Aoga:Talafaasolopito

Vaatau "Iowa": uiga. Iowa ituaiga o taua pe a uma ona fa'afou

Ua iloa e le au va'aia nei le tele o fa'ata'ita'iga o auala na fa'avaeina ai le va'a pe tusa ma le lua tausaga talu ai. Mo se faataitaiga, mo se faataitaiga, o le taua taua Amerika Amerika "Iowa". O a ituaiga o vaa o lenei ituaiga e lauiloa? Seia oo mai i le taimi nei, e to'atele le au tusitala faasolopito ma le au fana e talitonu o nei taua o le tuufaatasiga atoatoa o le ofutau, auupega ma le gafatia. O le mea moni, na faia e le au foafoa le fatuina o vaa e sili atu ona saoasaoa, saoasaoa ma le saogalemu.

Amata o le atina'e

O le amataga o le galuega i luga o vaa na toe fo'i i tua e 1938. A o le'i faia loa e le au foa'i le galuega - ia faia se va'avave ma fa'aauupegaina, lea e mafai ona mulimuli i vaalele vaalele ma toe osofaia osofa'iga na fa'atonuina ia i latou. O le faafitauli ogaoga na o'o i le saoasaoa o 30 knots. I le taimi lava e tasi, o ulua'i faafitauli na amataina ma Iapani, o lea na tatau ai ona faanatinati: e toatele na malamalama o le a le mafai e le au tupuga o le samurai ona osofaia le au a le US.

E aunoa ma le sili atu, na latou filifili e faaaoga ia vaa o le South Dakota ituaiga o se faavae. O se taunuuga, o le vaatau "Iowa" na maua se sui o le 45,000 tone, ma o le autu autu o fana fana uila i le 406 mm. Tatau ona ou fai atu e faapea o le umi o le tino faaopoopo toetoe lava 70 mita, ae o le lautele o le tino o le vaa sa e tuua toetoe suia talu mai le alavai Panama faalauina lona tulaga faatonuina.

"Sea clubs"

Na fa'aaoga foi e le au mamanu le uluai fa'amatalaga fa'apitoa: o le faatulagaga fou o le eletise. O se taunuuga, na foliga mai o le vavalalata o le isu, ma mautinoa ai le lelei tele o uiga o vaa. Ona o lenei mea, na maua ai e le vaatau "Iowa" le igoa o le "kalapu." O le mea moni, ona o le faateleina o le uumi o le pou, o le mamafa o lona ofutau na faateleina, ae o ona uiga na tumau pea lava tutusa ma i luga o vaa o "South Dakota". O le mea lea, o le u'amea fa'apitoa na iai le va'aiga o le 310 mm.

I le aotelega, e fa ni vaa o lenei vasega na fausia:

  • Ta'o sa'o "Iowa" - o le vaatau o le fu'a.

  • "New Jersey."

  • Misuri.

  • Wisconsin.

Sa i ai foi galuega faatino o vaa "Ilinoi" ma "Kentucky", ae e le i fausia lava. Na tupu mo se mafuaaga le taua - ua uma le taua, ma o le faaaluina o le 100 miliona tala e fausia ai vaa taitasi i le malamalama o lenei mea na tupu o se mea valea. I le auala, o le isu o le "Illinois" na fa'aaogaina e toe faaleleia ai "Wisconsin".

O fea e mafai ona ou va'ai ai i le vaatau "Iowa"? Faataitaiga 1: 200, lea e mafai ona fa'atau i luga o soo se punaoa fa'avae, o le ae maua ai lenei avanoa. E le gata i lea, i lomiga fa'apitoa e iai le tele o ata o vaa. Ioe, o la latou ata o loo i ai foi i la tatou tusiga.

Fa'amatalaga lautele

O a uiga na i ai i le va'a a Iowa? O le TTX na faapenei:

  • O le fesuiaiga o le 57,450 tone.

  • O le umi o le uumi e 270.5 mita.

  • O le lautele o le vaa e 33 mita.

  • O le ata o le vaa e 11 mita.

  • Sa aveina i latou e afi afi e fa, e tofu ma le malosi e 212,000 solofanua.

  • O le saoasaoa maualuga o le 33 knots, e tusa ma le 61 km / h.

  • Cruising eseese - e lē itiiti ifo nai lo le 15 afe maila tautai.

O le Armament sa matua faagaeetia lava:

  • Fa fa fausiaina o Vulcan.

  • E fa fa'ailoga fa'atautaia o le fa'atautaia o le '' au pu'upe '(pe a uma le fa'afouina).

  • Fa'atonuga e tolu (406 mm) fa'apitoa (tolu ta'itasi i le tasi).

  • Ono fa'apipi'i 125 mm (lua pa'u ta'itasi).

E le gata i lea, o vailaau i Iowa i le mae'a ai o le fa'aleleia na maua ai se isi taligalu faaopoopo e 32, lea na avea ai i latou ma ta'iala sili atu ona lamatia.

Faiga fa'avae fou

O le umi o fana na tutusa ma le 50 caliber, ma faateleina le pa'u i le 406 mm. O fana fou na maua le igoa Mk-7. E sili atu i latou i le 45-caliber Mk-6, na fa'apipi'iina i luga o vaa o South Dakota ituaiga. Faatasi ai ma isi mea, ua fa'aitiitia le mamafa o le fa'aaogaina o auala taulima, o le tele o togafitiga fa'atekinisi o le seneturi mulimuli na suia i aso nei. I le tulaga lautele, o le vaatau "Iowa", o ana ata tusi o lo'o i totonu foi o le tusiga, aua o lona taimi o se va'a tele lava.

Faateleina tulaga

I le lautele, o lenei faataitaiga o le ofutau ei ai se tala manaia. O le mea lea, i le 20 tausaga muamua atu, o le tele o faiga taulima o le 406 mm caliber sa gaosia, ae mulimuli ane na fa'atapulaaina e tulafono. Ona lafoaia lea o lenei tapulaa, lea na mafai ai ona foia ni faafitauli se lua i le taimi e tasi. Muamua, o le vaatau "Iowa" ua maua ni auupega sili ona lelei. Lona lua, sa i ai se "fa'atagaina" fa'amaonia mo le siitia o le malaga, ona o le mea na mafai ai ona "punitia" le tele o isi mea fa'apitoa i totonu o le vaa.

Ae ui i lea, na vave ona manino o le a tatau ona faateleina le siitia o isi mea i le isi 2,000 tone, lea e le ogatasi ma le lautele o tuutuuga. Na maua le vave gaioiga - o mea faigaluega na faigofie ona fa'aaogaina isi allola mo le gaosiga ma tu'uina atu nisi o elemene fa'avae. I le vaitaimi lava e tasi, na amata ai e le au Amelikeri ona fa'aaogaina le metotia o le fa'afefiloi o chrome o le ogalaau, ma o le mafiafia o le vaeluaina o le 0.013 mm. O le ola o le fana e tusa ma le 300 pa'u.

O le u'amea o le ituaiga piston, pe a fa'ama'eina, na pau i lalo. Ina ua uma le fana, na faamalosia e le ea le mamafa o le paluga. A aunoa ma le tapuni, o le fana na mamafa i le 108 tone, ma o le mamafa na o'o i le 121 tone.

La'au fa'aaoga

Mo le fanaina, o mata tetele na fa'aaogaina, na o le tasi le pa'u o le eletise lea e tusa ma le tolu senituri. E mafai ona ia fausiaina se atigi e tusa ma le 1225 kilokalama i se mamao o le tusa ma le 40 kilomita. O le tuufaatasiga o auupega e aofia ai le ofutau ma le vaevaega-ituaiga mea pāpā. Ae le gata o nei shells sa i totonu o le afi o le vaa "Iowa." O le vaatau sa i ai le tautua o le Mk-5, o lona mamafa e 1116 kilokalama. I le latalata ane i le 1940, na maua ai foi e le US Navy se poloketi MK-8, lea (e pei o ituaiga tuai) na mamafa foi i le 1,225 kilokalama.

O le mea lautele, o le malosi o le mamafa ma le ma'ale'ale na avea ma faavae o le afi malosi o vaa Amerika, amata i "North Carolina". Atonu e foliga mai e ofoofogia, ae na o le 1.5% o le mamafa na tuusa'o tonu i mea pāpā. Ae ui i lea, o lenei mea na lava lava e momoe ai i totonu o le ofutau o vaa o le fili. O lea, i mea na tutupu i le Pasefika i le taimi o le taua ma tagata Iapani, o le "Iowa" na iloga lava. O le va'a, o lona ata o lo'o i totonu o le tusiga, e masani ona auai i le saluina o le vai vai mai vaa o le fili.

O le Vaitausaga

I le amataga o le 50-tausaga, o le Mk-23 projectile na ulufale mai, lea na faaauupegaina ai se tau faanatinati e 1 kt. Na ia fuaina "na o le 862 kilokalama, e umi atu ma le tasi mita ma le afa mita, ma e foliga mai e le mafaamatalaina mai le Mk-13. E tusa ai ma le lomiga fa'apitoa, o pusa fa'apitoa sa galulue faatasi ma le US Navy mai le 1956 i le 1961, ae o le mea moni na tausia i latou i taimi uma i le gataifale.

I le amataga o le 1980, na foliga mai o vaatau o le ituaiga o Iowa na sili atu nai lo le mafuli o fuataga ma o nei uiga o le a le mafai ona taofia le faaleleia lelei. E feagai ai ma lenei faafitauli, sa amata atinae inisinia US o le a faapitoa atigi -piercing mo fana 406 milimita. I le mamafa o na o le 654 kilokalama, e tatau ona ia lele pe a ma le 66 kilomita. E na o le pau lenei o le atina'e e le'i tuua le su'ega o su'ega.

O le fua o le afi o fana e lua taamilosaga i le minute, ma o ipu ta'itasi e mafai ona ta'ita'ia ai se afi tuto'atasi. O le tasi o fale e iai le 406 millimita fana e tusa ma le tolu afe tone. O le fana na taliina i le fa'atusatusaina o le 94 tagata (i le fana). I le auala, e toafia tagata na i luga o le vaa "Iowa"? O le vaatau, o ona ata o lo'o maua pea i le tusiga, e mana'omia le 2,800 leila e fa'atumu avanoa uma.

Auala fa'apitoa, ta'ita'ia

I le pito i luga, o le olo e mafai ona ufiufi 300 tikeri, i luga - mai +45 ma -5 tikeri. O tama'i folasi na teuina i le lua itu, i luga, i totonu o le pa'u o le pu. I le va o le faleoloa ma le fa'aogaina o le faigamalaga o le olo, e lua isi fausaga o lo'o mafai ona fesuia'i tutoatasi mai le olo lava ia. O i latou ia na maua ni pulou mai faleoloa, ma mulimuli ane aumai i latou i fana. E nafa ai na o le tolu sii i luga faasee, le tulaga o le tasi lea o sa 75 hp.

Teuina o auupega

Apalai na teuina i luga o le lua i le vaega pito i lalo. O le fafaga i le olo sa faia foi i se afi eletise, ae i lenei tulaga o lona malosiaga e 100 hp. E pei o le Dakotas, o le mamanu o le vaa e le o aofia ai le toe la'uina o vaega, lea e mafai ona laveaiina le auvaa i le taimi o le afaina o le auupega.

Tagata Amerika e foia lenei faafitauli ua saunia mo se faiga e sili ona faigata o faitotoa i fafo. E masani lava ona fa'aalia e tagata faapitoa o le faia o se faaiuga na fa'ateleina ai le lamatiaga o le oti mo le auvaa a le vaa, ae i le fa'atinoina o le fa'amaoniaina o le fa'amaonia o le vaatau na fa'amaonia. O le a le faalavelave na faia e le vaatau Iowa? Faalavelave. Na tupu i le 1989. Ona oso ai lea o le fana lona lua o le fana o le 406mm, ma o le taunuuga o le 47 tagata na maliliu i le taimi e tasi, ma na afaina le afi. I le taimi nei, o mafua'aga mo mea na tutupu e le o fa'amautuina.

Mafua'aga o fa'alavelave fa'afuase'i

E manatu o le fa'alavelave na fa'atulagaina e nisi o le auvaa, ae o ona faamoemoega e le manino. O le isi fa'amatalaga, o se tasi o nei folasisi na pa'u ona o nisi o gaioiga gaosi. O le mea lautele, o le tala atoa e foliga leaga: o le aso na sosoo ai na fa'amamāina uma ai le 'olo, valiina, ma le otaota na lafo i totonu o le sami.

Ma o le mea lava lena, o le faitotoa na faamauina na faataunuuina ai la latou galuega: o le vaa na tumau pea i le malulu, e leai ni mea leaga na faaleagaina. Ma o le mea moni e 47 leila na maliliu ma le aofai atoa o le 2800, o lo'o talanoa foi i le saogalemu o le faiga. O le 'olo lona lua i le mae'a ai o lenei mea na fa'amaonia ma le toe fa'aaogaina. E le gata i lea, ona o lenei mea, o le va'a a Iowa e le mafai ona auai i mea na tutupu i Nicaraguan.

Fa'atau le talosaga

O vaa uma o lenei faasologa sa auai i le Taua Lona II a le Lalolagi, ma sa sainia Iapani i le tasi oi latou, USS "Misuri". I le 1943 na ia auai ai i le siakiina o le Siamani i le Tirpitz, ma ia Novema o le tausaga lava lena, na aumai ai Roosevelt i Tehran i luga o le vaa. Ae o feiloaiga moni ma le fili na amata i le 1944, ina ua auai le vaa i le faamaapeina o le vaega Iapani i le Atu Maresala.

O lo'o i ai se mea na iloa ai le va'a na o le va'a na pa'u ai i se vasega tutusa "Katori" Iapani, ma sa auai foi i le ita i luga o le Atu Filipaina. O le maualuga o uiga lelei o le vaa na fa'amaonia e Tesema o le afa o le 1944, ina ua pasia lenei su'ega i le vaatau, ae le'i maua foi ni fa'aleagaga matuia. Ina ua mavae lena, o vaatau o le "Iowa" ituaiga i le 1945 na sasaina i le teritori o Iapani. E le'i umi talu ona oso le atomic bombing o le atunuu, ae talimalo ai Iowa ma Misuri i le vaega a Iapani.

Fa'ai'uga

E ui lava i le mea moni e faapea o le auvaa o nei matua naunau i vaa o lo latou maneuverability lelei ma auupega, faatinoga avetaavale maualuga ma survivability, alo latou mataupu mo le militeli tala o le tupe o le USA taugata tele. O le mafuaaga lena i le tausaga lava lena e 1945 na tuu ai vaa i le faasaoina, e pei o le manaomia mo i latou na pauu ese.

Ae o le vaatau Iowa, o ona uiga sa matua ofoofogia i lena taimi, na tumau ai i le fanua fa'aagaga mo sina taimi puupuu: ua i ai i le amataga o le mea Korea na toe aumai ai i latou i le "front echelon", sosoo ai ma Vietnam. I le auala, o mea na tutupu i Vietnamese na fa'aalia ai o se tasi o sea faimalaga i nisi tulaga e mafai ona suia ia le itiiti ifo i le 50 vaalele-pomu ona o le maualuga o le afi i luga o nofoaga. Talu ai ona o se vaega tele o le taua na faia i luga o alalaupapa alaalafaga, na laveaiina ai e tagata Amelika le tele o vaalele.

Ina ua mavae Vietnam, na toe tuu ai foi vaatau i totonu o "pusa", ae toe auina atu i luma i le 70, ao faagasolo le Cold War. Sa manao Reagan e faaali atu i le USSR o Amerika o se atunuu malosi ma mamana, ma o nisi o vaa ua mae'a ona faaauupegaina mo lenei faamoemoe e le lelei.

Ae na malamalama tagata uma o lenei mea ua na o se valea: o le alatele i le talafatai o lo'o i ai i lena taimi e ono mafai ona fa'aaogaina ai se vaa i se taimi umi ao lei mafai ona fa'aaoga ana auupega.

Fa'afouina o va'a

E pei ona uma ona tatou ta'ua, e oo atu i le 1980, o le tulaga o le amio mama ma le fa'aaogaina o vaa ua manino. E tatau ona faia se mea. I se tasi taimi, o manatu manaia o le faaliliuina o vaa ... i luga o vaalele o lo o felelei i le ea. O le valea o le talosaga na faamamafaina i foliga o vaa, o le "kalapu" lava e tasi. E tatau ona fa'aalu e Perestroika ia tupe e faapea o le fa'aofiina o se vaalele vaalele fou o le a sili atu ona taugofie.

Na fa'apefea ona liua le vaatau a le Icov vasega? O le fa'ata'ita'iga fa'afouina, na fa'amaonia e le Senate, na tu'uina atu mo le fa'apipi'iina o missiles a Tomahawk, lea na fa'ateleina ai le malosi o le taua o vaa. I le faaopoopo, na tiʻetiʻe missiles "mea velovelo", tauaveina tetele toe faaleleia o le afi ma isi meafaigaluega o vaa.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.