FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

Talafaasolopito o le mauaina o le faalauteleina o masini. O le magnification masini

E faapefea foi ona e iloa masini tetele? 5 vasega o le aoga maualuga - le taimi lenei, pe a tatou muamua feiloai ma i latou. I lesona fanau e aoao le a sili ona taua latou masini ma foafoa. Pe e te manao e faaloloto lo latou malamalama i latou? Pe atonu o loo e saunia se lesona i "Magnifiers" (Vasega 5)? I soo se tulaga, ua tatou maua ai se mea e taʻu atu ia te oe.

tioata anamua

History of maua magnification e amata i le taimi ua tuanai mamao. Seia oo ina tatou taunuu i se plano-convex tele tioata - o se tasi o matua. O lona lautele - 55 mm ma le umi taulaiga - e uiga i le 150 mm. Sa faia o le maʻa tioata papa mo 2,5 afe. TLM. e. E na maua i le 1890 i le taimi o excavations o Schliemann o Troy. Pe tusa o le 600-400 tausaga. TLM. e. Sa amata ona matou maua lenses tioata. Sa maua i Sarekona (o lenei Mesopotamia). I Suetena, sa maua ai le lapoa tioata lua o 5 cm i le 1877, o convex i itu uma e lua. E faasino atu i le tausaga e 500 TLM. e. E mafai ona e alu i luga ma i luga o le lisi o lenses matua, lea ua maua suesue. History of mauaina o magnification e tele mea moni. E ui lava i lenei mea, e uiga i le auala na faaaogaina ai i na aso, e mafai ona na o tatou taumatemate.

O le sao o Roger Bacon

masani tagata atamamai o aso nei ma se faamatalaga auiliili o lenses faia e Roger Bacon, o se Monk o le poloaiga Franciscan (tausaga o le olaga -. 1214-1294 gg). Sa faauu o le Iunivesite o Oxford ma avea lauiloa o se iloga atamai ma le tagata atamai. Tioata, e tusa ma lana galuega, sa masani ona faalauteleina le faatusa. Faaliliuga o se momoimea o le galuega o loo faapea mai sa mafai ona sao faamatala Bacon le gaoioiga o le tioata, lea sa galue o se tioata telephoto faafeagai (o se faamatalaga vaaia o le tasi vaega o le paipa).

O le itu taualoa o Galilei Galileo

Talafaasolopito o le mauaina o le faalauteleina o masini o le talitonuina e aunoa ma le igoa o lena tagata. Tusa ma le 300 tausaga ina ua mavae le maliu o Bacon, Galileo Galilei, o le saienitisi lauiloa mai Italia, na ia foafoaina se faagaau faapena. O le tolu, ma e lua vaega. O lona "tupulaga" a vaai mamao o se mikerosekope. E talitonu o ia mea o nofo aitalafu ona foliga i Kalilaia. tulei Galileo le vaai mamao ma matauina mea laiti e pei o lenei e mafai ona avea a faateleina lelei. D. faamaonia Viviani na fausia le mikerosekope e Galileo. Viviani, i le ala, sa tusia e se talaaga o le saienitisi Italia.

O se mea taua mo le tala faasaienisi o le magnification maua na tuuina atu i le 1625. O le taimi lena Faber, o se tasi o le Academy Roma, coined le faaupuga "mikerosekope" e faasino i le mauaga faia e Galileo.

Foafoaina ai i tatou Drebel ma Alkmar, atinae Torah ma Hooke

Talafaasolopito o le mauaina o le masini e faalapopoa ia faaauau pea ona galulue ma K. Drebelya Alkmara. O nei saienitisi Holani ua fausia se masini e aofia ai lenses convex lua. Faatasi ai ma lenei faatusa o le mea faitino, lea na manatu i lalo ia te ia, sa tuuina faafao i lalo. O lenei mikerosekope lotoa, lea na faaluaina po o plano eyepiece ma lenticular tioata ua manatu a microscopes lotoa vailaau taimi mulimuli ane (se tasi oi latou ua tuuina atu i lalo i le ata).

gaosia Italia Torah siomia 1660 tioata faalapopoa upu spherical o aisa mataua tioata. Talafaasolopito o le mauaina o le mikerosekope e talitonuina e aunoa ma lena igoa, talu ai o le magnifier Italia faalauteleina o mea ua faatagaina i se afa afe taimi.

Pe e te talanoa e uiga i se mea i se isi igoa - Robert Guk? O lenei saienitisi British ua faia se saofaga tele i le mauaina o le faalauteleina o masini. faaleleia ina latou Robert Guk tele ia ua avea o se tasi o mea sili ona taua i le talafaasolopito o optics. ata mikerosekope Scheme Hooke o loo faaalia i lalo.

Faafetai i lenei mauaga, i le 1665, sa mafai Robert e vaai i le potu muamua i luga o se vaega o le fono. O lea la, o se auala faapitoa taua e maua e se saienisi e pei o meaola. faaauau pea ona faaleleia Leeuwenhoek masini tetele. Ma taʻu atu e uiga i ai.

Leeuwenhoek ma lona ausia

Taua saofaga i le talafaasolopito o le magnification faailoa A. V. Levenguk, o se Dutchman oe sa nonofo i se aai e pei o Delft. Tausaga o lona olaga - 1632-1723 gg. Ia tutoatasi fuafuaina ma faaaogaina i se suesuega mikerosekope faigofie (o se tasi o faataitaiga o nei masini o loo faaalia i lalo) e mafai ona faateleina atu i le tolu selau taimi.

E Leeuwenhoek o le faamatalaga muamua o meaola microscopic (e aofia ai siama ma unicellular), e faavae i la latou matau. I le 1698, Peter ou, Rusia Tsar, totogiina se asiasiga i le tagata suʻe nuʻu lauiloa. o Peteru i le taimi lena i le Netherlands ma ua lauiloa i le fiafia i fou mea uma lava. Aua o lana Kunstkammer, latou tatala i St. Petersburg, sa ia faatauina ni microscopes faigata ma faigofie. Ma mulimuli ane, ina ua maea le tatalaina o le Aoga o le faasaienisi, latou tuu i le faamatuu atu o le faalapotopotoga.

O le galuega o le saienitisi Rusia mai le Academy o le faasaienisi

O le lesona "Magnifiers" E tatau foi aofia le tala o le ausia i sui optics o lo tatou atunuu. Folafola saienitisi Rusia latou galuega taitaia e MV Lomonosov, sa amata ona faaaoga i suesuega faapaiolosi faatauina mai e microscopes Peter ou. Ma o lea sa latou ave se vaega ola i latou faaleleia.

faaauau pea i le 1747 tatalaina magnification. O le taimi lena Euler, o se sui o le Academy o le faasaienisi o St. Petersburg (i le olaga -. Gg 1707-1783), fuafuaina o le faaaogaina o se masini e faalapopoa ai tioata achromatic. O le galuega autu o lenei saienitisi i le fanua o optics geometrical - "Dioptrics". E aofia ai le tolu voluma, lea na lomia i le 1769-1771 gg. ua achromatic le mikerosekope fou, sa faamalolo mai i 1802, ina ua uma ona lomia faasalalau le galuega Elinusa (foi se tasi o le Academy o le faasaienisi o St. Petersburg).

O a mikerosekope i lena atoatoa lea taimi i le tulaga e faapea te le faatagaina saienitisi le manatu e faapea e mafai ona faaleleia. O lenei sailiiliga na mafua lava faaoso i le taimi. Le masini magnification Elinusa sa e faapea. Sa latou tuuina atu i lenses ono, sa mafai ona faateleina ai le suiga sologa lelei suia mamao mai le mea faitino i le faatusa. O i na fanau mai lo tatou atunuu, ma avea o se mea moni mo se taua manatu faasaienisi mikerosekope achromatic ma magnification ma liuliuina. Ae peitai, e le maua lenei fuafuaga mo nisi atinae. Suia e faateleina ai le masini ma se tulafono faatonutonu umi kate, peitai, o se manatu taua e faapea ua faia se saofaga taua i le talafaasolopito o le atinae o masini opitika. Aso nei o se tasi o microscopes foafoaina Elinusom, e mafai ona vaaia i le Polytechnic Falemataaga i Moscow, lea e faatatau i le Inisetiute o Talafaasolopito, Faalenatura faasaienisi ma Tekonolosi. O le ata o loo i lalo ua faaalia ai le masini tetele e auai i le senituri lona 18.

faaleleia atili le microscopes

I. G. Tideman, o se tagata opitika German mai le aai o Stuttgart, i le senituri lona 19 vave amata mo le foafoaina o lua mikerosekope achromatic. Dorpat Iunivesite (o lenei o le igoa Tartu) na tuuina atu ia te ia tupe e faatino ai le galuega. I le 1808 na tuuina atu e nei masini.

I le 1807, o se tausaga i luma o le foafoaga o mikerosekope achromatic, Van Dale tagata opitika Holani, lomia lana galuega. O se faamatalaga o le mamanu o le mikerosekope achromatic, na foafoa ai e ia. talafaasolopito Europa i Sisifo talitonu o le pepa faaletulafono e muamua ua foafoaina se uiga lelei e lenei mikerosekope saienitisi. Ae peitai, e i faatauvaa itu uma e fausia Elinusom. I le ala, microscopes achromatic J. Fraunhofer, tuuina atu i le 1811, e oo lava i le mamanu sili atu le atoatoa, pe afai e faatusatusa i latou i microscopes Elinusa.

microscopes Rusia i le senituri lona 19

I le afa muamua o le seneturi lona 19, faalauteleina masini ua uma ona maua mai i le tele o nofoaga i le lalolagi. I Rusia, sa amata ona latou tuuina atu i le senituri lona 18, peitai, mou i le amataga o le senituri lona 19. E iloa e faataamilo i le 1820 na maua ai le tulaga sagatonu microscopes sili ona lelei se fonotaga faaleaoaoga mo le gaosiga o optics, o loo i le Iunivesite o Kazan. Ae peitai, pea le vaai i le televave o atinae o le alamanuia i Rusia, ma le malo o lena taimi talitonu o le filifiliga sili ona lelei o le fafo faatau se masini tetele.

Saofaga i optics ma Giambattista Amici

Amichi Dzhambattista (tausaga o le olaga -. 1786-1863 gg) - o le lauiloa tagata opitika saienitisi Italia, astronomer ma botanist. Tele o tausaga o lona olaga sa ia tuuto atu i le atinae o microscopy. I le 1827 fuafuaina Amici ia lava ma faia tioata achromatic, lea sa i ai se aperture o 0,60 ma se faasaoga aberration lelei. O lenei lava saienitisi i le 1844 na amata ai ona oo i ai i le talosaga a immersions aqueous ma le suauu. Faafetai ia i latou, na faalauiloa tioata ma se aperture fuainumera o 1,30 ma le faatofuina i le vai.

microscopes Abbe

Masini i le faatofuina suauu ma se aperture o 1.50 (lea o loo faaaogaina e lenei aso) na amata e ala i le galuega o le Ernst Abbe, o se optics Siamani. Na ia fausia le tulafono sine, lea sa aveesea koma matauina i laiti fanua linear. faaauau pea ona e atiina ae E. Abbe le aʻoaʻoga o le magnification imaging. Na ia faamanino mai o le tuuina atu ma le mana o le foiaina o nei masini. sa Abbe galue ai le taitai e fatu ai se faasologa o mikerosekope achromatic maualuga uiga. Latou taunuu i le aperture fuainumera o 1,50. O nei meafaigaluega ua tuuina atu e le kamupani Jena "Zeiss Karl" (1872). Le kamupani lava lea e tasi i lalo o le taitaiga a E. Abbe faia 8 apo. Ma i le 1888, ua atiina ae apo ana tagata faigaluega, lea sa i ai se aperture o 1,60 ma sa faatofuina monobromnaftalinovuyu.

Talu ai nei breakthroughs i optics

saienitisi Rusia D. S. Rozhdestvensky ma L. I. Mandelshtam Ernst atiina ae le manatu i ana tusitusiga. O se tulaga taualoa taua o le Kerisimasi sa ia faailoa atu le mataupu o le malamalama si incoherent. R. Richter, "Karl Zeiss" tagata faigaluega o le kamupani, ua atiina ae ma maua se pateni mo se masini moli faapitoa faaaogaina i le mikerosekope. Peitai, i lenei aso faafitauli faanatinati o le filifiliga e silisili ona lelei le fua faatusatusa o lenses faʻatusa ma faiga moli. microscopes totonu o le atunuu i aso nei e lelei e pei o le fuafuaga faapitoa ma le faataamilosaga opitika o le masini, na foafoaina ai e le kamupani lauiloa i fafo.

O lea la, tatou aoteleina le talafaasolopito o le amataga o microscopes nei. Atiina ae o lesona "Magnifiers" (vasega 5), e mafai ona e faaaogaina le faamatalaga ua tuuina atu i le mataupu.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.