FaavaeinaTala

Tupu o Farani. History of Farani. Lisi o pulega Farani

sa tonu e aofia ai le tupu o Farani i le atinae o lenei atunuu tele. aso o toe lona talafaasolopito i le TLM muamua meleniuma. Le taimi muamua, i totonu o le teritori o le tulaga i aso nei sa tatou nonofo ituaiga o le Celts, ma se aofaiga tele o kolone Greek tu i le matafaga. E tusa ai ma punaoa anamua, i le taimi lava lea e tasi na mafai Yuliyu Tsezaryu e faatoilalo i le teritori aina e le Gauls. tuuina oo lava i le taʻitaʻiʻau sili le igoa o le fanua toe - Gallia Komachi. Ina ua uma ona suia le tautoulu o Farani i Roma i se tulaga saunia, ma i latou, i le faasologa, sa vave ona suia i le Franks.

talafaasolopito lomiga

Le taimi nei e talia e le lumanai taunuu Farani i le teritori o Western Europa mai le Sami Black. Sa amata ona latou nofoia le lalolagi mai le faletupe lava o le Rhine. Ina ua tuuina Franks Julian vaega tele o le laueleele, ma e le itiiti ifo le naunautai sa amata ona latou sailiili i le teritori i saute. E ala i le 420 th o tausaga o le toatele o le Franks sopoia le Rhine. O lo latou taitai Pharamond.

O totoe i luga o le auvai o le taitaiina atu ai alii River Somme e lona atalii o Chlodio. O iina na ia faavaeina le malo o le Franks. Na tautino mai e le laumua Turin. I ni nai tausaga filifili Chlodio atalii i le faavaega o le gafa tautupu. le igoa o lenei tagata - Mayors ma tagata o le faia faigamalo sa amata ona latou taʻua o le Merovingians. O le ala lena o le tala amata mai le tupu o Farani.

atinae le gata i

I le senituri lona lima muamua matua faalauteleina Korol Hlodvig le francs umia. O lenei ua latou tuuina atu i le Loire ma le Seine. O le tupu o Farani avea pule atoatoa o le atoa i luga ma ogatotonu Rhine. I le 469 filifili Clovis e suia tapuaiga. O ia ma le tele o ana mataupu avea Kerisiano. Ua fesoasoani ia uunaia le taua e faasaga i le pule o le barbarians, oe na tauaveina faatasi ma i latou aʻoaʻoga sese. Ina ua mavae le maliu o le Tupu o le laueleele ia faatoilaloina na vaeluaina i ona atalii e toafa. Mulimuli ane, o le tupuga o Clovis tuuina atu lo latou malosi i Gaul, Bavaria, Alemannia ma Thuringia.

iuni

E selau lima sefulu francs le tulaga toe maua lona le lotogatasi o le atunuu. Clotaire II - o le Tupu toa o Farani, na le mafai ona iloa lea e le na le faamalosi e faia lona muamua atu. O le a le malo tele lona mana o le faalapotopotoga faaupufai ma kovana tele, ma mulimuli ane maua le suafa o le faitauga. Ona ia avea le pule o Dagobert I.

Ae paga lea, e le o tuu lona atalii i le loto o le mana o le tulaga, ae ona ua mavae le maliu o lona tamā malosi teritori lotogatasi na toe vaevaeina i ni vaega e fa. Ona mulimuli ai lea o se faasologa o taua faalemalo, ona le mafai ona filifili le tupuga o le o le a maua. Ona o le mana francs finauga faifai pea i Bavaria, Alemannia, Thuringia, ma na leiloa Aquitaine.

faaitiitia

I le senituri lona fitu, sa faamaonia e le tupu o Farani na vave ave o latou tulaga. Ua latou le toe auai i le mana moni. O le faagutu o le mana pasia i le lima o le pulenuu o le maota o le tupu. tupu mulimuli, o le na auai i le faigamalo Merovingian, o le Farani latou taua o le "paie". Le aluga o taimi, o le tulaga na avea ma pulenuu o le tuufaasolo maota. na oo mai i tagata uma le faaiuga o lo latou faigamalo i lona mana o le aveina aʻe i luga i le tupu.

I lenei tulaga, leotele tautino mai o ia lava le pule o le maota Pepin o Herstal. I le 680, ona lima sopoia i le pulega taumatau o le malo atoa Frankish. I le taimi na taumafaiga tuufaatasi a le tupu aloaia Theodoric III.

O le tulai mai o se faigamalo fou

I le 751, na fesili Pope Zachary mo se fesoasoani e le pulenuu o le maota Pepin. E leʻi mafai e aunoa ma lenei toilalo o le Lombards. I le agaga faafetai mo la latou fesoasoani folafola Zachary Pepin le pale tau tupu. A aloaia sa i ai muamua i le taimi o le pule sa Childeric III e faamavae.

Lea sa i ai le tupu o Farani, sui o le faigamalo Carolingian. E faaigoa Karla Velikogo, o lē o le atalii o Pepin le puupuu. Ae peitai, e oo lava i luma o le ulufale o Charles i le nofoalii o le toefuataiina ina e lona tama i le malo Frankish, toe ua manumalo Aquitaine ma Thuringia. I le gata i lea, sa mafai ona ia lafo i luga o le faasee o le Arapi, o lē o lo o nofoia Gaul, ma ave Septimania. Na faataatia le faavae lelei mo le atinae ma le tamaoaiga o le malo.

Karl - Tupu o Farani, o le sa mafai ona ausia e sili atu. Ia faalauteleina tele ai le tuaoi o le atunuu. Lea francs se tulaga i le itu i matu-sasaʻe o le tuuina atu i le Elbe, i le itu i sasae - e Austria ma Croatia, i le itu i saute sisifo - i le North o Sepania, ma le itu i saute-sasaʻe - i le North o Italia. Ina ua mavae sina taimi, faapaleina Pope Leo III Charlemagne pei emeperoa Roma.

Peitaʻi, e leʻi umi le i ai o le malo. Tulafono na o Louis le amioatua (atalii o Charles). Ina ua mavae lona maliu, malilie e saini le suli o le Feagaiga o Verdun. Lenei na tupu i le tausaga e 843. O lea, na vaeluaina Karl malo i ni vaega se tolu - Lorraine, East Francia (mulimuli ane Siamani) ma le tulaga West-Frankish (po nei Farani).

O le sui mulimuli o le faigamalo Carolingian - Louis le V - maliu i le 987. sa le suli Direct, o lea, faamanuiaina e se aiga mamao o le tupu - Gugo Kapet. O ia o le faitau Duke o Prague ma Farani. feiloai le tupu fou o le lagolago o le faifeau. Talu mai lena taimi, ua maua i le tulaga lona igoa nei - Farani. Sa ou fanau mai se faigamalo fou - Capet. Ona sui pulea le atunuu e toetoe lava valu seneturi (i Valois ma le tala Bourbon offshoots).

Suia e le i

taitaiina atu ai i pule Suiga o se suiga o le faiga faaupufai. ua liliu Farani i se tulaga feudal tala masani. Ae peitai, sa unenviable Tupu taunuuga: i lalo o lana pule tuusaʻo o se vaega itiiti latalata i le laumua - Paris. sa faatasi ma ia isi itulagi uma sootaga a pologa. E masani lava i tala atu o le faafoega a le kovana o le teritori ua avea'oa tele ma sili atu ona mamana nai lo le tupu. O le mafuaaga lena e leai se tasi moemiti lava o venturing fouvalega e faasaga i le pulega o lo oi ai nei.

taimi faigata

Le senituri lona iva ma le sefulu, na avea o se mataaga mo le atunuu. I lenei vaitaimi, i le talafatai i Farani i matu amata ona totoina i aofaiga tele Vikings. Latou faavaeina le Duchy o Normandy, ma ina ua mavae le pueina taumafai o Paris, ae sa le manuia. pulea Vikings Warlike e folafola atu lava ia i Egelani i le 1066, William (Duke o Normandy) pulea e faoa faamalosi i le nofoalii le gagana Peretania. Mulimuli ane na ia faavaeina se faigamalo le aiga o Norman.

le senituri lona sefulu lua

Henry II - pule atamai le gagana Peretania o le pulea e avea le alii feudal sili ona mauoa. Ia faia ni malaga masani ma e le toe foi atu i lo latou Aiga ma le aiga i le lima avanoa. I le gata i lea, na ia faia ai nisi o aogā faaipoipoga ma faatoilaloina Normandy, Aquitaine, Brittany ma Guyenne. Tuuina atu ia te ia ma le itumalo o Anjou. Ae peitai, e le mafai ona malilie o suli o le pule tele i luga o se mana-o fetufaaiga. Finauga na mafua ai le faavaivaia o le setete. ave lelei Farani Tupu Philip o le tulaga. Na ia faatoilaloina le toetoe lava itumalo uma. Lalo o le pule o Egelani taofia na Guyenne.

senituri lona sefulutolu

Sa faamanuiaina lenei senituri mo Farani. O le tupu o Farani, o se lisi o uma lautele, pulea e aumai le lagolago a pope, ma le lototoa e liliu atu o latou malosi e faasaga i le heretics Cathar. O se taunuuga, na manumalo i le Languedoc, ae sa lei gauai Flanders.

senituri sefulu ma le fa

I le 1314 na maliu ai o Philip le Fair - o le Tupu o Farani mai le faigamalo Capetian. Sa toatolu atalii ma se afafine e toatasi. pulea e faaipoipo Isabella Edward II - pule Peretania. Ae paga lea, o atalii uma o Philip fananau mai na o teine, ina ia feagai Farani a faigata dynastic, pe a tupuga tuusao uma o se alii o loo maua le malologa e faavavau.

sa filifilia aliʻi se pule fou. E liliu atu i Filipp Valua. Edward le Tolu - le atalii o Isabel - taumafai e talosaga tetee ai lenei faaiuga, ae o le Tulafono Salic luga o le faaliliuina o le nofoalii e ala i le laina o le fafine ua matua faasaina. O le taunuuga o lona faamalieina o le selau tausaga o le Taua. faatasi lea Manuia Farani, lea Egelani. Ae peitai, o le le mautonu mou atu pe a ave i le autau i luga o le suilapalapa taitai talenia Henry V. I le taimi lava lea e tasi i luga o le nofoalii o Farani Charles IV o alu, lauiloa mo lona eseʻesega. lelei militeli mulimuli na tofia i le British.

1415 na faailogaina i le faatoilaloina o le autau Farani i Agincourt. ulufale manumalo Heinrich V Paris. na faamalosia ai e le tupu ina ia faailoa atu le suli atalii o Henry le Lima.

I le 1429 na faapaleina o ia Charles VII. O loo Ia teuina ma le faalapotopotoga Farani. ua tatau ona totogi i le lalolagi lenei, faaiuina i Charles o Burgundy. I le 1437, sa ia toe foi atu i Paris i le 1450 - Normandy i le 1453 - Guyenne, i le 1477 - Burgundy, ona Brittany. Na tumau Calais lalo o le pulega a Peretania.

Francis - o le Tupu o Farani, o le afio i le nofoalii i le 1515. sa Faitau lona tama Angulenskim, o se tausoga o Louis le Lona Sefululua. O le pule e tofia mo le resumption o le konekarate faaiuina i Henry VIII. na faamoemoeina e le Tupu o Navarre e reconquer le malo o le Castile i ma le Duchy o Milan, faatasi ai ma le lagolago a Venice. I lalo o lana taitaiga, na faia ai le sopoia o le vanu tele Argentiyskoe i Italia. Toa faaliliuina fanafanua i lona lima ma agi mai i luga o papa e faia ai lo latou ala. pulea e Francis manumalo i le Savoy ma le Duchy o Milan. E ala i lenei tauiviga sa iloa e le tupu e pei o se tagata toa moni. Na oo lava ina amata ona faatusatusa i Kaisara.

Henry 2 - Tupu o Farani, o lona nofoaiga amata ia Mati 1547. Sa ia taumafai i ituaiga uma o auala e aveesea Porotesano. Faafetai atu ia te ia, i le 1550 na toe foi mai le atunuu i le aai o Boulogne. I le faaopoopo atu, Henry 2 - Tupu o Farani, faatuatuaina e avea ma se fili implacable o Charles le Lima. Ia pulea seia 1559.

Le tupu o Farani, sa Henry se suli. Ae peitai, i le taimi o le maliu o lona tamā o ia na o le sefulu tausaga le matutua. E ui i lea, na ia afio aʻe i le nofoalii Karl 9. O le Tupu o Farani o le tagata mulimuli o le genus Valois. Seia 1563, o lona tina - Ekaterina Medichi - avea o Tupu e. na faailogaina ai le nofoaiga a Charles le Iva i le tele o mea e faanoanoa ai, i lea o taua faalemalo ma St. Bartholomew (faaumatia atoatoa vaega tele o le Huguenots).

Ina ua mavae le taunuu mai o le Habsburgs e faigata mana amata i le atunuu. I le taimi o le Toefaatulagaina, o Porotesano faateleina ai le aofai. Faateleina, sa skirmishes le va o le sui o strata lautele eseese. "Poloaʻiga o le onosai", o le na filifilia ina ia lomia mo le toefuataiina o le filemu. E ui o le tulafono o Henry le Lona Tolu. Sa fasiotia o ia i le 1589 Sa leai se suli, o lea o le nofoalii Genrih Navarrsky (lona fa). Na ia siitia ese mai le faatuatua Porotesano e Katoliko ina ia aloese mai le faamasaaina o le toto. Ae peitai, sa vave ona taofia e le tupu pea o le tetee.

senituri xvii-XVIII,

I lenei vaitaimi ua faavaeina i le atunuu na absolutism. Ina ua mavae Louis 13, ia afio aʻe i le nofoalii Louis 14 Tupu o Farani faamalosia le teritori tuuina atu ia te ia. Ua avea le atunuu e sili ona malosi i Europa. Ua faateleina ona o le faaopoopoga o Burgundy, West Flanders ma Artois. O le faaali mai o le uluai nofoaga i Amerika i Matu ma saunia foi i Initia Louis 14 fausia Tupu o Farani le fuafuaga malo matapeʻapeʻa, ae e leʻi faatagaina o ia e ausia ai le manaomia o le Taua tausaga fitu ma le finauga o le Faasologa Austrian. O se taunuuga, na leiloa ai le pulea o nofoaga uma.

I le 1715, afio aʻe i le nofoalii, Louis 15 - Tupu o Farani, o le na auai i le faigamalo Bourbon. I lena taimi sa na o le lima tausaga le matutua. tausi pule talavou o le Tupu e Filipp Orleansky. Sa faasaga i le pepa faamaonia o Louis 14, ina ua faatasia ma Egelani ma alu atu i le taua ma Sepania. E oo lava ina ua mavae le tausaga o le mana o le pule talavou totoe i le lima o le uso o lona tama o Filipo. I le 1726, Louis 15, na tautino mai lava e faapea o le tino, ae o le mea moni na pulea le atunuu e Cardinal Fleury. O lenei umi seia 1743. Manatua o le nofoaiga mulimuli ane o lona 15 Louis i luga o le atunuu sili ona aafia.

O le faaiuga o le senituri e sefulu valu na faailogaina ai le amataga o le malamalama. sa i ai i Farani i le lima o le tupu. Faiga faavae a le tupu fou - XVI Louis - taitaiina atu ai i le faigata o le tamaoaiga, oge ma le pa'ū o faatoaga. O se taunuuga o le fonotaga a le Aufaigaluega Aoao (1789), o le mana sa i ai i le Atunuu Aoao Faitulafono. sa i ai i le finagalo malie o ona tagata o le soloia o le aia tatau feudal, o le aveesea o le tamalii ma faifeau uma avanoa, e faapea foi mo le aveesea o le Ekalesia mai le mataupu setete.

na vaeluaina le atunuu i totonu o matagaluega (aofaiga 83). sola Korol Lyudovik, ae na aveina ma toe foi atu i le atunuu. O le ulutala o le Tupu o Farani, sa ia leiloa. Sa vaega totogiina le mana laiti: sa tuuina Louis le igoa o le tupu o Farani. Ia vetoed ni tulafono fou, ae le maua se lagolago i totonu o tagata. E leʻi umi ae tuuaia Louis o le fouvale. na fasiotia o ia i le 1793.

I luga o le auala i le atunuu

Le tele o atunuu, na taitaia e le faigamalo a le tupu, tau faasaga i Farani. I le 1799, i lalo o le poloaiga o le laki militeli sili Napoleon Bonaparte na faatulagaina. na fono ai le faitau aofai o tagata o lenei pisinisi faatasi ma le faamaoniga ona o le tagata lautele ua le lavā o le taua faifai pea i le aai toafilemu taimi e tasi.

E tusa ai ma le taunuuga o se referendum faia i le 1802, na tuuina Napoleon le igoa olaga atoa o le konesula Sili. Sa vave ona ia tagofia uma tetee ma maua le mana e le faatapulaaina. Le atunuu sa avea ma se Malo Faitupu. I le 1804, na faapaleina Napoleon. E leʻi umi ae i Austerlitz sa faatoilaloina i latou e le itutaua a Austria. I le 1806, o le tuuina Farani i Perusia.

Flushed ma le manumalo o Napoleon folafola mai e le poloka konetineta o Egelani. I le 1807, o le taʻua o British mo se fesoasoani mai Rusia. Napoleon, sa leʻi faalavelave, sa ia taliaina ma le naunautai o se sui tauva fou ma se teritori tele, lea e filifili ai e ave i soo se mea. I le tautoulu o le 1812 na uma ona o le 'au Farani i Moscow. E foliga mai ua pauu Rusia. Ae liliu mai Kutuzov e atamamai atu nai lo Bonaparte. O se taunuuga, sa mafatia ai le autau Farani a toilalo matautia. Mai le autau tele faʻatasi sa crumbs mutimutivale.

I le 1814, sa tuua Farani e aunoa ma se pule - abdicated Napoleon. Sa filifili e toe foi i le faagutu o le mana i le lima o le Bourbons. O ia ma tupu Louis XVIII. Ia faia taumafaiga uma e toefuatai le poloaiga tuai, ae o le sa matua faasaga i ai Farani. Ona Napoleon, aoina afe autau, alu e toe maua le mana. Sa mafai ona ia faatino lana fuafuaga. Ae peitai, i le fonotaga a le pulega i Vienna, sa filifili loa e ave le pale mai le warlord matapeʻapeʻa. I le faaiuga, sa faaaunuua Napoleon i le motu o St. Helena.

O le tupu o Farani, o se lisi o toe faatumuina lava lea ina ua uma Bonaparte, na pulea i le tulaga matua faigata. O lea, na faatoilaloina Napoleon II a ni nai aso ina ua mavae le ascent i le nofoalii, na faamalosia Louis Philippe e vave lafoaia le igoa honorary ma avea le tupu o Farani, ae le Farani. na aveina Napoleon III pagota i Perusia ma aveesea. O le toe pulega sa ia sovereigns, ae talosaga tuuina atu i le nofoalii o Charles X, Henry V ma Philip VII ua le mafai ona malilie i latou lava. ua faatauina atu e pule o le pale i vaega i le 1885. avea Farani o se malo faitele.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.