Aoga:Saienisi

Suesuega Fa'atura

O le faiga o le moni o le faasaienisi, e taʻu o le suesuega o ituaiga eseese o tagata soifua, o lo latou fausaga, atinae, taotoga, o se fausaga matuā tele. O ona lala uma e tuliloaina ni sini patino, e su'eina ni mataupu patino. Faatasi ai ma lenei mea, o lo'o fa'afeso'ota'i vavalalata fa'asaienisi.

Fa'aauau le tele o le fa'avae e le gata i le eseesega o ituaiga ma ituaiga olaga, ae fa'apea foi i le tele o metotia mo a latou su'esu'ega.

E oo lava i faia i aso anamua le faasaienisi moni faavae: soolosi, piolosi, fausaga ma physiology. Mulimuli ane faia e vaega tele o hydrobiology (suesuega nonofo vai) ma Microbiology (sailiili microorganisms) faaesea e tusa ma le mea o le suesuega.

Mai i la'au lapopoa o lo'o o ese atu a'oa'oga fa'asaienisi fa'apitoa. O le mea lea, mo se faataitaiga, fa'asologa (su'esu'eina o meaola) e aofia ai le va'aia, su'esu'eina o mamanu, protozooology - protozoa, malacology - mollusks, acarology - mites, entomology - iniseti, fa'afeiloa'iga - i'a. O le fausaga o le mea'ai o lo'o i ai ia ituaiga fa'ata'ita'iga fa'apitoa e pei o se mea e fa'aaogaina (e uiga i laau, vao), bryology (e uiga i mosses), lichenology (e uiga i lichens), mycology (e uiga i mushrooms) ma isi.

E i ai se vaeluaga vavalalata o a'oga. O le mea lea, o le tufatufaina atu o meaola i totonu o ituaiga ma o latou eseesega e su'esu'eina e su'esu'ega fa'aletausaga fa'aletausaga. O le a'oga, su'esu'eina o le lalolagi fa'aonapo nei o le taimi nei, ua ta'ua o le talaniu. O le saienisi o ituaiga olaga muamua o lo'o ta'ua o paleontology.

O le isi itu i le fa'avasegaina o a'oga e aofia ai le vavaeeseina e tusa ai ma fa'aaliga ma meatotino a le tagata ola. O le mea lea, o galuega eseese o meaola e su'esu'eina e le physiology, fesili e uiga i le agava'a - genetics, mamanu i amioga a manu - ethology. O vaega o le atina'eina o tagata ta'ito'atasi e su'esu'eina i le fa'ata'ita'iga, i se tulaga lautele - o meaola o le atina'eina. I le taimi lava e tasi, o fa'asalaga ta'itasi e vaevaeina i ni tagata e sili atu ona tuto'atasi. Mo se fa'ata'ita'iga, o le numera o su'esu'ega fa'atulagaina o lo'o tu'uina atu i le fa'atusatusaga, galuega ma isi lālā. I le taimi lava e tasi, o lo'o i ai le fefa'asoaa'i, ma le fusi o va'ava'aiti va'aiga eseese o le biology, fa'atasi ai ma le fa'avaeina o fa'alavelave faigata. O lea la, mo se fa'ata'ita'iga, o lo'o i ai lala e pei o le talafaasolopito, cytogenetics ma isi.

O le fausiaina o mamanu ma totoga o su'esu'ega o le tino, o le fesuiaiga o masini - talafaasolopito, o le fausaga o le cell cell - karyology, o sela atoa - cytology. I le taimi lava e tasi, karyology, cytology ma talafaasolopito, i le faaopoopo atu i le suesueina o le fausaga o nisi fausaga, o loo auai i le suesuega oa latou meatotino ma mea faigaluega.

I le biology, o lo'o i ai a'oga e fesoota'i ma le fa'aaogaina o auala eseese o su'esu'ega. O le mea lea, mo se fa'ata'ita'iga, o lo'o i ai se su'esu'ega e su'esu'eina ai le faagasologa o gaoioiga taua e ala i vailaau kemikolo, Biophysics, lea e fa'atuina ai tulafono faaletino. E tatau ona maitauina o nei a'oga e lua e masani ona fesoota'i ma le tasi, fa'aaogaina i se mea faigata e su'esu'e ai se mea fa'apitoa.

O se isi nofoaga e nofoia e sea amio pulea e pei o le biometrics. E fa'avae i luga o metotia fa'a-matematika o le gaosia o fa'amaumauga o meaola. Le faaaogaina o alamanuia avea mafai e faamatala ai le faagasologa ma ofoofogia tagata taitoatasi, le mamanu o suesuega, le faavaeina o tulafono moni o le sili aoao.

E tatau ona maitauina e tutusa uma le taua o a'oa'oga fa'apitoa ma fa'atinoga i le biology. O le muamua e mafai ai e le tasi ona suia le tele o vaega o galuega faatino, mo se faataitaiga, o le biology technical or microbiology falema'i. Faatasi ai ma lenei, o lala o le biology galue e fa'amalosia ai le mafaufau ma le malamalama fou.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.