FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

Toafa Natura Eria: characterization ma le faamatalaga o le tau

Na o le tasi le upu "toafa" avea ai i tatou fegalegaleaiga talafeagai. O lenei avanoa, lea e toetoe lava atoatoa e aunoa o Flora, e matua faapitoa fauna, ma ua tu i totonu o le sone o le tele matagi malolosi ma timuga. eria toafa - tusa ma le 20% o le laueleele o le paneta. Ma i totonu oi latou e le na o le oneone, ae o le kiona, timuga ma le tele o isi. Ia, vaai i lenei sili ona latalata le laufanua faalenatura.

O le a le toafa

Lenei vaitaimi e tutusa i le laufanua mafolafola, o se ituaiga toniga. O le Flora iinei e toetoe lava atoatoa toesea, ma le fauna ei ai se uiga faapitoa. eria toafa Aualofa - o se teritori tele, o le tele lea o loo i ai i le sone o le teropika ma subtropical o le Itulagi i Matu. Toafa laufanua ma nofoia se vaega itiiti o Amerika i Saute ma le tele o Ausetalia. I ona foliga, ae vagana ai mo le laufanua valevalenoa ma plateaus, e taua foi o alatoto paaa vaitafe po o le tapunia tane, lea e mafai ona muamua le vaituloto. Foi tuulafoaʻiina sone - o se nofoaga lea e pau timu itiiti lava. O le averesi, e oo atu i le 200 mm i le tausaga, ma aemaise itulagi matutu ma vevela - e oo atu i le 50 mm. E oo lava i itulagi toafa, lea o timuga e le pau i totonu o se sefululua tausaga.

Manu ma laau

Toafa Natura Eria e faamatalaina i le laau sparse atoatoa. O nisi taimi e le mamao o loo i le va o vao aapa kilomita le umi. O le sui autu o le Flora i se sone natura - o se laau tuitui, na o ni nai o lea e masani ai ia i tatou lau matagofie lanumeamata. Manu ola i nei laueleele - o le faigofie mammals po faafuasei feoaʻi solo iinei reptiles ma reptiles. Afai tatou te talanoa e uiga i le vao aisā, iinei ola na o ni manu e taliaina le vevela maualalo.

indices climatic

Ina ia amata, tatou te maitauina i lona sone toafa fausaga o eleele ma papa e leai se e ese mai, ma faapea atu, o se nofoaga mafolafola i Europa po o Rusia. Ma e pei ona faigata o le tau o loo tusia, faia ona o le fefaatauaiga matagi - o le matagi, o uiga o latitudes teropika. Latou moni tafieseina e ao i le eria, e le faatagaina i latou e faʻasūsū le sediments laueleele. O lea, i le malamalama i sone toafa tau - o se itulagi ma suiga tele vave i le vevela. I le aoauli ona o le la mutigitigi iinei e mafai ona avea e pei lava o le 50 tikeri Celsius ma i le fua po o le a pau i le tulaga o le lima. I le toafa, lea loo i ai i le sili atu o sone i matu (feololo ma Atika) fesiitaiga diurnal vevela o o le fuainumera e tasi - 30-40 tikeri. Ae o iinei i le o vevela ea aoauli i le eleele, ma i le po cools ifo i -50.

Sone semi-toafa ma toafa: eseesega ma mea e tutusa

I latitudes faautauta ma subtropical o so o se toafa ua siomia i taimi uma e ala i le semi-toafa. O lenei eria o le lalolagi, i le mea e leai se vaomatua, e umi laau ma conifers. Uma se tasi ei ai - e le o laufanua mafolafola, po o plateau, ua ufitia i grasses ma vaovao, faatauvaa i tuutuuga tau. A uiga vaega o le semi-matutu e le, ma, i le faatusatusa atu i le toafa, o le volatility faateleina. Precipitation, lea ua pau i luga o se fusi, lava mo se olaga atoa-fledged o so o se manu iinei. I le itulagi i sasae, e masani ona taʻua o ia o steppes semi-toafa. O se nofoaga manino tele, e mafai ona e masani lava ona maua lava le matagofie o laau ma vaai i le laufanua ofoofogia. I le konetineta i sisifo, ua tuuina atu i lenei eria o le Savannah. O lona foliga climatic ese teisi mai le steppe, e matagi malolosi pea ili, ma le laau e tele itiiti.

Le laueleele toafa vevela sili ona lauiloa

Sone o toafa vevela moni vaeluaina lo tatou paneta i vaega e lua - matu ma i saute. O le toatele o i latou e pau i luga o le Itulagi i Sasae, ma ua fai si o latou i le itu i sisifo. O lenei ua tatou vaai atu i le sili ona lauiloa ma nofoaga matagofie e pei o le Lalolagi. Sugar - le toafa silisili o le lalolagi, lea o lo o umia le atoa o North Aferika, ma le tele o le Tutotonu laueleele Sasae. Tagata o le lotoifale o le a vaevaeina i se seti o "podpustyn", i totonu o lea White lauiloa. O i Aikupito, ma ua lauiloa mo ona sinasina oneone ma teugatupe tele papa amu. Faatasi ai ma le i ai i lenei atunuu, o loo i Black. Ona fefiloi ma oneone maa lanu uiga. vanimonimo ona lautele Red oneone - o le tofi o Ausetalia. I totonu oi latou, o le laufanua e tatau faaaloalo taʻua Simpson, lea e mafai ona e feiloai i le dunes oneone sili ona maualuga i luga o le konetineta.

toafa Atika

Natura o le Eria, lea e tu i le latitudes i matu o le tele o le lalolagi, ua taʻua o le vao Atika. Ona tagata e aofia ai le motu o tagata uma, lea o loo tu i le North Atika Vasa, o le talafatai matuitui o le Greenland, Rusia ma Alaska. I le tausaga atoa, e sili atu nai lo le afa o lenei eria o le lalolagi ua ufitia e glaciers, aua e toetoe lava leai se laau. Na i luga o le teritori lea e aliaʻe i le laualuga i le taumafanafana, tuputupu lichens, mosses. I luga o le motu e mafai ona e maua algae talafatai. I manu, o loo maua nei i tagata taitoatasi iinei: luko Atika, aila, luko, urosa polar - o le tupu o le itulagi. I Vasa tatou vaai mammals pinnipeds - faamaufaailoga, walruses, leona sami. O le manu e sili ona taatele iinei o loo atonu i le vao Atika na puna o le leo.

tau Atika

sone toafa aisa - o se nofoaga le polar po ma aso polar, lea e tutusa lava ma le manatu o le taumalulu ma le taumafanafana. O le vaitau o le malulu iinei pe tusa o le 100 aso, ma o nisi taimi e sili atu. Le ea vevela o aʻe i luga 20 tikeri, ma i se taimi faigata aemaise tupu ma -60. I le taumafanafana o le lagi ua ufitia pea ma ao, o le timu ma le kiona, ma o loo i ai se evaporation tumau, ai le faateleina o le sūsū. Le vevela e uiga i aso o le taumafanafana 0. E pei o le toafa oneone i le matagi agi pea Atika lo o avea ma afa ma matagi matautia.

iʻuga

I lo tatou lalolagi, o loo i ai se aofai o toafa filemu, lea e ese mai i le oneone ma le kiona. O lenei masima vanimonimo Akatama i Chile, pe afai o le tau vevela o le tuputupu ae i se vaega o le fugalaau. e mafai ona maua toafa i le setete o Nevada, ISA, lea na latou fesiliaʻi i le canyons mumu, ua avea ma laufanua matagofie lē moni.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.