News ma Society, Siosiomaga
Oona kasa - O lenei ... kasa oona GHG
Oona kasa - o se tuufaatasiga o ni kasa ea manino e le tele oo leisa vevela mai le lalolagi. Le tuputupu ae o faasalaga tau atu ai i se suiga o le tau i le lalolagi atoa ma foia. E tele ni ituaiga o le kasa autu oona. O le faasalaga ea o ia i latou taitoatasi i lo latou aafiaga i luga o le aafiaga vevela.
O le ituaiga autu o
E tele ni ituaiga o mea gaseous auai i le kasa oona e sili ona taua:
- ausa le vai;
- karaponi carbon;
- oxide nitrous;
- methane;
- CFCs;
- PFCs (perfluorocarbons);
- HFCs (hydrofluorocarbons);
- SF6 (hexafluoride teio).
E tusa ma le 30 o ituaiga o kasa mafua ai le aafiaga oona. Taunuuga i luga o mea faagasologa vevela Lalolagi tuuina faalagolago i le aofai ma le malosi i le manatu faaalia molecule. E ala i le natura o le tulai mai o le kasa oona i le siosiomaga ua vaevaeina i faalenatura ma anthropogenic.
ausa vai
A kasa masani oona o ausa vai. e sili atu lona aofaiga i le siosiomaga nai lo le faasalaga o karaponi carbon. o ausa vai o le amataga o le lalolagi: E lē mafai ona itu i fafo e faateleina ai lona aafiaga i le siosiomaga. Faatonutonu ai le aofai o molecules evaporating vasa vevela o le vai ma ea.
Taua o le meatotino uiga o le vai ausa - suia faamaopoopoga lelei ma karaponi carbon. O loo maua e le aafiaga oona, amataina e ala i le tatalaina i tua o le carbon karaponi ua faateleina e uiga i le faalua ona o le uunaiga a evaporation o molecules vai.
O lea, ausa le vai e avea o se kasa oona - o se warming tau anthropogenic vaega taua mamana. Ina ia suesueina lona aafiaga i luga o le fale vevela o faiga na o le tuufaatasiga ma le meatotino o se sootaga lelei ma le karaponi carbon. Lava ia, e le taitai le ausa vai i suiga o le lalolagi.
karaponi carbon
E nofoia se taitai nofoaga i totonu o le kasa oona o tupuaga anthropogenic. Ua faamautuina e faapea e uiga i le 65% o le warming le lalolagi ona o le faateleina o le kasa oona o karaponi carbon i totonu o le siosiomaga o le lalolagi. O le vaega autu i le faateleina o le faasalaga o le kasa o le, ioe, tuuina atu ma le gaoioiga o tagata faapitoa.
e combustion suauu nofoaga muamua (86% o kasa oona atoa karaponi carbon) i totonu o le faapogai o emission o karaponi carbon i le siosiomaga. Mo isi mafuaaga e aofia ai le mu o fafie - mafuli vaomatua - ma le kasa oona alamanuia.
Carbon kasa oona - o le malosi avetaavale sili ona lelei o warming lalolagi. Faatasi i le siosiomaga o le karaponi carbon faia se auala umi e ala i ana faaputuga uma. O le taimi e manaomia e aveesea ai le 65% o le carbon karaponi mai le taga ea ua taʻua o le vaitaimi lelei o nofo ai. Oona kasa i le siosiomaga e pei karaponi carbon teuina mo s 50-200. O le umi maualuga o le afioaga o le karaponi carbon i le siosiomaga ei ai se matafaioi taua i le aafiaga oona.
methane
I totonu o le siosiomaga o lona uiga faalenatura ma anthropogenic. E ui lava i le mea moni e faapea o lona faasalaga o le tele maualalo aofaiga o karaponi carbon, gaoioiga methane o le kasa oona sili atu ona taua. 1 methane molecule ua iloiloina i le faiga o le aafiaga oona e 25 taimi malosi atu nai lo molecule karaponi carbon.
O le taimi nei, o le siosiomaga o loo i ai e uiga i le 20% methane (mai le 100% o le kasa oona). Artificially methane ulufale le kasa oona ea mai fale gaosi oloa. ua manatu faiga faavaega kasa Faalenatura decomposition le tele o mea faatulagaina ma combustion le tele o fafie vaomatua.
oxide Nitric (I)
ua manatu oxide Nitrous o le kasa oona lona tolu e sili ona taua. O lenei mea ua i ai se aafiaga le lelei i le vaega osone. O loo maua e le 6% o le fale vevela aafiaga faitauina mo le monovalent oxide nitrogen. Lotoa faagaoioia 250 taimi malosi atu nai lo karaponi carbon.
monoxide Dinitrogen i ai i le siosiomaga o le lalolagi i se auala e masani ai. O loo i ai se mafutaga lelei ma le vaega osone: o le tele o le faasalaga o le oxide, o le maualuga o le tulaga o le faafanoga. I le isi itu, osone faagasologa afaina faaitiitia le aafiaga oona. I le taimi lava e tasi, e sili atu ona matautia i le leisa faʻaratiasia mo le paneta. O le matafaioi o le osone i le faagasologa warming lalolagi e suesue i ai, ma le manatu o tagata tomai faapitoa i lenei mataupu ua vaevaeina.
PFCs ma HFCs
Hydrocarbons ma suia vaega o fluorine i le faatulagaga molecular - o se kasa oona o le tupuaga o le tagata. O le aafiaga o ia mea i le faagasologa lalolagi warming faatasi o le 6%.
PFCs i le siosiomaga e mafua i le tuuina atu o alumini, eletise mea faigaluega ma vailaau solvents eseese. HFCs e tuufaatasi lea suia vaega o le hydrogen e halogens. Faaaogaina i le gaosiga ma i aerosols e suitulaga i mea osone afaina. Tuu atu i se gafatia warming lalolagi sili, ae e le o saogalemu mo le siosiomaga o le Lalolagi.
hexafluoride teio
Faaaogaina o faʻaʻesega mea i le alamanuia mana eletise. Sootaga mo se taimi umi e matele lava ina tumau pea i le ea, e tau atu i a mitiia umi ma le tele o le ave infrared. Oo lava i se aofaiga itiiti o hexafluoride teio matua aafia ai le tulaga o le tau i le lumanai.
aafiaga oona
O le faagasologa e mafai ona matauina e le gata i le Lalolagi, ae i le isi faia uigaese. O lona siosiomaga o loo i le taimi nei e aofia atoa o karaponi carbon, lea ua taitai atu ai i se faateleina o le vevela luga e 475 tikeri. Tagata tomai faapitoa talitonu ina ia aloese mai lea lava taunuuga na fesoasoani ai le lalolagi i le sami: vaega popoga karaponi carbon, latou te fesoasoani aveesea mai le ea ambient.
Kasa oona o le kasa oona i le avanoa o poloka siosiomaga i le leisa vevela, lea e taitai atu ai se faateleina o le vevela i le Lalolagi. e mafai ona taitai atu ai i warming Global taunuuga ogaoga i le tulaga o le faateleina o le eria o le sami, o mala faalenatura sili atu soo ma precipitation. I lalo o le lamatia o le avea le i ai o meaola i nofoaga ma motu o le gataifale.
I le 1997, o le UN faaaogaina le Maliega Faafeagaiga Kyoto, lea ua fuafuaina e pulea le tele o le kasa oona i le teritori o tulaga taitasi. Environmentalists talitonu e faapea e le atoatoa foia ua uma ona faamanuiaina le faafitauli o le warming le lalolagi, ae tele faaitiitia le faagasologa faifai pea e mafai.
metotia tapulaa
e mafai ona faaitiitia kasa oona o kasa oona ala i le mulimuli i ni nai tulafono:
- aveesea le faaaogaina lē faimeamāeʻa o le mana o le eletise;
- faateleina ai le le lelei o punaoa faalenatura;
- faateleina o le aofai o vaomatua, i le taimi e taofia afi vaomatua;
- faaaogaina o le siosiomaga faauo tekinolosi i le gaosiga;
- e faailoa atu ai le faaaogaina o punaoa o malosiaga faafouina po o neuglerodovodorodnyh.
ua emitted kasa oona i Rusia i le fesootaiga ma le tupulaga mana tele, e le laʻuina ma le atinae o alamanuia.
O le galuega autu o le faasaienisi o le mauaga ma le faatomuaga o le mum ¯ u mama, o le atiina ae o se auala fou i ona iloilo mea otaota. toe fuataʻiga faifai malie o tulaga faatonuina gaosiga, pulea atoatoa o le lalolagi ma le faaaloalo faapitoa o le tasi i le siosiomaga e mafai ai e faaitiitia ai kasa oona. e le aloese warming Global, ae e sili atu ona tosina le faagasologa e pulea.
Similar articles
Trending Now