MalagaFaletalimalo

Santiago de Compostela - o le nofoaga autu lona tolu o le faa-Kerisiano

O se tasi o aai Sipaniolo matua, o loo tu i Santiago de Compostela le vaega i sisifo o le atunuu. Na faavaeina e le Phoenicians i le senituri XII, mulimuli ane o le aai
Na avea ma se totonugalemu o le malaga ma le Katoliko Archbishopric. O le nofoaga autu lona tolu e sili ona taua pe a mavae Ierusalema ma Roma. Ma o aso nei, o le malumalu matagofie o le Tutotonu Ages tosina tele o turisi, e ua aumau.

Ae ua manatu le sili ona lauiloa falesa Katoliko o Santiago de Compostela, lea e le i suia talu mai le taimi o le fausiaina. E tusa ai ma talatuu, o loo i ai le tino o se uo moni o Keriso - o le Aposetolo o James. I se poloaiga a le Tupu o Herota, sa beheaded. na maua lona tino latalata i le aai. I le na fausia basilica IX e umia le palealii o James. Mulimuli ane i na fausia lona nofoaga autu falesa o le aai.

Ala o Santiago de Compostela - o le ala o St. James, o se auala lauiloa o le tagata malaga i le tuugamau o le Aposetolo. Falesa Katoliko falesa o Santiago de Compostela o le vaega mulimuli o le Alatele o le lauiloa, lea na aofia ai se eria tele o Europa. O aso nei ua i lalo o le puipuiga o le UNESCO ma o se taulima o le tusiata fale Medieval. Faafoliga o ua toe faafou o le falesa, na faamaeaina ma teuteuina i le XVIII senituri i faiga baroque. O le tusiata fale o le malumalu o loo i ai se tuufaatasiga o Romanesque, Baroque, Gothic ma masani. Le puipui o le falesa ua teuteuina i le faatusa o le tusiata Italia Matteo Pigleze. e matua talafeagai latou vaai tagata asiasi i ai, pe afai latou te ola ai. O le vaega autu o le falesa - o le palealii o le aposetolo. Ma fale le falemataaga o le malumalu o se tuufaatasiga tele o mamanu Medieval tusitusiga ma tusi.

I le faaopoopo atu i le maota autu i le aai o Santiago Kopostela de fasefulu nofoaga faasolopito. Mo a latou asiasiga e mafai ona ave ni nai aso. O mataupu i latou uma lava i le vaega tuai o le aai e lata i le Plaza totonugalemu i Obrador, lea e leai se feoaiga o taavale i uma. I totonu o lenei vaega o le taulaga e le mamao mai le tasi i le isi o ekalesia tulaga ese, monasteries, maota o le taeao ma le afiafi Tutotonu Ages. o nei fale taitasi atagia lona talafaasolopito ma le agavaa o le mafaufau. Turisi foliga aemaise mataʻina nofoaga faafaifeau o San Pelayo, lea saunia taupou lotoifale suamalie ma keke suamalie, faapea foi ma le iunivesite, faavae i le 1532 ma o loo i le fale o le senituri XVIII.

Le sikuea autu o le vaega tuai o le aai o le faamoemoega autu o le malaga. O iinei, i le itu i sasae o le falesa o Santiago de Compostela. ua tu i faletalimalo lata ane o fale iloga o le talafaasolopito ma faapitoa malo faletalimalo ua o nofoaga maualuga vasega. O se tasi o faletalimalo ua faatulaga i se razo falemai Medieval de Rajoy. na tatalaina se isi faletalimalo i se nofoaga faafaifeau muamua Romanesque o San Francisco. I le aso nei mai le nofoaga faafaifeau, faavae i le 1214, ma tuua ai na o le arcades i le lotoā. na fausia ai le tusiata fale o le faafoliga i fafo i le senituri XVIII.

O le isi faatosinaga o lenei eria - o le va o le aufono a le aai, lea o loo tu i se maota matagofie. Muamua, o lenei fale o le faletōfā seminare. Ina ua mavae le toefuataiga i le 1970 sa pasia i le aufono municipal.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.