Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

Suesuega mo pipisi faaooina feusuaiga - o le a lena? STIs i tamaitai ma alii. STI: lisi

pipisi mai feusuaiga faaooina (STIs), aua e te auai i se faapitoa o alii ma tamaitai, tausaga vaega ma e le faalagolago i luga o le tulaga lautele o le onosai. E ala i lona faatamala, o le tagata o se STI e mafai ona avea se tagata masani lelei taitai i se olaga maloloina matua.

STIs - o le a lena?

STDs o gasegase o loo tutupu i le tino o se taunuuga o feusuaʻiga lē malupuipuia. E pei o le faiga faafomai, o se averesi o se tasi o gaoioiga e mafai ona faaooina atu e faatupu faamai mai fafo tolu tasene, o le taatele o lea e ureaplasma, gonococcus, chlamydia ma Trichomonas.

faamai o le ola mama

mafai ona taʻua o STIs se faamaʻi o le ola mama, lea e tupu mai pe a promiscuity ma uiga faasamasamanoa i le tulafono faavae o le tumama. Lea e masani ona tele aafia te le saili i nofoaga togafitiga pe afai o le faamaʻi o le auga lava manino, ma le tagata lava ia-medicate. E ui lava o nisi taimi o siama e mafai ona tumau i le tino ma e le o vaaia, ae e le faapea e le faia o so o se leaga, ona i lenei tulaga e masani lava ona faaumiumi.

Mafuaaga o le siama

E pei ona taʻua i luga, o le mafuaaga autu o faamaʻi o loo mauaa i le acronym lava STI, le mea o loo faamatalaina i luga. Ae peitai, o le siama e le gata i feusuaiga ae faapea foi i le sese tulaga faatonuina hygienic i toilets lautele. O nisi o punaoa lenei auala ua taʻua o mythical le faamai, peitai, i le faatinoga, e mafai e nisi siama e ola i le siosiomaga i ni nai itula e aunoa ma le lagolago o le a tino ola.

I se tulaga lautele, so o se faatalale o le tumama o lona uiga: o le faaaogāina o se solo e masani ai, lino - e mafai ona taitai atu i siama o STIs.

O nisi faaumiumi STI, mo se faataitaiga e pei o le HIV e mafai ona feaveaʻi foi i utero mai le tina i le tamaitiiti po o le susu i le taimi o faʻasusu. I le faaopoopo atu, ua fesuiai siama i le tausaga, ma o le tulaga e fetaiai i le faatinoga i le taimi nei, lea o le tupu droplets STI, e pei o i se kisi, ma e ala i le toto ma le lymph.

ata togafitiga

E masani lava, e tupu le lotoifale auga STI i le vaega o siama tuusao. O le mea lea, o le faailoga autu o le siama ua tupu siama, e aofia ai le susunuina ma itching pe urinating. I le faaopoopo atu i nei lava le manaia sensations Atonu e foliga mai le mumu i luga o le vulva po -O le paepae ma fula ma pāpā. e mafai ona faamaloloina mea patino mai le tamaitusi genital i le tulaga o foam.

Faatasi ai ma le alualu i luma o siama i le tino o le tagata, o ni nai vaiaso talu siama, e mafai ona lagona se tomumu tiga i le manava, o le uunaiga e urinate soo. feusuaiga e mafai ona tuuina atu faatasi ma le lelei ma o nisi taimi e tiga. A o nisi e mafai ona tuuina atu faatasi ituaiga o STIs e se faateleina laitiiti i le vevela o le tino, tiga ma maso tiga, miaga pogisa.

O nisi taimi pipisi e asymptomatic mo le tino, lea e matua matautia - e le lagonaina le le onosai i le mauaina o suiga i se faiga talafeagai ma faaaoga i nofoaga togafitiga mo tausiga faafomai. O se taunuuga, o lenei taitai atu ai i taunuuga matautia, faatasi ai ma faamai faaumiumi.

ituaiga

mafaufau ea faigata se tagata maloloina masani e uiga i le ituaiga o STIs. Lisi auala manaia pipisi faaooina atu, e ofoofogia. I se tulaga lautele, e mafai ona vaevaeina le pipisi masani e faalagolago i luga o le mamafa o faailoga.

Faavasegaina e ogaoga

agamalu:

  • Candidiasis (mafua mai i le lega aiga Candida, faatasi ai pupuga laitiiti ma itching feusuaiga e ese mai le faaleagaina genital mafai ona tupu pe a le sauaina o le ava malosi ma le tapaa, faapea foi i faavaivaia ai le puipuiga o le tino po o togafitiga vailāʻau);
  • donovanosis (masani ona tufatufaina i atunuu vevela ma e faamatalaina i le alualu i luma e telegese).

fua faatatau:

  • herpes genital (faatasi le gata i le faigata i urination, ae faapea foi malaise aoao);
  • papillomavirus (faaalia tiga mageso i le eria genital, faatasi ma se faateleina o le vevela o le tino).

ogaoga:

  • Syphilis (nofo i le tino mo se taimi umi lava - e oo atu i le 10 tausaga, faasalalauina le mageso i le tino);
  • gonorrhea (siama e aafia ai le tele o totoga o loo i totonu, o le avanoa o siama pe a aau i tagata lautele lepa pe asiasi le toilets tagata lautele);
  • HIV-siama (i le taimi o le fofo, o le mamafa ogaoga e faasaga i isi STIs, o se lisi o lea na tuuina atu i luga).

STIs ma tamaitai

STDs i tamaitai e masani ona tupu i se auala e ese, o lea e tautala e uiga i le ata togafitiga o le faamai auiliili, e tatau ona vavaeese i le siama o le tane ma le fafine. Mo se faataitaiga, chlamydia i tamaitai o loo tuuina atu faatasi ma toto soo mai le cervix, e tusa lava po o le faataamilosaga o palapala masina, urination tiga, faataunuuina vaginal i se manogi le lelei, faapea foi ma toso ma vavaeina tiga i le manava.

E tatau foi ona matauina o nei STIs i tamaitai, candidiasis, e le faamai matautia ma le tupu lona lua uma, o le tagata lenei maʻi ua pea masani taʻua thrush. A o trichomoniasis, o le tamaitai ia e tiga ma le faigata nai lo le tagata, faatasi ai ma le faavaivai itching i le eria measā.

I se tulaga lautele, o tamaitai e sili atu ona vaivai i STIs lo o tagata, ma o nei faamai e mafai ona liliu taunuuga leaga, e oo atu i le mauaina o fanau.

STIs i tagata

I le faatusatusa atu i le tino o le fafine, e tauaveina le tane faigofie nisi faamai pipisi, lelei, ma nisi, i luga o le ese mai ai, sili atu ona faigata. Iinei, mo se faataitaiga, candidiasis, e fai ma sui o tamaitai i faapitoa tulaga lamatia i se tagata e foliga mai e sili atu auga leaga: feusuaiga i le taimi o siama e mafai ona mafua Candida tiga matuitui le mafai ona tatalia. I le faaopoopo atu, i le tulaga aoao o le matitiva o le faamai e mafai ona tuuina atu faatasi le onosai e itching ma le mu o le ule, tiga pe urinating, ma, o le mea moni, ei ai se faailoga autu o faamaʻi fungal - patches paepae i luga o le ule.

Mo alii STIs - o le a lena? O nisi taimi e tiga i le taimi o feusuaʻiga, o lea e leai se olioli o le ola i le taimi o maʻi ma e le mafai ona i ai. Iinei, mo se faataitaiga, trichomoniasis e mafai ona ia ma e mafua ai le atinae o prostatitis, e pei chlamydia. Ae peitai, e le ua fetalaia mai le gata auga pe afai e ulu atu i le tino o le tane. O lea o nisi taimi e mafai ona faagasolo sologa lelei ma le atoatoa.

STDs ma maitaga

E leai se mea lilo e mai lava i le uluai minute o atinae muai natal atoatoa le tina mo le soifua maloloina o lau pepe. Lea STI i le taimi o maitaga - e le na o faafitauli o le soifua maloloina o le tina, ae o se tulaga lamatia tele foi i le ola o le pepe e lei fanau mai.

Ma faamai ogaoga e pei o gonorrhea, e mafai ona aafia ai le pepe e ala saʻo mai e le placenta i le taimi o le faagasologa generative e mo teineiti i le tulaga lamatia o le siama o measā, ma a toilalo mo le tama o le eyeballs, e aofia ai le tauaso. I le taimi o maitaga i tamaitai ma syphilis, e mafai ona faaoo atu le siama i le fetus i utero, ma ua fanau mai ua aafia ai le pepe ma le faamai.

A o genital herpes ma siama papilloma tagata, e matua itiiti le tulaga lamatia o siama mai le tina i le tamaitiiti i le taimi o maitaga ma le fuaitau o le alavai fanau mai, ae e lē o fai mai o ia o toesea, o nisi taimi o nei faamai e mafai ona fafano lona maitaga.

STIs i talavou

auga STI i gasegase ma matutua toetoe indistinguishable mai le polokalama o togafitiga i tagata matutua, ae peitai e tatau ona matauina e pipisi, feusuaiga faaooina faamai i se talavou ma alofa tino - o se faafitauli nai lautele lenei.

E faapea lava ona tupu o loo tatou ola i se lalolagi leaga lautele, atoa aveesea o so o se mataupu faavae o le ola mama, ina ia tofi falemaʻi venereal masani ona mafai ona maua teine e 15 tausaga le matua ma tagata talavou.

E tatau ona taʻua e mafai ona matua mataʻutia le taunuuga o le STIs i talavou, o lea ina ua mavae le a le o lava siama talu ai le ola o le tamaitiiti. Alii, e pei ona taʻua i luga, i luga o le faavae o se siama e mafai ona e atiina ae prostatitis, o le teine foi e mafai ona mafatia ai mai le mauaina o fanau. Ae, paga, o le ata o le lalolagi o aso nei, ma e aafia ai fuainumera faailoa mai e faapea o le siitia o le numera o faamai feusuaiga faaooina atu i talavou ua faateleina pea.

diagnostics

Fiafia e maitauina o vailaau e le tu lava, ma i le tausaga nei, ua suesuega falesuesue faia se puna tele i lona atinae. O lea la, i lenei vaega e mafai ona saogalemu o tatou matauina - o nei falemai po nei o loo i ai se avanoa, e pei ona suesueina vave mo STIs. Le a le uiga?

E faavae i se numera o le onosai faitioga tofia suesuega nini o vaginal Flora ma le ule glans, lelei pe a mavae le tekinolosi fou faaaogaina i suesuega i luga o le faatulagaga o DNA ma le tali aafia PCs, faapea foi ma auala o immunofluoresentsii saʻo auga tauaveina.

O tagata uma ua masalomia i sea siama, e tatau ona malamalama i ai - e manaomia vave suesuega mo pipisi faaooina mai feusuaiga, e mafai ona e tausia lou tino mai taunuuga manaomia.

I aemaise ogaoga faamai e mafai ona faaooina atu e le gata tofia feusuaiga suesuega o le toto immunological. Toto STI toe faafoi faamalosia o syphilis masalomia, gonorrhea ma HIV siama i le tino. O se tulafono faafoe, le tele o metotia diagnostic i le tuufaatasiga e mafai ona maua tonu lava i le vaaiga saʻo.

faiga

O le laasaga e sosoo ai ina ua mavae le auga o le pipisi mai feusuaiga faaooina - togafitiga, lea e masani lava ona faatonuina i le faaumatiaga o Aiga faamaʻi ma le aveesea atoatoa o siama mai le tino. Faatasi ai ma le fou faatekonolosi i le togafitiga o le faaitiitia e tolu taimi, ma le taimi nei o loo tu i se averesi o se vaiaso pe a faatusatusa i le ala tele o tausaga talu ai o le faia o antimicrobials ma fualaau.

Ina ua maea togafitiga toaaga faaliliuina atu i faiga e puipuia ai: e mafai ona avea physiotherapy togafitiga faafoeina vaitamini pei intramuscularly ma tuufofoga faia togafitiga immunostimulatory.

E masani lava, o le auga faaauau pea mo sina taimi ina ua mavae le faagasologa o togafitiga, lea e fesootai ma se faagasologa inflammatory malosi i le tino ma lona tali atu i le sui causative o faamaʻi.

STD Puipuiga

Ina ia taofia ai le tulai mai o STI siama i le tino, e tatau ai ina ia tausia le tele o fuafuaga e puipuia. Maanuminumi isu ulcers matautia i luga o le paʻu - e le o se mea na tupu lenei mea mai se ata tifaga e le mataʻu, i le amio o filifiliga le lelei olaga e mafai ona tupu lagona e pei e se tasi. O se tasi o faiga sese e mafai ona le savali i se olaga atoatoa tagata maloloina, e tusa lava po o lona tulaga o le soifuaga lautele ma le tulaga i le lalolagi. O le mea lea, e le lava le iloa o le taunuuga o le STIs, o le a o ma le auala e tausia ai, e tatau foi ona usitaia e faiga saogalemu uma e aloese ai mai le faamai. lea:

  • Taumafai e aua le suia soo paaga feusuaiga e le atoatoa, ae, afai e le mafai ai e lou olaga se taugata, ona itiiti ifo i le aua nei galo e faaaoga a condom;
  • pe a faaaogaina toilets lautele, tausisia le tulafono le tumama lautele (faamoemoe e te le manaomia e faamatala auiliili mea);
  • pe afai e te filifili e alu e aau i le vaitaele a le Malo - fesili pule auala e taulima vai togafitiga ma pe faia i faamoemoega mama;
  • te le toso le asiasiga i le fomai, pe afai e te lagona le lelei i lo latou suiga tino, mo se faataitaiga, se lagona mu i le taimi o urination, itching, tiga lona manava, po o se faasilasilaga e le masani ai mo se mageso i le vulva;
  • faatasi i le tausaga, i le nofoaga o le tulai mai o STIs, alu e ala i le auga ma tofotofoina mo le afioaga o le feusuaʻiga faaooina faamai i le tino;
  • i le fale i le tulaga o faalavelave tutupu faafuasei, e mafai ona e faaaogaina se fofo vaimanuʻa mo douching vaginal ma le fufuluina o ule, ae e le maua aafia le taualumaga i nei - faaumatia microflora mucosal o le totoga genital.

O le mea lea, e tatau ona faia mamafa mo lona olaga ma ia maloloina!

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.