluega NASA e faamatala le faailoilo ese mai le va i fafo ina ia iu latou vaʻa lugalagi olaga atoa, ma na i ai i latou i fafo o le poloaiga. I le faaopoopo atu, ua latou lele i se nofoaga maotua, lea e mafai ona latou galulue isi tulafono o le fisiki, atoatoa le iloa i lo tatou atamamai.

atuatuvale fou

NASA tagata tomai faapitoa, faatasi ai ma le Europa Ofisa mo Space Suesuega i le ogatotonu o le tausaga talu ai, na faia ai se isi faamatalaga ofoofogia. Latou lipotia e faapea sa latou maua ai se faailoilo mai le va i fafo, na sau mai le nofoaga lea o le faaputuga o fetu o Perseus. E tatau ona ou faapea atu o le mamao i le va o mea faitino selesitila ma lo tatou paneta e uiga i le 240 miliona tausaga le malamalama.

E tusa ai ma saienitisi, o se fua o laau malosi le faailo o loo i le wavelength tele o X-ave. E lei faatulagaina lona autu, ae sa fautuaina ina ua sau o ia mai nisi o "neutrinos manuʻa" e le faavae mo le manu mai o le mea ua taʻua o mataupu pogisa. E tusa ai ma se manatu lauiloa lava i ni liʻo faasaienisi, e manaomia e uiga i le 85% o le lalolagi atoa, e ui lava suesuega e le i faamaonia e le mea moni o lona i ai. faamautinoa e faapea o le NASA a faailoga faalilolilo mai avanoa i le 2014 o le a avea le suesueina atili ina ia faatuina lona autu.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.