Aiga ma le AigaTamaiti

Va'agata "Fa'amatalaina": faatonuga mo le fa'aaoga mo tamaiti e masani ona i ai le angina ma le otitis

Le taimi lava e taunuu mai pepe i totonu o se faalapotopotoga tau aoaoga ma e oo mai i le fesootai ma isi tamaiti, o loo i ai se vaitaimi o le "fesuiaiga" pipisi: pneumococci, streptococci, staphylococci, Chlamydia, Mycoplasma, Haemophilus influenzae, Legionella. Ua faaalia lenei mea i le foliga mai o se lanu eseese o lanu ma mea e aofia ai, ootia tiga, pharyngitis, sinusitis, otitis. Na o le togafitiga o totoga o le ENT ma le manava o le tino, o le fualaau faasaina "Sumamed" o loo faaaogaina. Fa'afefea ona tu'uina atu i le tamaitiiti, o le a tatou mafaufau i lalo.

Azithromycin, o le autu autu lea o lenei vaila'au, o se vaila'au fa'amalosi malosi lautele, o lo'o maua i capsules ma injections mo tagata matutua, i le pa'u mo le sauniuniga o suspensions ma tablets mo tamaiti. O le uiga ese o lenei vaila'au o le vave ona ulu atu i totonu o le toto (i le lua i le tolu itula), ae o'o atu i lona maualuga maualuga i totonu o suauu o le tino ma foia o fa'ama'i pipisi. Azithromycin ua ave i tua ile fatu ma ga'o i le mavae ai o le limasefulu itula, ae o lona aafiaga pe a mae'a le aoga mulimuli e lima i le fitu aso.

Aoteleina fualaau faasaina: faatonuga mo le faaaogaina

Mo tamaiti, o lenei antibiotic o lo'o avanoa i pa'epa'e pa'epa'e po'o le kulimi pa'u ma se manogi suamalie e fa'aleleia ai se pele ma se fa'i. I totonu o le atigipusa fa'ailoga o lo'o ufiufi ai se sipuni fua, o se tuila ma se fua ma se fa'atonuga. Ae e te le'i fa'aaogaina vaila'au, faitau fa'asinoala ma fa'asologa o le foma'i.

Mo se fa'ata'ita'iga, ua tusia e se foma'i e tatau ona e avatu le 4.5 ml mo le tolu i le lima aso. Ona mo le vaitaimi o togafitiga e te mana'omia 13.5-22.5 ml o fualaau fa'ama'i. Va'ai faatonuga i le tele o lau mea e mana'omia e fa'aopopo ai vai mo lenei vaila'au. Manatua pe a fa'aitiitia le tele o le fa'amalolo, fa'aopopo le 0.5ml i le "gau" i le fua, ole a mana'omia le 13.5 ml, pe a mae'a le 14ml o le fa'amalolo o le "Sumamed".

Faatonuga mo le fa'aaogaina (mo tamaiti, o le vaila'au fa'asaina i le pa'u) o lo'o ta'u mai ai o le vailaau fa'amalama i totonu o laulau na i ai se ola ola o le tolu tausaga, i le pa'u - 2 tausaga, ma i le tulaga fa'avaivai - na'o le 5 aso i le pusaaisa. A mae'a loa ona e filifilia le metotia, fa'apipi'i i se suau'u o le vai mafanafana ma sasaa i totonu o se fagu pa'u. Kuni le tapuni ma lūlū se'ia tu'uina le fa'amalolo. E le gata i lea, e te tu'uina atu le vailaau fa'asa'o i se fua o le si'omaga na o le tasi i le aso. E le afaina i le taeao po o le afiafi, ae o le mea autu o le muamua pe a uma ona ave le vailaau e iai le va o le 1.5-2 itula e aunoa ma ni mea'ai.

Fa'amatalaina fualaau (fa'asologa): mo tamaiti o fua i pa'u ma papa

Va'aia i le pa'u o lo'o fa'asalaina i pepe ma le afa tausaga ma tamaiti e le talia pe le iloa pe faapefea ona foloina otaota. O le vailaau ua fuafuaina e le foma'i, i le amanaia o le ogaoga o fa'ama'i, o le mamafa o le tino ma le matua o le tamaitiiti, faapea foi ma lona le gauai atu i nisi o vaila'au.

I le fa'atonuga, o laasaga nei o le taofiga e fa'aalia:

  • Mo le 5 kilokalama ua fa'avaivai 2.5 ml;
  • Mo le ono kilokalama ua fa'avaivai 3 ml;
  • Mo le fitu kilokalama ua fa'aitiitia 3.5 ml;
  • 8 ml ua fa'avaivai i le 4 ml;
  • 4.5 ml ua fa'aitiitia i le iva kilokalama;
  • Mo le 10 kilokalama ua fa'avaivai 5 ml.

Pusa "Fa'apenaina" (faatonuga mo le fa'aaogaina) mo tamaiti ei ai le tino o le mamafa i le 18 i le 45 kilokalama (tusa ma le 3-12 tausaga le matutua) tu'uina atu le polokalame lenei:

  • Mo le 18-30 kilokalama e tofia ai le 2 papa;
  • 31 fualaau ua faatonuina mo le 31-44 kilokalama;
  • Fa'atasi ma le 45 kilokalama pe sili atu, ua fautuaina le tagata matua ole 500 mg.

Manatua o le togafitiga ma lenei vaila'au fa'asa'o mo tamaiti ua fa'amaonia mo le sili atu i le 5 aso, ma i tagata matutua e mafai ona faia le vasega i nai vaiaso (e fa'alagolago i le fa'ama'i).

O le a le taimi e fa'atulagaina ai le fualaau oona "Sumamed"?

Faatonuga mo le fa'aaoga mo tamaiti ma tagata matutua e fa'amatalaina ai se numera o fa'ama'i pe a mana'omia ona e fa'aaogaina vaila'au:

  • O fa'ama'i pipisi o le tino ola (tonsillitis, sinusitis, pharyngitis, bronchitis, pneumonia);
  • Otitis media;
  • Pa'u o le pa'u (erythema, pyodermatosis, impetigo, erysipelas);
  • Faamai o le duodenum ma le manava.

E le mafai ona e tagofia lenei fualaau faasaina i tagata e nofouta i vaega o le fualaau faasaina, faatasi ai ma le ate ma fatu fatuga, maitaga ma le lactating. I le tulaga o le gasea, vomiting, manava, manava le fa'alogo le tumau, valaau se falema'i, lea o le a fufuluina ai ma fa'amaonia togafitiga mo le sologa lelei o le fualaau faasaina.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.