News ma SocietyFaiga faavae

Vaega "Isi mo Siamani": o le polokalama, o le uiga i Rusia

E foliga mai ua tuuina faigata malaga lona uluai fua i Europa. I faaitulagi faiga palota i Siamani, taitai vaega o le Union Democratic Kerisiano (CDU) ma se faalavelave aveesea latalata faatusa i faaupufai. Ae peitai, na toetoe lava i taimi uma i lona tulaga tulai Social Democratic Party o Siamani (SPD). Ae i lenei faiga palota i le Bundestag mafai ona eseese uma - mauaina faatulagaga ma e umia e se taitai nofoaga vaega apaau taumatau "Isi mo Siamani." Atili e uiga i le a tau atu i ai.

logo faailo i Mati

I le faiga palota ia Mati i le 2016 i le setete o Siamani e tolu sa o se mea e faateʻia ai mo le tele o faaupufai Europa: muamua amata ona taalo i le malosi o le tetele o Siamani lua isi vaega - o le CDU ma le SPD. O le Democrats Kerisiano, na taitaia e Merkel leiloa lava ADH i lo latou nuu o le talafaasolopito - i Baden-Württemberg.

O lenei fautuaina le faamalieina ogaoga i le tauaveina atunuu le vector o atinae, e pei o le CDU i aso nei - vaega pule. O le mafuaaga atoa mo le toilalo ogaoga i faiga faavae i fafo lea faaonoono faafitauli tele i le lalolagi Siamani.

I aso nei e oo mai i le muai- a mana fou - o le vaega "Isi mo Siamani." I Saxony-Anhalt, sa ia mauaina le sili atu i le 20 pasene, i luma o le sili atu SPD lo le faaluaina.

Lagoto anamua Europa?

Ae o le faafitauli, e taʻua "Merkel ma le" Isi mo Siamani "e le na o le Siamani. I Europa, o loo i ai se suiga o le "tuai" faiga:

  • alu foi postwar Democrats Kerisiano Italia.
  • I Sepania, tupu ai le faalavelave faaupufai e le aunoa. ogatotonu taumatau masani, "o le Party tagata" ma le ogatotonu tauagavale "sosialisi Party" leiloa mo le taimi mulimuli i le tele o nofoaga e le o toe mafai ona faia se soʻofaʻatasiga toatele. E aunoa ma le lagolago a vaega auai isi, e pei o, mo se faataitaiga, "tulaga Faaleatunuu", e le mafai ona faia a latou lava filifiliga.
  • "O le Vaega o le Iunaite Malo Independence" i le ua uma ona faamalosia UK i tatou e toe iloilo le faiga masani i totonu o lenei atunuu. O le referendum talu ai nei i luga o le ulufafo mai le Europa talanoa Union e uiga i le avanoa o le lagolago vaega tele mo le pati i le lumanai.
  • Foi le mauaina o le lauiloa feauauai "tuai" vaega masani "Lima Fetu" i Italia, "National Luma" i Farani.
  • Tetee palota i le faiga palota peresitene o le fai mai foi US e lē faamalieina Amerika i le faiga o vaega nei.

O lea la, o le "Isi mo Siamani" - e le o le aafiaga matautia na i le atinae o le atunuu i Europa. O le suiga o le faiga faaupufai tuai ua le mauaina le malosiaga. Ae a tatou taumafai e malamalama i le mafuaaga o nei faiga.

"Malo o le Leaga" ua faaumatia - fighters sa

O le mafuaaga o sea faiga e faapea o le faiga faaupufai o atunuu i Sisifo na faia i le amanaia ai mafuaaga e lua:

  1. fili mai fafo - o le Soviet Union.
  2. Lotoifale - le taufaamatau komunisi.

Ina ia aso, e leai se "Leaga Malo", po o le tulaga matautia o le "mala mumu" e leai se e sili atu. Se nofoaga autu taumatau ma le totonugalemu-tuua faiga vaega tumau.

I le faaopoopo atu, o le faiga faavae a le West ua faateleina le aveese mai le mea moni. Latou ala atinae faamoemoe i le iloaina o le mafaamatalaina mo faamoemoega tagata palota masani.

Ua le mafai faiga faavae e tetee tagata fāi mai, malosi le lagolago tau tupe o Eleni, Potukale, e le taliaina e le faitau aofai o tagata, o le faiga faavae i fafo o le finauga i le lalolagi, o le faasalaga o le tamaoaiga i nisi atunuu, fesoasoaniga militeli ma le lē mafai ona foia feeseeseaiga fafo ua taitaiina atu ai i se taunuʻu o tagata sulufai - lenei e le taliaina uma le pālota. Tausaga ma lea tausaga, onosai e foliga mai e oo mai i se iuga.

foliga mai Conservatives Europa ua faagaloina e uiga i se isi faafitauli - o le malosiaga ultra taumatau. vaega Tonu "Isi mo Siamani", lea na manumalo i le faasologa i le palemene o le atunuu i le lotoifale - faamaoniga manino.

"E i ai tatou, tatou te fausia se lalolagi fou"?

Ae o le a le tulaga ideological o se malosiaga faaupufai fou? O le a le vaega "Isi mo Siamani" uiga i Rusia? E mafai faapefea ona suia le sootaga atunuʻu i le va o lo tatou atunuu, pe afai e malo o lenei vaega o le faiga palota le feterale i le Bundestag? Taumafai ia malamalama.

malosi faaupufai fou na faaali mai i le 2013. E toatele tagata sese e faasino i ai e pei o le vaega o le "Isi". ua uma ona talanoa Siamani e uiga i le faamalieina EU. o le malamalama o lenei: e toetoe lava e tasi-handedly toso i lona tauau faigata atunuu EU: Eleni, Potukale, o nisi o atunuu i Europa i Sasae. Ae nai lo o le faafetai mo le toe faaleleia o le tamaoaiga, faalogo i le Siamani le faamalieina o na atunuu. Faataitaiga - fesoasoani tau tupe Eleni lea na tulai mai i le faatinoga o le faaupufai Greek na finau e uiga i le tiutetauave o Siamani e totogi reparations i Atenai mo le Taua Lona Lua a le Lalolagi.

O le taitai i le lumanai o le vaega "Isi mo Siamani" faalogo Frauke Petry lenei lagona ma faia se feagaiga ma le tutusa o latou manatu eurosceptics tagata.

Ina ua maea le fatuina o se malosiaga faaupufai, vave ona sui ADH i tauvaga faiga palota i le Nuu Diet o fanua Siamani valu. na matua manuia le taunuuga - mai le 5.5 i le 25 pasene.

I aso nei, e tusa ai ma palota manatu, o le lona tolu pito i tele ina ua mavae le masani CDU ma SPD. Ae tuu atu i luma e le o le faaupuga "Isi mo Siamani", e faapea ua na o le amataga.

O le faaupuga puupuu o le muamua - "e le o se vaega isalama o Siamani"

Faapalepale ma le faapalepale i Europa ua tau mai i le mea moni e faapea e tele Islamists amata ona amio ai e faapei matai o le atunuu. Tulaga o rapes vaega tele e malaga mai Arapi Republic, fusuaga, osofaʻiga i tamaitai ma tafe lauulu - e le o le lisi atoa o le gaoioiga e faia tagata fāi mai. Na faamanino ADH o le vaega o aneti-Isilama. Shariah ia manatu e le talafeagai ma tulaga faatauaina o Europa.

O le faaupuga puupuu o le lona lua - "O le lē mafai o le euro"

Foi e faasaga i le vaega auai euro "Isi mo Siamani." faaalia Party taitai Frauke Petry afai sa le taofia e Siamani le tofotofoina i le euro, latou faamoemoe e saili se referendum e ese mai le EU. Breksa faia talu ai nei i le faitotoa mai le Iuni o le ua faaalia i Peretania Tele e faapea o sea valaauga e le i uma populist.

ADH ae e faasaga i le sui auai o Siamani i le EU. I le ese mai ai, o loo faapea mai e uiga i le auai i ai, ae na o le faavae o le galulue faatasi o le tamaoaiga. E leai se EU federalization i se nofoaga e tasi i luga o le faataitaiga US le tatau ona. toe tatau iuni faaupufai liliu atu i le Europa Community Tamaoaiga (EEC), e pei ona sa i luma o le 1992.

O le faaupuga puupuu o le lona tolu - "Tapulaa o le vaega faaupufai o le mana"

ofoina ADH e umia referendums i mataupu autu i Siamani. E leai se tulafono backroom e le o lagolagoina e le toatele o tagatanuu, e le tatau ona i ai. E tatau ona suia le faiga o le Bundestag ma Landtag Sui Tofia ina ia faaitiitia ai, e faaitiitia ai le laupapa sianisela e lua tuutuuga, e faailoa atu ai le faalapotopotoga o le filifiliga o le mana peresitene.

O le faaupuga puupuu o le lona fa - "E tatau ona avea ma Siamani o se tagata o le UN Fono Security"

E tusa ai ma le faaupuga muamua e tolu o ADH, sa latou fesootai i mataupu tau lotoifale o Siamani. E ui lava o le suiga o le EU i le EEC e Siamani e tutoatasi ma e populism. E mafai foi ona vaai i ai i le faaupuga puupuu lona fa - le manao e avea ma se tagata tumau o le UN Fono Security.

I le faaopoopo atu, i le faaupuga faiga faavae i fafo e ia telefoni pei o le:

  • Faasaga i le faia o se autau o Europa. O le valaau ulufafo o Siamani mai le NATO e le i faamaonia e le Konekeresi o ADH.
  • Toefuataiina conscription aoao.
  • Faavaeina o sootaga vavalalata ma Rusia o se tasi o le tuuina atu le faamalumaluga autu o le saogalemu i le lalolagi.

O le faaupuga puupuu o le lona lima - "O le lē mafai i le puipuiga tau"

ADH o le uluai faasilasilaina atu faalauaitele fouvale tetele o Europa environmentalists ma faaupufai. o le suia o le tau i le talafaasolopito atoa o tagata. warming Global suia i cooling lalolagi. O lenei faagasologa e le maalofia i le natura. Kasa oona o kasa karaponi carbon tagata - o se mataua se faatusatusa atu i le tele o mea e mafai ona "togi" o lea lava kesi vasa o le lalolagi ma le suiga o taimi o le tau.

valaau ADH e puipuia ai le siosiomaga, ae musu e iloa ai le tulafono o le 2000 i le malosi faafouina. E tusa ai ma le taitai o le vaega, o le gaoioiga faaletulafono - O se faataitaiga o se tamaoaiga fuafuaina, e fesootai ma le faasoasoaina o punaoa.

O le faaupuga puupuu o le lona ono - "Toe foi atu mana faaniukilia"

talitonu foi ADH ai o se mea sese e lafoai malosiaga faaniukilia. o le a le vaega auai pe afai o loo latou filifilia e faafou ai lenei punaoa, faapea foi ma le soloia o le tulafono i luga o le malosi faafouina ma le saofaga a le Malo mo le matagi ma le malosi le la.

Siamani: faiga palota. "Isi mo Siamani" faaleleia ai taunuuga

faagasologa o le faiga palota vaega taitasi ua faavaeina ai lona lava lelei:

  • Setema 2013 - le faiga palota muamua i le Bundestag. Taunuuga - 4.7%.
  • Me 2014 - faiga palota Europa Palemene. Taunuuga - 7.1%.
  • Faiga palota i Landtags - e oo atu i le 20%.
  • O le faiga palota mulimuli i Berlin - "Isi mo Siamani" i luma o le Merkel CDU.

Le faiga palota taunuuga ua faamanino mai o le "Isi mo Siamani" e mafai ona faia ni suiga ia i faiga faaupufai i le taimi nei o Siamani. O le vaitaimi o le faiga bipartisan moni lea e na o le toalua - le CDU ma SPD - suia tasi i le isi i le Bundestag, e mafai ona taunuu. I aso nei, o loo i ai se avanoa o le ae le o le ogatotonu-taumatau ma le totonugalemu taumatau malosiaga faaupufai e sau sao-apaau - vaega "Isi mo Siamani." Le a le mea o le a tupu e sosoo ai i Europa ma le lalolagi? O lenei aso, e leai se tasi e iloa.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.