FaavaeinaSaienisi

Taele meteor Perseid - le taele meteor sili na

taele Meteor Perseids e sili ona felanulanuai o le Fetu fanaina, lea e mafai ona matauina i le Itulagi i Matu. E avea ma iʻu a le pusaloa, lea e latalata tele na o le faatasi atu i le Lalolagi o se selau tausaga, ae o loo faia i tausaga taitasi lo tatou paneta e ala i lona siʻusiʻu. Ma ona uma Aokuso e mafai ona tatou vaai i lenei vaaiga matagofie. E mautinoa lava o loo e naunau ma e te manao e vaai i ai! Ae paga lea, ua uma ona matauina le Perseid meteor taele 2013, tatou te le mafaia, ae o loo i ai lava taimi e saunia lelei mo le isi Aokuso.

History of matauga

ua matauina vaitafe meteor Perseids e tagata i vaega eseese o le lalolagi talu mai aso anamua. O le taʻua faatuatuaina muamua o le i ai o loo maua i nofoaʻiga Saina i '36 TLM, i le mea ua tusia e uiga i le faitau selau o fetu pau mai le lagi. E le aunoa o loo maua ia faamatalaga i faamaumauga o le chroniclers East mai VIII e XII senituri TA. Ae peitai, ina ua mavae lenei taʻua o Starfall ua avea faateleina uiga ese. I le Medieval Europa, na faailoa mai le taele meteor Perseids i St. Lawrence, e pei ona sa tupu i Aokuso, o le tausamiga o lona suafa i Italia.

suesuega faasaienisi

I le XIX senituri mo le vaitafe meteor Perseid ave tagata e suʻesuʻeina fetu. O lea, i le 1835 i le taimi o le Belgian Adolf Ketle ia faailoa atu muamua e faapea o le meteor taele se periodicity aʻiaʻi. 1839. I le mathematician Siamani ma astronomer na fuafuaina numera tafe itula faatumutumuga na fuafuaina i le 160 meteor. O le mea moni, talu mai le ogatotonu o XIX senituri amata ai le matauga tumau o le tagata e suʻesuʻeina fetu aafiaga matautia mai le salafa o le lalolagi. E manaia i nisi tausaga - 1861, 1864 - sa matua maualuga o le malosi nai lo le malolo. Taumafai e saili ai le mafuaaga mo lenei mea moni, ua maua e saienitisi o le Perseids o brainchild o se tasi o le ua i ai fetauaiga umi comets i le taamilosaga a le Lalolagi. O le mea moni, o lenei vaega o lona siʻusiʻu, e aofia ai ni tamaʻi maa ma le aisa. Ma i le vaitaimi o lona latalata atu i lo tatou paneta, i lena faasologa, e faateleina ai le malosi i totonu o ona siosiomaga ma fasimea mu iinei. E na maua i le 1867 e le Italia Giovanni Skiparelli.

gaoioiga tafe maualalo na faamauina i le 1911, ina ua latou na faamaumauina na meteor fa. Ae peitai, talu mai lena taimi ua avea e tulai toe 1920 faafuasei ona matua faateleina, ua oo o le toatele 200 meteors i le itula. I le tele o tausaga mulimuli ane, o le malosi e masani lava ona le sili atu i le 65 meteors. Le tumutumu aupito maualuga sosoo Sa matauina i le 1981. ua fesootai o ia i se auala e agai i luma fou o le pusaloa i le Lalolagi, lea na tupu i le masina o Tesema 1992. A o le a iloa e le tagata faitau, toe ina ua mavae gaoioiga meteor amata ona teena. Lona aneti-vaalele itula aofaiga e toetoe lava sili atu nai lo le 60 meteors i le itula. e masani lava ona pa'ū numera aupito maualuga i le 11-12 Aokuso.

taʻele Meteor o le 2013, o le mea moni, e lei patino le malolosi tele, po oa lava i latou e mafai ai, i le taimi nei e latalata i le pusaloa i le Lalolagi. A o latou e leʻi oʻo i tausaga e sosoo ai lona tumutumu. Ae i le taimi lava lea e tasi, o lenei meteor taele e sili ona mataʻina, lea e mafai ona tatou tausia i le Itulagi i Matu i le tausaga atoa.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.