Tupe, Tupe 'eseʻese
SEK: tupe. tupe Suetena
Le iunite tau tupe i Suetena o le pale o le lotoifale. na faalauiloa ai i totonu o faasalalauina i 1873. A o faatuina Tenimaka ma Suetena se avanoa tamaoaiga taatele i le ituaiga o le Scandinavian Tupe Union. E lua tausaga mulimuli ane, na auai o ia i Norway. Ina ua mavae le Uluai Taua o le Lalolagi, o le setete e tolu ua amata ona faamaloloina latou lava palealii, e le gata faaitulagi ae faapea foi le tulaga o le atunuu.
O faamatalaga lautele e uiga i Swedish krona
O le Swedish krona selau vaitaimi. O le faiga tau tupe faava o malo o le igoa SEK Swedish krona. tupe Swedish ua le o leiloloa lona tulaga i le atunuu, e ui lava i le auai o le atunuu i totonu o le Iuni a Europa. O se manaia le mea moni o le mea moni o lenei atunuu Scandinavian i le taimi ma e le o aofia i le eria euro le euro, e ui lava e tusa ma le konekarate o le 1994 tautino ina ia noatia ma fai fuafua i le tausisia o taiala patino.
Talafaasolopito o le krona Swedish
E toatele te le iloa turisi ma malaga latou tupe o SEK. O le krona Swedish na tuu i totonu o le toto ae riksdaler. Faaliliuina mai le krona Swedish lona uiga "pale". iuni tupe Scandinavian e aofia ai le tau aogā tutusa o le tupe o le atunuu Scandinavian e tusa ai o le mataupu auro i le tupe siliva na tuu 0.4032258 kalama.
Faatasi ai ma le tulai mai o le Taua Lona II, Suetena, taofia Denmark ma Norway le auro tulaga o le latou tupe. na tuu faamatalaga pepa i le toto, lea e matua aafia ai le ala o le tupe e tolu. le aloaia ua faamutaina iuni tupe Scandinavian, ae o le mea moni e leʻi toe tuuina atu o so o se aafiaga i faiga faavae tau tupe a le atunuu e tolu i le 1924. Lea o le tupe siliva Danish ma Norwegian na aveesea o le tulaga o le pepa faaletulafono totogiina aloaia i Suetena ma SEK (tupe atunuu) na o le pau iunite tau tupe i totonu o lenei setete.
fetoaiga tele
Fetoaiga tele, po o le "fetoaiga tele i" mea na tupu i le masina o Oketopa 1982, ua i ai se aafiaga maoae i le toe atinaeina o le tamaoaiga o le Suetena. Ona faatulagaina o le taitaiga a le atunuu ma faatino a tivaluga fua-tele o le krona Suetena, e mafua i SEK fua faatatau o fesuiaiga o tupe pau i le 16%. O le mafuaaga o nei faiga sa avea stagnation tamaoaiga ma lag Suetena i tua o isi atunuu i Sisifo, o se vaega ona o le faigata o le tamaoaiga faava o malo i totonu o le 70-tifaga o XX senituri. na nono le upu fetoaiga tele mai saienisi o fetū. O le igoa na tusia e faatusa i ai le amataga o se tulaga fou i le atinae o le tamaoaiga o Suetena.
banknotes Swedish krona
Ina ia aso, o le mataʻina pepa auai taʻua i le tutusa le taua o le luasefulu, limasefulu, e tasi le selau, e lima selau ma le tasi afe SEK. O le a tupe faamaualuga se faaupuga puupuu uluai? krona Swedish! I le luasefulu-kronor banknote o loo faaalia i se ata o tusitala S. Lagerlof i le obverse ma le uiga o lona galue "e fiailoa e Matagofie o Nils Holgersson e Suetena" Nils i le itu faafeagai. I pale limasefulu ma le mitamita e faamatagofieina i fofoga o le opera pese Lind Dzhenni. I se selau palealii o loo faaalia a le natura Swedish ma fomai Linney Karl.
I le tulafono tau faaofi o le lima selau palealii - Swedish Korol Karl XI ma saienitisi, industrialist ma tagata faʻatupu Christopher Polhammar. SEK - tupe afe kroons - o loo i ai faatusa o le Tupu o le Suetena Vasa Gustav.
Talu mai le 2005 aofia mai faasalalauina tupe pepa ma tupe a le faataitaiga tuai. O le a faamamafa le ala ua amata ona mou ese atu le tupe siliva mai le toto ona o le aveesea o le mili o Suetena, le i ai o lea ua iloa uneconomical. O le ata o loo i lalo ua faaalia ai le faasologa fou o banknotes.
Ona o le le lava o laiti malamala feutagai ua atiina ae i Suetena se ituaiga o uputuu faataamilo le taua o le oloa uma i se afa-pale. SEK - tupe i banknotes ma tupe - Ua iloa i le tofi o le faletupe i le lotoifale i totonu o le vaega o fesuiaiga o tupe i luga o le teritori o le nofoaga autu tetele faatauga i lelei faletalimalo po o le ofisa o le pou.
Similar articles
Trending Now